Povežite se sa nama

INTERVJU

VANJA ĆALOVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA MANS-A: Režim je zabrinut

Objavljeno prije

na

MONITOR: Očekujete li da će krivična prijava MANS-a protiv Svetozara Marovića zbog tajnog računa u švajcarskoj banci HSBC na ime njegove supruge, na kom se nalazilo 3,8 miliona eura, doživjeti drugačiju sudbinu u odnosu na vaše druge brojne krivične prijave tužilaštvu?
ĆALOVIĆ: To će u najvećoj mjeri zavisiti od spremnosti novog Vrhovnog državnog tužioca, kao prvog čovjeka tužilaštva, ali i od političke volje vrha vlasti da obezbijedi konkretne rezultate u borbi protiv korupcije. Samo se nadam da se procesuiranje ovog slučaja neće pretvoriti u političko-pravosudnu farsu kao što se to desilo u predmetu Zavala. MANS će u narednom periodu veoma pažljivo pratiti buduće korake tužilaštva kada je u pitanju postupanje u ovom slučaju i u tom smislu smo već predočili VDT-u da može da računa na našu podršku ukoliko se odluči da slučaj ,,Marović” do kraja procesuira u skladu sa zakonom.

MONITOR: Dostavili ste dokumentaciju tužilaštvu u vezi sa računom. Tužilaštvo sada traži pravnu pomoć od Švajcarske.
ĆALOVIĆ: To je neophodna procesna radnja u ovakvom predmetu, i dobro je što je tužilaštvo zaobišlo Ministarstvo pravde i direktno zatražilo informacije od kolega iz Švajcarske. Više puta smo ukazali da bi bilo dobro da se tužilaštvo obrati i francuskim vlastima koje su dokumentaciju već dostavljale drugim državama, u slučaju da nastanu problemi sa švajcarskim zakonima o bankarskoj tajnosti. U svakom slučaju, prijatno sam iznenađena brzom reakcijom tužilaštva u ovom predmetu, posebno kada imamo u vidu njihovo odugovlačenje u postupanju u slučaju Telekom.

Bez obzira na to, tužilaštvo već sada može da uđe u ozbiljnu istragu porijekla imovine porodice Marović koja se nalazi u Crnoj Gori, jer analize MANS-a pokazuju da se djelovi te imovine ne mogu opravdati zvaničnim, odnosno legalnim prihodima Svetozara Marovića. Do sada nije postojala politička volja da se ozbiljno uđe u takav proces iako se ime porodice Marović vrlo često nalazilo u središtu brojnih afera, počev od ,,Zavale”, preko ,,Akva parka” na Toplišu, pa sve do prodaje zemljišta u slučaju ,,Košljun”.

MONITOR: Smatrate da treba uvesti novo krivično djelo nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i tim ste povodom tražili da Odbor za antikorupciju sasluša ministra pravde, VDT tužioca i predsjednika Vrhovnog suda. Šta je sa tom inicijativom?Ž
ĆALOVIĆ: Smatram da ne postoji nijedan argument protiv zahtjeva da se kriminalizuje nezakonito bogaćenje javnih funkcionera i da je upravo slučaj tajnog računa Marovića najbolja ilustracija potrebe da se tužilaštvu obezbijede efikasniji mehanizmi u borbi sa korupcijom na najvišem nivou. Kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera je preporučila i Evropska unija u poslednjem Izvještaju o napretku Crne Gore, kao i Ambasada SAD u okviru komentara datih na nedavno usvojeni Zakon o antikorupciji. Uvođenje tog krivičnog djela je u skladu i sa zahtjevom iz Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije koju je Crna Gora ratifikovala.

Međunarodni ekspert je analizirao naše zakonodavstvo i zaključio da je kriminalizacija nezakonitog bogaćenja u skladu sa našim pravnim sistemom, i da je u pitanju politička odluka da li će se kriminalizovati takvo ponašanje, a ne pravna. On je dostavio Ministarstvu pravde konkretan predlog izmjena Krivičnog zakonika baziran na iskustvu preko 40 zemalja.

Suština kriminalizacije nezakonitog bogaćenja je u prebacivanju tereta dokazivanja na javnog funkcionera u slučaju da ne prijavi prihode ili imovinu. Dakle, ukoliko tužilaštvo dođe do dokaza da javni funkcioner ili član njegove porodice ima prihode ili imovinu koji su veći od zvanično prijavljenih, onda funkcioner ima obavezu da dokaže da je ta imovina zakonito stečena, a ukoliko nema dokaza o zakonitom porijeklu, imovina se smatra nezakonito stečenom i oduzima.

Na taj način ovakvi i slični postupci bi se vodili mnogo efikasnije, jer tužilaštvo ne bi bilo u obavezi da prikupi dokaze o načinu na koji je imovina stečena, odnosno o konkretnom krivičnom djelu, već bi bilo dovoljno da primijeti neusaglašenosti sa zvaničnim prijavama prihoda i imovine, a zatim bi funkcioner imao obavezu da dokaže porijeklo. Ukoliko javni funkcioneri ne kriju svoju imovinu i postupaju zakonito, ne postoji nijedan razlog da se usprotive kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja.

Konačno, slučaj ,,Marović” ne samo da predstavlja konkretan primjer koji pokazuje značaj kriminalizacije nezakonitog bogaćenja, već aktuelizuje pitanje koje datira još od vremena kada se država aktivno bavila švercom cigareta – koji crnogorski funkcioneri imaju račune u inostranstvu i koliko se novca nalazi na njima?

MONITOR: Vlada je u skorije vrijeme pokušala da progura nekoliko, čini se, opasnih zakona, na koje je i MANS reagovao, od zakona o javno privatnom partnerstvu, preko zakona o ANB-u do onog koji se tiče eksproprijacije. Kako tumačite takve Vladine predloge? Da li to Đukanović pokušava da i kroz pravni okvir kontroliše sve?
ĆALOVIĆ: Mislim da su ti i slični predlozi zaista vrlo zabrinjavajući, jer oni ukidaju kontrolne mehanizme Skupštine i ostavljaju prostor za samovolju vladinih činovnika, čime Đukanović jača sopstvenu moć i obesmišljava ulogu parlamenta. Sa jedne strane, to je očigledan odgovor Đukanovića na povremena neslaganja sa SDP-om i niz inicijativa koje je ta partija realizovala u saradnji sa opozicijom, a kojima je ograničila sprovođenje određenih planova premijera. Sa druge strane, takvim zakonima se krše elementarna ljudska prava građana na imovinu i privatnost, koja su garantovana Ustavom Crne Gore i međunarodnim konvencijama. Istovremeno, ta vlada predlaže zakone kojima se daju razne povoljnosti lokalnim tajkunima i stranim biznismenima čije porijeklo kapitala nije poznato.

Vjerujem da očigledna pojačana potreba za dodatnom kontrolom kako političkih partnera i protivnika, tako i građana, pokazuje da je režim zabrinut što su se stvari počele otimati kontroli. Podsjetiću vas da su informacije o zloupotrebama vlasti danas više dostupne javnosti nego ikada ranije, podaci koji su se nekada brižljivo skrivali su počeli da cure, a sve veći broj građana nije zadovoljan svojom ekonomskom situacijom i ne vjeruje u prazna predizborna obećanja.

Mislim da vladajuća partija pokušava da po svaku cijenu ojača sve poluge moći u pripremi za parlamentarne izbore, čak i po cijenu usporavanja procesa evropskih integracija, jer je evidentno da nova zakonska rješenja nisu u skladu sa evropskim standardima.

MONITOR: Opet je proljeće. Koliko su po vašem mišljenju daleko, ili blizu, promjene u Crnoj Gori?
ĆALOVIĆ: Mislim da su građani odavno spremni za promjene, ali da je vrijeme da se za to spreme i opozicione strukture koje se više bave međusobnim prepirkama nego borbom protiv režima. Posvađana i atomizirana opozicija u ovom trenutku nije u stanju da ponudi valjanu alternativu.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

Dr Biljana Đorđević, docentkinja FPN-a, izabrana narodna poslanica Koalicije Moramo: Na vlasti u Srbiji je da donese odluku o sankcijama Rusiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne samo što bi dobrosusjedski odnosi morali da budu stalno njegovani već to za naš region označava istovremeno i sentimentalno i racionalno. Osjećamo da smo nekad bili dio iste države i pogađaju nas slični problemi koji, moguće je da će se to pokazati kao racionalno, traže i zajednička regionalna riješenja

 

MONITOR: Prema rezultatima GIK-a, vlast u Beogradu bi trebalo da ostane ista. To je veliko razočarenje za veliki broj glasača opozicije. Potez Dragana Đilasa koji je odmah nakon izbora tražio od Aleksandra Vučića da se beogradski izbori ponove, naišao je na odijum opozicionih stranka, sem njegovog SSP-a, zbog toga što nije sačekao GIK i Upravni sud. Prema Vučiću, beogradski izbori će se ponoviti. Kako će se u ovoj situaciji ponašati „Moramo”?

ĐORĐEVIĆ: Sastanak Vučića i Đilasa bio je izuzetno štetan zbog načina na koji je do njega došlo i trenutka u kojem se desio – sastanak koji dogovara nove izbore u trenucima kada stari nisu završeni, mimo dokazane potrebe za nečim takvim i bez saglasnosti ostalih – što Đilasovih koalicionih partnera, što drugih opozicionih lista. U tom trenutku se čeka ponavljanje izbora na nekim mestima u Beogradu i taj sastanak je obeshrabrio i demotivisao Beograđane da ima smisla boriti se da se veći broj opozicionih glasova zaista i pretvori u više mandata, tako što bi se na ponovljenim izborima strateški podržala lista Ajmo, ljudi. To se u svetlu ovog sastanka nije dogodilo. Sada je jasno da režim ima tesnu većinu, mada videćemo koliko tesnu da formira vlast u Beogradu i koliko će takva vlast moći da opstane.

Mi nismo sigurni da će se izbori uopšte ponoviti u Beogradu. Čak i Vučić govori da će se to desiti ako opozicija to želi. Kada je to opozicija dobila nešto što je tražila? Ako se i ponove, to je zato što bi SNS-u, to iz nekog razloga odgovaralo, a ne zato što je neko iz opozicije to tražio. Međutim, ako izbora bude bilo, mi ćemo na te izbore izaći i sigurna sam imati još bolji rezultat nego što smo imali početkom aprila.

MONITOR: Vaša koalicija je dobila najviše podrške „sa strane“, od njemačkih Zelenih koji su relevantni činioci vlade Olafa Šolca, ali i od Evropske partije Zelenih koji su vam, kako se saznaje, postavili uslov formiranja političke partije, da biste mogli postati njihova članica. Sem tog članstva, šta će vam donijeti nova organizacija dosadašnje koalicije sastavljene od građanskih udruženja?

ĐORĐEVIĆ: Evropska partija Zelenih nije nama postаvila uslov da formiramo jednu političku partiju, već je njihovo pravilo da članice EGP moraju biti partije. Istovremeno, praksa EGP je da mogu imati i više članica iz iste zemlje. S tim u vezi bih da objasnim da se trenutno ne stvara politička organizacija koalicije Moramo već da dolazi do okupljanja oko stranke Zajedno za Srbiju, u kojem učestvuju Ekološki ustanak i deo organizacija iz platforme Akcija, ali ne i Ne davimo Beograd koji ima svoj proces evaluacije i planiranog restrukturiranja političke organizacije u novim okolnostima – o kojima ćemo raspravljati na Skupštini pokreta. Koalicija Moramo svakako nastavlja da postoji a njene konstitutivne organizacije se spremaju za naredne korake.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR MEDIJA: Svjedočimo samo vrhu brijega

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast, koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora, blokirala evropski put

 

 

MONITOR: Mediji su zaslužni sto su otvoreni i procesuirani slučajevi zloupotreba bivše predsjednice Vrhovnog suda i policajaca povezanih sa organizovanim kriminalom. Šta vam to govori?

VUKOVIĆ: Polakote, što bi rekao bivši glavni specijalni tužilac Katnić. Prvo moramo odati zahvalnost Europolu, koji je prikupio informacije i proslijedio ih na adrese naših nadležnih. Odatle možemo govoriti o zasluzi medija, jer su obnarodovali kompromitujuće informacije i tako, pretpostavljam, ubrzali procesuiranje. Mi sada ne znamo šta bi se desilo da kompromitujući transkripti telefonskih razgovora nijesu došli do medija, ali je jasno da je njihovo objavljivanje ubrzalo policijsko-tužilačke akcije.

Jedna od funkcija medija je da kontrolišu one koji imaju formalnu i neformalnu moć, jer je istorijsko iskustvo pokazalo da su i najnezavisnije institucije i najpošteniji ljudi skloni zloupotrebama moći u određenim situacijama. Zato ih neko stalno mora držati na oku. No, dešavalo se i ranije da mediji u Crnoj Gori odigraju dobro ulogu kontrolora i galame dovoljno glasno, ali je bilo uzalud jer je konfiguracija moći u društvu bila takva da se ta galama zabadala u debelo uho nezainteresovanih. Sada imamo nešto drugačiju konfiguraciju moći i uši nekih institucija su se počele tanjiti.

MONITOR: Šta govori činjenica da su policajci, te čelni ljudi pravosuđa članovi organizovanih kriminalnih grupa?

VUKOVIĆ: Neke mlađe ljude sam nedavno edukovao o tome kako je aktuelni predsjednik države tokom svoga prvoga premijerskog mandata govorio opoziciji u parlamentu da neće nikada saznati istinu o sivom državnom novcu koji se nalazio na posebnim računima koji su otvarani na imena režimskih ljudi. Bilo je to u vrijeme međunarodnih sankcija kojima su kažnjavane Srbija i Crna Gora zbog uloge u krvavom raspadu Jugoslavije. Od toga vremena datiraju razne vrste nekažnjivih zloupotreba moći i njegovanje raznih vrsta simbioza kriminala i institucija koje su dužne da služe javnom interesu. Ta simbioza je trebala ljude posebnog kova, stvarala ih i uzgajala, a odricala ih se samo u trenucima kada su postojali remetilački faktori ili su bili podesni za žrtvovanje na oltar euroatlantskih integracija. Najilustrativniji primjer je bivši dugogodišnji broj 2 vladajuće partije i režima – Svetozar Marović.

Ovo čemu trenutno svjedočimo je samo vrh brijega i možemo samo slutiti šta će nam pući pred očima ako budemo u prilici da vidimo makar veći dio toga brijega.

MONITOR: Kako komentarišete izjavu bivšeg specijalnog tužioca da se „svoji agenti ne hapse”?

VUKOVIĆ: Milivoje Katnić je ovom izjavom upravo otkrio simbiozu policije i kriminalnih grupa, jer je jasno da policajci nijesu bili infiltrirani u kriminalni klan kako bi dolazili do važnih informacija. Transkripti pokazuju da su kriminalci znali s kim imaju posla i jedni se prema drugima odnose s drugarskom pažnjom i razumijevanjem. Možda je ova saradnja polučivala i nešto što je bilo od koristi za opšte dobro i to može biti olakšavajuća okolnost akterima kada dođe do poštenog suđenja. Bojim se, ipak, imajući u vidu prirodu režima i duh vremena, da ta korist nije bila velika, ako je uopše bilo. Ko je izvlačio veću koriste iz te simbioze, takođe bi trebalo da pokaže neko pošteno suđenje.

MONITOR: Vjerujete li da će novo tužilaštvo, uz nove vlasti, moći do kraja da rasvjetli sistem u kom je to bilo moguće?

VUKOVIĆ: Nemam osnova da vjerujem, imam pravo da se nadam. Kad kažem da nemam osnova da vjerujem, imam na umu to da tek treba izgraditi institucionalnu moć sposobnu da razgradi nakaradni sistem i da učvrsti novi koji je sušta suprotnost nakaradnom. Bez hrabrih pojedinaca i herojskog podvižništva tako nešto neće biti moguće, ali politička moć mora za to podvižništvo obezbijediti dobar kontekst i dati mu smisao. Nadam se da aktuelna politička paktiranja imaju i neku skrivenu agendu koja usmjerava procese u poželjnom pravcu.

MONITOR: Kako vidite novu vladu i njen sastav?

VUKOVIĆ: U jednom ranijem razgovoru za Monitor sam iznio negativno mišljenje o ideji tzv. manjinske vlade. U međuvremenu je takva vlada postala politička činjenica, a ja mišljenje nijesam promijenio. Ovakva kakva je opravdaće svoje postojanje jedino ako njen mandat bude iskorišćen za početak razgradnje nakaradnog sistema. Uskoro ćemo vidjeti da li je u ovu kontroverznu tvorevinu ugrađen neki lukavi politički um koji će nam se otkriti na kraju bajke i izmamiti usklik odobravanja.

MONITOR: A izbor novog šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost?

VUKOVIĆ: Krajnje mi je neuvjerljivo obrazloženje premijera Abazovića da je izbor pao na Kenteru zato što je riječ o čovjeku koji formalno nije bio član nijedne partije. Formalno nečlanstvo u partiji ne znači i da je neko nezavisan u svome djelovanju i, pogotovo, da je nečije prethodno djelovanje bilo u službi javnog interesa. Ako želite da javnost povjeruje u vašu političku agendu, onda biste morali voditi računa o tome da važne poslove u realizaciji te agende ne povjeravate ljudima koje prate kontroverze.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da parlamentarna podrška DPS-a znači i kontrolu vlade, i povratak te partije na vlast?

VUKOVIĆ: Apsurdno je tvrditi za političku partiju koja tvori parlamentarnu većinu od koje zavisi izvršna vlast da je opozicija. Naravno da se DPS vratio na vlast, s tim da to nije u punom kapacitetu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li on taj kapacitet koristiti za emancipaciju od vlastite prošlosti ili za njenu obnovu. Sada nijesu vidljivi ni nagovještaji za ovo prvo. Možda ih razvoj događaja natjera na to, ali želju im ne vidim.

MONITOR: Hoće li ovakva vlada moći da ispuni obećanja među kojima su oslobađanje institucija, vladavina prava, odblokiranje evropskog puta i ekonomski razvoj?

VUKOVIĆ: Sada kada se skida veo sa kriminalnih radnji kojima se baca sumnja na istaknute ljude režima, bude smiješno govoriti kako je kratkotrajuća koaliciona vlast koja je bila prvi rezultat posljednjih parlamentarnih izbora blokirala evropski put. Ja bih radije govorio o tome da je porazom DPS-a i njegovih političkih klijenata razobličena šaren-laža njihovog evropejstva i odškrinuta vrata za neko utemeljenije i iskrenije putovanje u Evropu. Bojim se da ova i ovakva vlada nema kapaciteta ta vrata širom otvori. Biće dobro ako ih uspije održati i ovako odškrinuta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo