Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPET BIJESNE POŽARI OKO KOLAŠINA: Lopatom i naprtnjačom protiv stihije

Objavljeno prije

na

Bez pomoći sa državnog nivoa, četiri dana kolašinski vatrogasci i mještani borili su se s požarima u nekoliko okolnih sela. Vatra je napravila  ogromu  materijalnu štetu, gorjele su i kuće, a šume su, ponovo, najviše stradale

 

U kolašinskim selima Vlahovići, Jasenova, Bare, Ocka Gora, Osreci, Cerovica… požari su, od subote 19. marta  uništili velike površine šume, pašnjaka, ugrozili dalekovode… U plamenu je nestalo i nekoliko nenastanjenih kuća.

Danonoćno, na terenu su bili samo pripadnici lokalne Službe zaštite i spašavanja (SZS) i mještani.  Kolašinski vatrogasci su od Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pomoć zatražili još u nedjelju. Podrška sa te adrese nije stigla, a tek u srijedu poslije podne helikopteri Vojske Crne Gore pritekli su u pomoć.

,,Šteta na šumi je ogromna.  Riječ je o vrlo nepristupačnom terenu do kojeg nije bilo moguće stići vozilima. Otežano smo u tim selima stizali i do nekih domaćinstava. Neophodno je bilo prvo ručno popraviti put, pa tek onda proći vozilom”, opisivao je Monitoru, u srijedu poslije podne, komandir kolašinske SZS Željko Darmanović. ,,Učinjeno je koliko smo najviše bili u mogućnosti, gasili smo naprtnjačama, pregrabljivali, danima smo na terenu, mještani pomažu…. Međutim, vatru je nemoguće kontrolisati, potpomognuta vjetrom širi se u svim pravcima. Uzdamo se samo u pomoć Vojske iz koje su obećali da će, nakon izviđanja, danas gasiti iz vazduha”.

Darmanović nije mogao da kaže zbog čega se Direktorat oglušio o apele za pomoć. Ni na novinarska pitanja o razlozima nepružanja podrške kolašinskim vatrogascima iz MUP-a nijesu  odgovorili do zaključenja ovog broja Monitora.

Ogromnim trudom vatrogasaca i mještana, među kojima je bilo čak i djece, sačuvani su domovi  mnogima u tim selima, ali ne i šuma. Nije bilo ni mogućnosti ni vremena da se o šumama  misli.

,,Riječ je o požarima pred kojima smo nemoćni. Mogu se gasiti samo iz vazduha ili angažovanjem znatno većeg broja ljudi. Nemamo ni opremu ni tehniku da se s vatrom sami izborimo. Skoncetrisali smo se da branimo kuće i koliko je moguće zaustavimo širenje na druga sela”, objašnjava Darmanović.

U kolašinskoj SZS nemaju podatke koliko je tačno šume minulih dana uništeno vatrom. Precizne podatke nemaju ni za prošlu godinu, kada su, od januara do avgusta, čak 87 puta intervenisali u gašenju požara. Najveća šteta tada je napravljena na brdu Ključ.

,,Dva dana i dvije noći, zajedno sa vatrogascima branili smo imovinu od požara. Tri kuće  smo spasili, a  četiri, uključujući i staru kuću moje porodice, su izgorjele. Vatru  je bilo nemoguće kontrolistati”, priča mještanin Duško Radojević. ,,I mještani su tražili pomoć od Direktorata, oni su nam kazali da nemaju čime da gase, jer im je avion pokvaren. Nijesmo mogli da vjerujemo to što smo čuli: da smo, zajedno s vatrogascima, ostavljeni sami da se borimo sa vatrenom stihijom”.

Sagovornik Monitora tvrdi da se požar širio najviše zahvaljujući ,,velikim  količinama drvnog otpada na površinama gdje je bespravno sječena šuma”.  Radojević objašnjava kako ne pamti veći požar u tom dijelu kolašinske opštine. ,,Ja ću svakako prijaviti policiji izazivanje požara od nepoznatih počinilaca. To će uraditi još neki mještani. Očekujemo istragu. Neko mora snositi odgovornost za ogromnu šetu na privatnoj i državnoj imovini. Godinama se isto stanje ponavlja, a niko za to ne snosi odgovornost. Niko nikad nije kažnjen, a mali broj je i pozvan u policiju”, tvrdi Radojević.

Ljudski faktor je uzrok požara i ovog puta, procjenjuju vatrogasci. Tačnije, kaže Darmanović, nesavjesnost i nepažanja. Vatra je, objašnjava, najvjerovatnije krenula u subotu veče s imanja vlasnika koji  žive u drugim gradovima, a samo su vikendom na selu.

,,Ljudi krenu da čiste imanja, zapale otpad i odu, ostave vatru. Vjetar je bio jak, nije trebalo dugo da se proširi. Nevjerovatno je da se godinama isto dešava, da mi stalno  ponavljamo apele, a da situacija ostaje ista.  Niko se ne obazire na zakone i propise. Naredbom predsjednika Opštine zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom, a osim toga taj dokument obavezuje i na održavanje okućnica. Neuklonjeni lako zapaljivi materijal oko nenastanjenih kuća izazvao je ogromne probleme i doprinio nekontrolisanom širenju požara”, kaže komandir SZS.

Pored toga, naredbom predsjednika Opštine Kolašin, Uprava za šume obavezana je da organizuje čišćenje i uklanjanje granja i posječenog drveća iz šumskih komplesa. Takođe, i da učini prohodnim šumske puteve kako bi vatrogasna vozila nesmatano mogla da prolaze. Iako su te obaveze propisane još prošle godine, do sada nije bilo izvještaja o njihovoj relizaciji. Iz Naredbe nije jasno ni ko bi trebalo da kontroliše na koji način se sprovodi odluka o uklanjanju zapaljivog otpada i održavanju pristupnih puteva.

Kolašinski vatrogasci su ranije upozoravali ,,da u ruralnom području kao i šumskim kompleksima koje eksploatišu koncesionari nijesu formirane preduzetne jedinice”. Kao značajan problem prepoznaju i ,,nepostojanje hidrantske mreže na ruralnom području”. Kako je objašnjeno, zbog velike udaljenosti hidranta nije moguće brzo puniti kamione vodom, a na ruralnom području ne postoje hidrantska mjesta na kojima je moguće napuniti vozila.

Zato su prilikom gašenje požara, tokom minulih dana, nekoliko puta bili prinuđeni da odlaze do Manastira Morača da napune cisterne vodom, pa da se vrate na teren.  Slična situacija bila je i ranije.

Crna Gora je u požarima 2021. godine izgubila ogromno šumsko bogastvo. Do početka novembra opožarena površina  šume, pašnjaka i drugih vrijednih staništa  bila je oko 423 kvadratna kilometra. To je daleko više od godišnjeg prosjeka minule decenije. Na primjer, oko 50 puta veća Francuska imala je, tokom minule decenije, za 60 odsto manje opožarene površine od naše zemlje.

Od 2011. do pred kraj prošle godine, prema podacima Uprave za šume, u Crnoj Gori evidentiran je 1.001 požar. Za isti period pokrenuta su svega 33 sudska postupka za izazivanje požara, a samo četiri su okončana zatvorskom kaznom.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo