Povežite se sa nama

INTERVJU

MIODRAG LEKIĆ, DEMOS: Proces usitnjavanja opozicije je privremen

Objavljeno prije

na

MONITOR: Nakon što ste izašli iz Demokratskog fronta, pojedini iz te političke grupacije su Vam, između ostaloga, spočitali da ste „odigrali u korist režima” dok se čula i optužba kako ste „izgubili kompas”,i ,maltene, pobjegli. Da li je Vaš izlazak iz DF-a bijeg i da li može predstavljati korist za režim?
LEKIĆ: Razlaz sa DF-om je protekao u atmosferi političke kulture. Kako sa moje strane tako od glavnih političkih partija DF-a je iskazano zadovoljstvo zajednički postignutim rezultatima i žaljenje zbog ishoda čiji su razlozi javno obrazloženi. Iz tog dominantnog i ozbiljnijeg okvira usamljeno su, ako se sjećam, iskočile dvije izjave koje po neutemeljenosti i neozbiljnosti nisu dostojne odgovora.

MONITOR: Kazali ste da „opozicija treba da otvoreno razgovara i o svojim slabostima, za razliku od tvrđave vrha vlasti”. Onda otvoreno: koje su, konkretno, slabosti DF-a, a koje cjelokupne opozicije?
LEKIĆ: Po opštim ocjenama DF je kao široka koalicija za kratak period postigao veliku sinergiju koja je potvrđena na izborima. Na parlamentarnim izborima 2012. je osvojio četvrtinu mandata u parlamentu, a mnogo više nego cijela ostala opozicija zajedno. DF je dominantno, skoro sa dvije trećine, doprinio pobjedama opozicije na lokalnim izborima u Nikšiću i Podogorici koje nažalost raznim prevarama i neozbiljnostima nisu realizovane.

Iako je zadržavao svoju snagu DF nije razvio svoje mnogo veće potencijele, one do kraja pobjedničke. Nakon što sam mjesecima, interno u predsjedništvu, gdje sjede predstavnici partija, ukazivao na pojave koje limitiraju dalji uspijeh naše koalicije, predlažući bolji sistem koordinacije, jači subjektvitet DF-a, odgovornost za javne izjave, dalje širenje koalicije itd – sve to bez rezultata, donio sam odluke o drugačijem, samostalnom nastavku javnog dijelovanja, ostajući svi u opozicionoj priči. Pri tom uvažavajući prava drugih na različito viđenja nastale situacije. Uostalom javnost će najbolje suditi o svemu, razumije se i o stanju u ostaloj opoziciji.

MONITOR: Kakav bi mogao biti, u najkraćem, taj sud javnosti?
LEKIĆ: Ne znam do kraja, ali ako govorimo o zreloj javnosti, za koju navijam da je što veća, mislim da ona s pravom odbacuje dvije krajnosti. Da je opozicija kritički nedodirljiva samo zato što se ona samoproklamovala kao opozicija.

Druga neprihvatljiva krajnost jeste da je opozicija ista ili čak gora od vlasti. Ova druga i neodrživa teza ide direktno u korist Đukanovića , Marovića, Vujanovića i njihovih klijenata sa kojima su zajedno u dužem periodu van demokratske kontrole i van pravnog poretka. Zato je ova druga teza i lansirana iz krugova vlasti kao pokušaj alibija za njihove zloupotrebe i stanje ekonomske, pravne i duhovne devastacije ove zemlje.

MONITOR: Više puta za kratko vrijeme, poslednji put u kontekstu formiranja prelazne Vlade, dali ste šansu SDP-u i Ranko Krivokapić- i Vi, i DF, i drugi opozicioni subjekti – nudeći im saradnju. Svaki put je bilo isto: ništa. Da li ste završili komunikaciju sa SDP-om, za ubuduće?
LEKIĆ: Nije se razgovaralo sa SDP-om zbog velikog očekivanja, već javne odogovornosti da se pokrenu inicijative za obaranje neodgovorne vlasti na čije zloupotrebe krivičnog karaktera upravo ukazuje Krivokapićeva partija. Dakle, dužnost nam je bila da nakon izbora u Podogorici na kojima su građani većinski ukazali povjerenje DF, SNP i ELP razgovaramo sa svima koji su u kampanji opoziciono dijelovali i obećavali smjenu aktuelne vlasti.

Takođe, razgovarano je i u kontekstu inicijative za formiranje prelazne vlade, kao odgovornog pokušaja spašavanja zemlje kako bi se zaustavio aktuaelan, slobodni pad ekonomije, dalja degradacija pravnog i izbornog sistema.

Stvari su poslije svega postale kristalno jasne, SDP je preuzeo odgovornost, ostaje politička armatura trajanja vlasti DPS-a kojeg optužuje za teške slučajeve kriminala, korupcije i devastiranja nacionalnih resursa. Utisak je i da povremena hrabrost predsjednika Skupštine da insajderski saopšti neke detalje iz razuđenog stanja korupcije i kriminala vlasti nekako brzo iscuri, poput onih 800 miliona za koje javno kaže da su izcurili iz KAP-a.

Dakle, kraća javna komunikacija sa SDP-om u dva navrata je bila s ciljem opšteg interesa, a pri sadašnjem stanju stvari komunikacije nema.

MONITOR: S tim u vezi kako tumačite dalji politički zagrljaj Krivokapića, koji javno govori o pokradenih 800 miliona iz KAP-a, i Đukaknovića glavnog aktera u dugogodišnjim misterioznim zbivanjima u KAP-u?
LEKIĆ: To je valjda kulminacija licemjenosti, kukavičluka, uzajamnog ponižavanja, zbilja bez presedana u crnogorskoj istoriji. Ne bih sada ulazio u temu da li se ovdje radi i o doprinosu izgrađivanja novog crnogorskog identiteta, zadržao bih se takođe na dramatično zabrinjavajuću činjenicu da još nema zvanične pravne inicijative o javnom ofiranju nestanka 800 miliona državnog novca.

MONITOR: Svjedoci smo usitnjavanja opozicije. Samo u proteklih godinu došlo je do cijepanja nekoliko partija, formiranja i najave formiranja nekoliko novih… Kako vidite trenutni opozicioni horizont?
LEKIĆ: Proces usitnajvanja vidim kao privremen i kao dio novog, potencijalno pozitivnog prekomponovanja na opozicionoj sceni. Izbori će, nadajmo se i konačno regularni, raščistiti političku scenu i smjestiti sve partije na svoja prava mjesta. Inače, često se zaboravlja da je vladajuća koalicija sastavljena od nekih osam partija. Proces fragmentacije partija je širi fenomen u Crnoj Gori, vjerujem prolazan.

MONITOR: Nedavno ste saopštili ste da će važan pravac vašeg djelovanja ostati doprinos okupljanju širokih opozicionih snaga. Koja će, u tom pravcu, biti Vaša strategija, sa pozicije lidera nove političke grupacije, Demosa?
LEKIĆ: Mislim na okupljanje u mogućoj mjeri i sa izvjesno opozicionim političkim snagama. Opozicija je na izborima 2012. zajedno osvojila 36 mandata, DPS 30. Zato su građanske opozicione snage u i van parlamenta dužne da sarađuju i grade snagu kredibilne alternative. Uspio sam da okupim opoziciju u kontekstu predsjedničkih izbora i nedavno tokom inicijative za formiranje prelazne vlade. Nastaviću da dijelujem u tom pravcu, ne isključujući da to može da učini i neko drugi, kome ću, u svakom slučaju, pomoći, koliko mogu.

MONITOR: Demos je počeo, po malo neobično Vašim javnom obraćanjem u jednom kafeu? Zašto baš Demos i koja su vaša očekivanja u vezi sa njegovom budućnošću?
LEKIĆ: Demos je skraćenica za demokratski savez koji formiram. Kao što znamo Demos je grčka riječ, bukvalno narod, suštinski osnov demokratije. Drugi dio pojma je Kratos koji toliko nokontrolisano dijeluje u Crnoj Gori da poprima dimenzije novog fenomena koji bi se mogao nazvati i Krados. Demos je i skraćenica za DEMOkratska Smjena vlasti u Crnoj Gori.

Ukratko o očekivanjima. Demos počinje skromno u svakom smislu, ali sa jasnim idejama koje će, uvjeren sam, okupiti značajne snage demokratije i jake volje za naophodnu demokratsku, ekonomsku i moralnu reformu Crne Gore.

MONITOR: U javnost je za kratko vrijeme izbilo nekoliko afera u vezi sa sumnjivim poslovima porodice Svetozara Marovića. Mnogi smatraju da time, a u vezi i sa postupkom koji se i dalje vodi protiv njegovog brata, Đukanović priprema politički svilen gajtan za njega. Da li može do ći do razdora unutar DPS-a? Da li će premijer žrtvovati Marovića?
LEKIĆ: Taj scenario obračuna klanova u DPS-u bio bi novo zamagljivanje suštine situacije. U pitanju je primarno pravna materija. Ona ima velike političke dimanzije jer se radi o potpredsjedniku vladajuće partije. I stvar se dalje usložnjava sa svim pravno političkim reprekusijama time što je toliko mnogo indicija o kriminalu i korupciji iz vrha te partija, od kolektivnih tipa Snimak, do pojedinačnih o kojima nekim čudom ovih dana saznajemo i preko javnog servisa.

Marko MILAČIĆ

Komentari

INTERVJU

DR ESAD BAJTAL, AKADEMIK IZ SARAJEVA: Ubica se vraća na mjesto zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

U cijeloj priči oko Rezolucije o Srebrenici nepobitno je  jasno da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Krv Aušvica, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima

 

 

MONITOR: Imate li uvida, da li je Rezolucija o Srebrenici počela da se primjenjuje jer se odnosi na 11. jul koji je proglašen Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici?

BAJTAL: Nemam uvida da li je Rezolucija počela da se primjenjuje, ali da iritira  počinioce genocida, to je sasvim očigledno. Pokušaj da se priglupim matematičkim akrobacijama rezultata glasanja, njeno usvajanje minimizira i „pobednički“ interpretira, pokazuje velikosrpske ideologe smiješnim  i politički pregrijanim akterima. Ali, u cijeloj priči oko Rezolucije je nepobitno jasno, da se istina konačno i formalno – vratila u Srebrenicu. Sada je tu, kod kuće. I nezaustavljivo kreće na put oko Svijeta. U škole i udžbenike širom planete. Ukratko i ljudski govoreći, krv Auschwitza, Jasenovca i Srebrenice ne da se saprati nikakvim ideologemima, naručenim quasi-akademskim konferencijama i debelo plaćenim piskaranjima.

MONITOR: Nekoliko dana pred 11. jul, održan je u Prijedoru defile kadeta i vojnih predstavnika Vojske Srbije koji je izazvao burna reagovanja i neslaganja. Zašto se Prijedor bira, dvije godine za redom, za mjesto gdje će se demonstrirati „srpsko jedinstvo“ ako se dobro zna za oko tri hiljade ubijenih Bošnjaka iz Prijedora?

BAJTAL: Upravo zato. Ubica se vraća na mjesto zločina. Prijedor je simbolički važno mjesto te genocidne politike, s koga nam, upravo tim vojnim paradiranjem, njeni nosioci prešutno, ali jasno poručuju: Učinili smo strašni zločin. Pa, šta? Na to morate da se naviknete, ili da se kupite odavde. Konačno, i tome dosljedno, nekažnjeni stadionski transparenti „Nož, žica, Srebrenica“; i horska javna pjevanja: „Oj, Pazaru novi Vukovaru, a Sjenice nova Srebrenice“, nedvosmisleno poručuju da Oni od ideje „Srbija do Tokija“, ne odustaju. Ta dotokijska Srbija, je suština klero-militarističke nakane koja eufemistički progovara iz doktrine o „srpskom svetu“.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

RADOSAV RAKO NIKČEVIĆ, ZELENI CRNE GORE: Žedni i siromašni, pored obilja vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Realizacijom ideja iz studije Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja, država bi mogla imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma

 

 

U zgradi Rektorata Univerziteta Crne Gore u petak će biti održan okrugli sto Rječni slivovi Crne Gore – integralna projekcija razvoja. Istoimeno istraživanje je polazna tačka diskusije. Na ovom obimnom, preko 600 stranica, naučnom projektu radili su: Husein Vuković dipl. ing.. građevine, hidrotehnika; Predrag Bulajić dipl. ing. elektrotehnike; Selman Murić, dipl. ing, arhitekture; Dr Ranko Milović, dipl. ing. mašinstva; prof. dr Mihailo Burić, dipl. ing. geologije; prof. dr Ratko Ristić, dipl. ing. šumarstva, erozija i bujice; Željko Vidaković dipl. ing. agronomije; Sladjana Jaćimović dipl. ing. zaštite životne sredine; Mr Mijat Nikčević dipl. ing. arhitekture; Milivoje Miško Vujačič, dipl. pravnik; mr Demir Redžić, dipl. ing. arhitekture; mr Omer Markišić dipl. ekonomista; mr Milena Franeta dipl. ekonomista.

O projektu razgovaramo sa vođom multidisciplinarnog projektnog tima Radosavom Rakom Nikčevićem, dipl. ing. šumarstva, iz Zelenih Crne Gore.

,,U ovom stručno-naučnom radu su sabrani rječni slivovi Crne Gore.  Voda je osnovni resurs a njena valorizacija ima karakter generatora razvoja prostora. Naime, multifunkcije vode – voda kao roba, za vodosnabdijevanje, za navodnavanje, kao potpuno novi eko sistem, voda kao ljepota i ukras u prostoru, voda kao energija sa najprofitabilnijom hidroelektro energijom čiji se profit kreće oko 70 odsto na ukupan prihod.

Ova ekipa koja je uradila projekat uradila je i detaljne planove za hidroakumulacije na Morači, Komarici, gornjem toku Lima, Cijevni. Samo preko površinskih tokova kroz Crnu Goru prelazi 25 milijardi kubika vode. Od te količine vode u energetskom smislu mi koristimo u jednom protoku manje od 12 odsto, a u reverzibilnoj instalisanosti manje od tri odsto. Praktično nijesmo ni počeli. Ta voda brzo prođe kao bujični tok, a mi ostajemo i žedni i siromašni i nekoristimo taj krucijalni resurs”, kaže Nikčević na početku razgovora.

MONITOR: Kada bi se vaš plan realzovao, kako bi izgledala Crna Gora?

 NIKČEVIĆ: Sada od hidroenergije koristimo nešto više od milijardu  kilovata, tada bi imali novih 52 milijarde kilvata. Gledajući u tržišnom izrazu to bi bio prihod od preko 10 milijardi eura, a profit od oko sedam milijardi eura godišnje, samo od energije.

A u paketu kada bi se pored vode realizovao i agro kompleks, šumski eko sistem i visokoplaninsko dobro, to bi bilo oko 20 milijardi svake godine. Sada imamo kao pet, a nemamo ni toliko. To bi bio skokoviti rast koji bi mogao da se desi za pet godina, i od jednog siromaštva, kakvo je danas, mogli bi doseći bogatstvo i ljepotu.

Ponavljam, država bi imala novi prihod od 20 milijardi godišnje od voda, agrokompleksa, šumskog ekosistema i visokoplaninskog turizma. Crna Gori je najbonitetniji planinsko-turistički prostor Evrope  južno od Alpi. U izradi ovog rada, koji definišemo kao stručno -naučnu istinu i patriotski čin, puno toga što nijesmo dovoljno znali naučili smo od onih koji znaju a to su u prvom redu iskustva sa Alpi kao sistem od koje može učiti cijeli svijet pa i mi i preporučujemo da to primijenimo u praksi.  Izdvojili smo te punktove visokoplaninskog turizma, đe još nijesu neuki i zlonamjerni došli.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CENTRA ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU

 

 

MONITOR: CDT je saopštio da je IBAR razlog za slavlje, ali da posao tek slijedi. Kako vidite prve dane nakon dobijanja IBAR-a – Rezolucija o Jasenovcu, otkazivanje premijerskog sata, ponovno odlaganje nakon reakcije opozicije, nedolazak Šarla Mišela…?

KOPRIVICA: Nevjerovatno je kako je ovo društvo sposobno da poništi sopstveni uspjeh. Ovo što je uradila Skupština zapravo jeste dio onog stereotipa koji nam je sjajno prikazao Živko Nikolić: “…koja radi više protiv sebe, do tebe”.

Jednako je nevjerovatno negiranje štete koju je ova gnusna politička trgovina nanijela pozitivnoj atmosferi i kreiranoj dobroj energiji samo dan nakon dobijanja IBAR-a, a i moguće stvarne štete čije smo prve manifestacije vidjeli otkazivanjem Mišelove posjete i reakcijama iz Hrvatske.

Nekad je zaista teško razumijeti tu neizmjernu i fatalnu ljubav prema vlasti. Ostaje samo da se nadamo da je PES naučio ovu političku lekciju i da je u stanju da razumije gdje bi nas ovakvi ili slični potezi mogli odvesti ukoliko budu ponovljeni.

MONITOR: Očekujete li, nakon svega, da će se krenuti u pravom smjeru?

KOPRIVICA: Crna Gora je poznata po tome da ima “sposobnost” da nakon pozitivnog koraka uradi jednako ubjedljiva dva koraka nazad.

Donosioci odluka treba da stalno imaju na umu loše iskustvo iz prethodnog perioda kada su, nakon sporadičnih uspjeha, antireformske snage ovjenčane slavom “lidera evropske integracije” uspijevale da zaustave reformske procese i udalje nas od EU.

Mi smo u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustili brojne šanse birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema i suštinskog skretanja sa EU puta.

Nadamo se da aktuelna vlast neće koristiti isti model ponašanja već da će pokazati istinsku reformsku snagu i prestati sa dvoličnim ponašanjem – da se sa jedne strane “kune” u ovaj proces, a sa druge strane da grubo trguje sa njegovim ključnim vrijednostima.

Odgovor na Vaše pitanje svodi se na to da li će PES imati snage da (p)ostane zaista reformska snaga ili će se pogubiti u političkim trgovinama.

MONITOR:Odbor za izbornu reformu nastavio je sa radom. Očekujete li da se ovaj posao koji odavno čeka Crnu Goru pomjeri sa mrtve tačke?

KOPRIVICA: Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u prvih šest mjeseci svog postojanja i rada, nije uspio da usvoji čak ni plan i dinamiku rada. Za izradu konkretnih zakonskih tekstova potrebni su posvećenost, naporan rad i vrijeme provedeno na ovom poslu, sve ono što do sada nije postojalo.

Nažalost, nastavljena je praksa uslovljavanja rada na jednoj od najvažnijih reformi manje bitnim razlozima. Nakon što je tokom ranijih pokušaja izborne reforme, tadašnja opozicija rad ovog Odbora  zaustavljala nazivom školskog predmeta u okviru koga se izučava maternji jezik, usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti i dugim temama, sadašnja opozicija je razlog za gotovo tromjesečnu pauzu pronašla u donošenju odluke o uvođenju prinudne uprave u opštini Šavnik.

Pauza zbog pregovora o povlačenju ove odluke je trajala gotovo tri mjeseca, a  podsjetiću vas da su mnogo komplikovanije odluke i pregovori završavani u kraćem roku. Npr. Dejtonski mirovni sporazum, koji je prekinuo rad u BIH, u završnoj fazi je pregovaran 20 dana.

Ukoliko se partije nastave ponašati po ovom obrascu teško je očekivati uspješan završetak rada i ovog saziva Odbora. Teško je u dužem roku kvalitetno odglumiti “posvećenost  jednoj od najvažnijih društvenih reformi” pa ćemo vrlo brzo moći precizno znati ko je taj ko je u procesu radi sticanja političkih poena na unutrašnjem i međunarodnom polju, a ko je spreman da se “žrtvuje” za tu najvažniju reformu.

MONITOR: Šta je neophodno uraditi?

KOPRIVICA: Izbore sprovodi izrazito politizovana izborna administracija. Formalan balans zastupljenost vlasti i opozicije u organima za sprovođenje izbora nije doveo do profesionalnosti i neutralnosti. Naprotiv, obilježje partijski kontrolisane izborne administracije od samog početka su kontroverzne i politički motivisane odluke, naročito u osjetljivim političkim situacijama u kojima bi nezavisna institucija trebalo da gradi svoj javni kredibilitet. Sve to potvrđuje neophodnost profesionalizacije i depolitizacije izborne administracije.

Prioritet mora biti i unapređenje tačnosti i ažurnosti biračkog spiska. Ključni razlog nepovjerenja u birački spisak je to da veliki broj iseljenika i dalje ima fiktivno prebivalište u Crnoj Gori i na osnovu toga koristi pravo glasa. Drugim riječima, glavna mana našeg biračkog spiska zapravo se sastoji u neažurnosti registara i evidencija iz kojih se on izvodi, i tu se nalazi prostor za pokretanje reforme i sređivanje biračkog spiska.

Netransparentno finansiranje partija je problem koji decenijama unazad postoji u našim izbornim ciklusima. Takođe, brojni su javno izneseni dokazi o postojanju neprijavljenog novca sumnjivog porijekla u kampanjama, korišćenju institucionalne prednosti vlasti, postojanje funkcionerskih kampanja, partijskog zapošljavanja…  To znači da bismo morali da uvedemo nova pravila i bolje mehanizame nadzora nad finansiranjem partija, ali i da uvedemo odvraćajuće sankcije kako se partijama ne bi više “isplatilo” da krše zakon. Ovo je i “IBAR zakon” koji smo nekako uspjeli staviti na stand by i ostaje da vjerujemo da nikome ne pada ne pamet da ignoriše ovu našu jako važnu obavezu.

U eri digitalizacije medija i prebacivanja kampanja u online prostor posebno je došla do izražaja slaba ili nikakva regulacija novih medija i nepostojanje mehanizama za borbu protiv uticaja dezinformacija na kreiranje javnog mišljenja i upliva lažnih vijesti u izborne procese.

Jedan od važnijih zadataka naše izborne reforme i stavljanje na dnevni red pitanje uvođenja preferencijalnog glasanja tj, otvorenih lista. To je praksa demokratskih društava i sredstvo za suprotstavljanje partitokratiji.

Dalje, ambijent za učešće žena u politici se u posljednjih nekoliko godina od nepovoljnog pretvorio u neprijateljski, što demotiviše žene da se politički angažuju. Podsjetiću da su  da su političke partije bezobzirno gazile zakonske odredbe koje uređuju procenat žena na pojedinim listama i nijhov ulazak u parlament. To više ne smije biti slučaj.

Ne smijemo zaboraviti  da je zaštita izbornih prava presudna za uspostavljanje pravnog okvira koji doprinosi sprovođenju demokratskih izbora. Stoga, ne samo da se moraju uspostaviti efikasni mehanizmi za efikasne pravne ljekove za zaštitu izbornih prava, već bi trebalo da postoji dovoljno krivičnih ili administrativnih kazni za sprečavanje kršenja zakona i sprečavanje povrede prava glasa.

MONITOR: Ocijenili ste da je predstojeća izborna reforma jedinstvena prilika za početak uvođenja mehanizama zaštite izbornih procesa od dezinformacija. Hoće li ta prilika biti iskoriščena?

KOPRIVICA: Ako ova vlast bude iskreno reformska i ako EU bude dosljedno insistirala na sprovođenju svojih politika u Crnoj Gori – onda će morati!

Nedavno usvojeni medijski zakoni samo površno adresiraju ove probleme. Prepisane rečenice iz evropskih regulativa nemaju stvarni uticaj bez temeljite reforme cijelog sistema zakona. U ovoj oblasti, nema nikakve sumnje da nova rješenja neće donijeti mjerljive rezultate.

Takođe, usklađivanje sa savremenim politikama EU,  Zakonom o digitalnim uslugama, Zakonom o digitalnim tržištima , nije bilo ni na dnevnom redu.

Trasa kojom se izborna reforma treba kretati je definisana ovim EU politikama.

Prioritet ne treba da bude propisivanje kazni za dezinformacije, već uvođenje reda i transparentnosti u izborne kampanje, uključujući regulaciju medijske kampanje, digitalnih platformi i društvenih mreža, uz povećane obaveze transparentnosti za političke partije, naročito u digitalnom mikrotargetiranju, u skladu sa standardima zaštite ličnih podataka.

Potrebno je razmotriti i ukidanje ili preciziranje odredbi o izbornoj ćutnji i skraćenje perioda zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja radi suzbijanja lažnih istraživanja. Moguće je i podstaći uvođenje internih redakcijskih pravila za urednički nadzor i verifikaciju sadržaja u medijima tokom izbornih kampanja.

Ovdje je važno i unaprijediti kapacitete postojećih institucija za primjenu novih odredbi i definisati nadležnu instituciju za nadzor nad medijima u izborima. Po uzoru na dobra uporedna iskustva treba uvesti mehanizme monitoringa informacionog okruženja u izbornim kampanjama, uključujući dezinformacije, strane uticaje i govor mržnje.

Ovdje treba dodati da su Evropska služba za spoljne poslove i američki State Department pokrenuli  krajem maja zajednički Koordinacioni mehanizam za Zapadni Balkan, fokusiran isključivo na manipulacije informacijama i miješanje iz inostranstva uključujući dezinformacije i propagandu. Apsurdno je da su ključni vanjski partneri Crne Gore više posvećeni rješavanju ovog problema nego crnogorske političke elite.

Nadamo se da su politički subjekti, a naročito oni iz vlasti, svjesni koliko nas napornog posla čeka, te da ležanje na lovorikama IBAR-a, donošenje rezolucija, te ignorisanje potrebnih reformi znače poguban scenario za Crnu Goru.

MONITOR: Kako vidite zahtjeve dijela parlamentarne većine za uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom?

KOPRIVICA: CDT smatra da sve što je saopšteno o uvođenju dvojnog državljanstva, u ovoj fazi ne zavrjeđuje nikakav detaljniji komentar. Smatramo da nam nije mjesto u “javnoj raspravi” o neustavnom predlogu i ne želimo biti “korisni idioti” koji testiraju nebulozne probne balone vlasti.

Kada vidimo predlog na papiru, javnost neće ostati uskraćena za analizu svakog njegovog detalja od strane naše organizacije, ali ni za  jasan stav o tome gdje ovakvi predlozi i ovakvo “pomirenje” mogu da povedu našu državu i društvo.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo