Povežite se sa nama

MONITORING

Vesko zeza krizu

Objavljeno prije

na

Zamislite da vam, svakoga jutra, prodavac novina umjesto 50 centi naplati dva eura uvjeravajući vas, pri tom, da je to što plaćate četiri puta više od stvarne cijene dobro za vaš budžet. Potom zamislite da nadležni kojima ste se požalili na ovu sumnjivu transakciju slegnu ramenima objašnjavajući da je sve po redu i zakonu. Onda svoju ljutnju uvećajte za 160 hiljada puta. Sada, otprilike, znate kako su se osjećali manjinski akcionari Eurofonda kada su saznali da su ljudi koji upravljaju njihovom imovinom, i za taj posao dobijaju bogatu nadoknadu, 21 hiljadu akcija (0,6 odsto akcijskog kapitala) HTP Mimoza umjesto 80 platili 320 hiljada eura. I da su trgovali – sami sa sobom. Precizno, sa Veselinom Barovićem čija je kompanija Komersa prodala akcije fondu koji, preko menadžment preduzeća koje je osnovao, kontroliše – Veselin Barović.

IMA SE, MOŽE SE: Jedva je prošlo petnaestak dana kako je Eurofond prihodovao 44,5 miliona eura prodajući svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore po cijeni od 7,1 euro za akciju. Pošto su anonimni posrednici u transakciji sa italijanskom kompanijom A2A zaradili, nezvanično, 0,35 eura po akciji, proizilazi da je stvarna cijena po kojoj je Eurofond prodao svoje akcije oko 6,75 eura.

Dio para potrošen je na vraćanje dugova crnogorskim bankama. Potom su počele veoma inventivne berzanske transakcije kojima su potvrđena strahovanja manjinskih akcionara da će neki od ljudi koji upravljaju ovdašnjim privatizacionim fondovima novac dobijen prodajom akcija EPCG preliti iz fondova na vlastite račune kako bi riješili dio nagomilanih finansijskih problema.

Počelo je blok trgovinom akcija HTP Mimoze za 320.000 eura. Prema važećim pravilima koje je propisala crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti, cijena u ovoj vrsti transakcija određuje se direktno između prodavca i kupca, bez obzira na to da li se na aktuelnoj berzanskoj ponudi iste akcije mogu kupiti po višestruko nižoj, ili prodati po višoj cijeni. Tako je Eurofond, sve po redu i zakonu, akcije u kompaniji u kojoj do tog momenta nije imao vlasništva umjesto po četiri platio po 15,29 eura. Valjda te akcije, za razliku od običnih i jeftinijih koje su nuđene na berzi, imaju numizmatičku vrijednost – pošto su ranije bile u Barovićevom vlasništvu.

KONTROLORI: Menadžmentu Eurofonda, kompaniji Euroinvest koju kao direktor predvodi Bojša Šotra a u čijem bordu sjedi i Barović, očito se svidjela ova vrsta trgovine, pa su neposredno nakon operacije Mimoza izveli još jedan berzanski podvig: novcem koji su dobili prodajući akcije EPCG – po cijeni od 7,1 eura umanjenu 30 – 40 centi brokerske i posredničke provizije – kupili su akcije EPCG. Opet u bloku, i ponovo po cijeni većoj od vrijednosti akcija već ponuđenih na berzi. Dakle, umjesto da 44 hiljade akcija plate između 5,8 i 6,1 eura, Eurofond ih je kupio po cijeni od sedam eura. Suštinski, skuplje nego što ih je prodao koji dan ranije!? Srećni dobitnik ove transakcije ostao je nepoznat.

To je već bilo previše čak i za članove Komisije za hartije od vrijednosti pa su krenuli u kontrolu poslovanja Eurofonda. Nejasno je, međutim, šta predsjednik Komisije Zoran Đikanović i njegovi saradnici traže? Po pravilima koje su lično propisali, na crnogorskim berzama je dozvoljeni manje više sve ono čega se domaći i strani špekulanti mogu dosjetiti. Tako je, uz neograničenu i bezuslovnu blok trgovinu, fondovima dozvoljena i trgovina sa povezanim licima – vlastitim osnivačima i upravljačima.

Zato bi ove transakcije morali biti predmet interesovanja nekih drugih državnih institucija – državnog tužilaštva i Uprave policije za privredni kriminal, na primjer. Jer, koliko god da su prošlonedjeljne transakcije legalne, sa aspekta pravila o trgovini hartijama od vrijednosti, toliko su i jake sumnje da je menadžment Eurofonda upuštajući se u ovaj posao zloupotrijebio položaj na štetu manjinskih akcionara.

MANIRI I MAŠTA: Barović je u praksi samo primijenio ono što mu dozvoljavaju propisi. Malo grubo, ali suptilnost nije njegov poslovni manir. Kao što nije bila ni kada je uvodio stečaj u kotorski HTP Fjord, ulcinjsku Solanu Bajo Sekulić ili bjelopoljsku Bjelasicu Radu. Zato Baroviću nije manjkalo maštovitosti: ni kada je državi nudio da trampe akcije Fjorda za Solanu (što je tadašnjeg potpredsjednika Savjeta za privatizaciju Veselina Vukotića natjeralo da tri puta na glasanje stavi prijedlog za koji su svi znali da nema utemeljenje u zakonu); ni kada je kupovao akcije na račun Fjorda (i ako je to preduzeće već bilo u stečaju), ni kada se dosjetio da provajderima kablovske televizije ne trebaju kablovi kada imaju antene, a ni danas – kad sam sa sobom kupuje i prodaje akcije po cijeni koju sam i odredi. Jer, treba preživjeti aktuelnu ekonomsku krizu i vratiti nagomilane bankarske dugove.

Biće zanimljivo pratiti dalju primjenu berzanske trgovine po ,,barovićevom modelu”. Primjera radi, kada sjutra čujete da je neko blok trgovinom za 15 miliona eura kupio tri akcije EPCG, možete povjerovati da je vrijednost crnogorske energetske kompanije naglo porasla ili posumnjati da je to najjednostavniji način da se nekome plati reket ili provizija za dodjelu koncesije za gradnju kakve hidorelektrane.

Po istom modelu, sadašnji i budući građevinski investitori neće morati da plaćaju arhitekte i pri tome obračunavaju razne poreze i doprinose na autorski honorar. Mnogo je lagodnije kupiti jednu akciju propalih Rudnika uglja u Beranama za 50 hiljada eura. Em prodavac nema obavezu da plaća porez na kapitalnu dobit, em kupac (uz to što je uštedio porez na isplaćeni honorar) tu transakciju može na kraju godine u knjigama prikazati kao kapitalni gubitak i dodatno uštedjeti na porezu.

Sve u svemu, ubuduće se mito i reket neće nositi u kešu već će se isplate vršiti preko crnogorskih berzi. Dok se Komisija za hartije od vrijednosti ne usudi da tajkunima i špekulantima stane na put tako što će promijeniti vlastita pravila. Sve po cijenu toga da na sljedećem reizboru ne ostanu na funkciji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo