Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPET BIJESNE POŽARI OKO KOLAŠINA: Lopatom i naprtnjačom protiv stihije

Objavljeno prije

na

Bez pomoći sa državnog nivoa, četiri dana kolašinski vatrogasci i mještani borili su se s požarima u nekoliko okolnih sela. Vatra je napravila  ogromu  materijalnu štetu, gorjele su i kuće, a šume su, ponovo, najviše stradale

 

U kolašinskim selima Vlahovići, Jasenova, Bare, Ocka Gora, Osreci, Cerovica… požari su, od subote 19. marta  uništili velike površine šume, pašnjaka, ugrozili dalekovode… U plamenu je nestalo i nekoliko nenastanjenih kuća.

Danonoćno, na terenu su bili samo pripadnici lokalne Službe zaštite i spašavanja (SZS) i mještani.  Kolašinski vatrogasci su od Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pomoć zatražili još u nedjelju. Podrška sa te adrese nije stigla, a tek u srijedu poslije podne helikopteri Vojske Crne Gore pritekli su u pomoć.

,,Šteta na šumi je ogromna.  Riječ je o vrlo nepristupačnom terenu do kojeg nije bilo moguće stići vozilima. Otežano smo u tim selima stizali i do nekih domaćinstava. Neophodno je bilo prvo ručno popraviti put, pa tek onda proći vozilom”, opisivao je Monitoru, u srijedu poslije podne, komandir kolašinske SZS Željko Darmanović. ,,Učinjeno je koliko smo najviše bili u mogućnosti, gasili smo naprtnjačama, pregrabljivali, danima smo na terenu, mještani pomažu…. Međutim, vatru je nemoguće kontrolisati, potpomognuta vjetrom širi se u svim pravcima. Uzdamo se samo u pomoć Vojske iz koje su obećali da će, nakon izviđanja, danas gasiti iz vazduha”.

Darmanović nije mogao da kaže zbog čega se Direktorat oglušio o apele za pomoć. Ni na novinarska pitanja o razlozima nepružanja podrške kolašinskim vatrogascima iz MUP-a nijesu  odgovorili do zaključenja ovog broja Monitora.

Ogromnim trudom vatrogasaca i mještana, među kojima je bilo čak i djece, sačuvani su domovi  mnogima u tim selima, ali ne i šuma. Nije bilo ni mogućnosti ni vremena da se o šumama  misli.

,,Riječ je o požarima pred kojima smo nemoćni. Mogu se gasiti samo iz vazduha ili angažovanjem znatno većeg broja ljudi. Nemamo ni opremu ni tehniku da se s vatrom sami izborimo. Skoncetrisali smo se da branimo kuće i koliko je moguće zaustavimo širenje na druga sela”, objašnjava Darmanović.

U kolašinskoj SZS nemaju podatke koliko je tačno šume minulih dana uništeno vatrom. Precizne podatke nemaju ni za prošlu godinu, kada su, od januara do avgusta, čak 87 puta intervenisali u gašenju požara. Najveća šteta tada je napravljena na brdu Ključ.

,,Dva dana i dvije noći, zajedno sa vatrogascima branili smo imovinu od požara. Tri kuće  smo spasili, a  četiri, uključujući i staru kuću moje porodice, su izgorjele. Vatru  je bilo nemoguće kontrolistati”, priča mještanin Duško Radojević. ,,I mještani su tražili pomoć od Direktorata, oni su nam kazali da nemaju čime da gase, jer im je avion pokvaren. Nijesmo mogli da vjerujemo to što smo čuli: da smo, zajedno s vatrogascima, ostavljeni sami da se borimo sa vatrenom stihijom”.

Sagovornik Monitora tvrdi da se požar širio najviše zahvaljujući ,,velikim  količinama drvnog otpada na površinama gdje je bespravno sječena šuma”.  Radojević objašnjava kako ne pamti veći požar u tom dijelu kolašinske opštine. ,,Ja ću svakako prijaviti policiji izazivanje požara od nepoznatih počinilaca. To će uraditi još neki mještani. Očekujemo istragu. Neko mora snositi odgovornost za ogromnu šetu na privatnoj i državnoj imovini. Godinama se isto stanje ponavlja, a niko za to ne snosi odgovornost. Niko nikad nije kažnjen, a mali broj je i pozvan u policiju”, tvrdi Radojević.

Ljudski faktor je uzrok požara i ovog puta, procjenjuju vatrogasci. Tačnije, kaže Darmanović, nesavjesnost i nepažanja. Vatra je, objašnjava, najvjerovatnije krenula u subotu veče s imanja vlasnika koji  žive u drugim gradovima, a samo su vikendom na selu.

,,Ljudi krenu da čiste imanja, zapale otpad i odu, ostave vatru. Vjetar je bio jak, nije trebalo dugo da se proširi. Nevjerovatno je da se godinama isto dešava, da mi stalno  ponavljamo apele, a da situacija ostaje ista.  Niko se ne obazire na zakone i propise. Naredbom predsjednika Opštine zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom, a osim toga taj dokument obavezuje i na održavanje okućnica. Neuklonjeni lako zapaljivi materijal oko nenastanjenih kuća izazvao je ogromne probleme i doprinio nekontrolisanom širenju požara”, kaže komandir SZS.

Pored toga, naredbom predsjednika Opštine Kolašin, Uprava za šume obavezana je da organizuje čišćenje i uklanjanje granja i posječenog drveća iz šumskih komplesa. Takođe, i da učini prohodnim šumske puteve kako bi vatrogasna vozila nesmatano mogla da prolaze. Iako su te obaveze propisane još prošle godine, do sada nije bilo izvještaja o njihovoj relizaciji. Iz Naredbe nije jasno ni ko bi trebalo da kontroliše na koji način se sprovodi odluka o uklanjanju zapaljivog otpada i održavanju pristupnih puteva.

Kolašinski vatrogasci su ranije upozoravali ,,da u ruralnom području kao i šumskim kompleksima koje eksploatišu koncesionari nijesu formirane preduzetne jedinice”. Kao značajan problem prepoznaju i ,,nepostojanje hidrantske mreže na ruralnom području”. Kako je objašnjeno, zbog velike udaljenosti hidranta nije moguće brzo puniti kamione vodom, a na ruralnom području ne postoje hidrantska mjesta na kojima je moguće napuniti vozila.

Zato su prilikom gašenje požara, tokom minulih dana, nekoliko puta bili prinuđeni da odlaze do Manastira Morača da napune cisterne vodom, pa da se vrate na teren.  Slična situacija bila je i ranije.

Crna Gora je u požarima 2021. godine izgubila ogromno šumsko bogastvo. Do početka novembra opožarena površina  šume, pašnjaka i drugih vrijednih staništa  bila je oko 423 kvadratna kilometra. To je daleko više od godišnjeg prosjeka minule decenije. Na primjer, oko 50 puta veća Francuska imala je, tokom minule decenije, za 60 odsto manje opožarene površine od naše zemlje.

Od 2011. do pred kraj prošle godine, prema podacima Uprave za šume, u Crnoj Gori evidentiran je 1.001 požar. Za isti period pokrenuta su svega 33 sudska postupka za izazivanje požara, a samo četiri su okončana zatvorskom kaznom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo