Povežite se sa nama

MONITORING

Vesko zeza krizu

Objavljeno prije

na

Zamislite da vam, svakoga jutra, prodavac novina umjesto 50 centi naplati dva eura uvjeravajući vas, pri tom, da je to što plaćate četiri puta više od stvarne cijene dobro za vaš budžet. Potom zamislite da nadležni kojima ste se požalili na ovu sumnjivu transakciju slegnu ramenima objašnjavajući da je sve po redu i zakonu. Onda svoju ljutnju uvećajte za 160 hiljada puta. Sada, otprilike, znate kako su se osjećali manjinski akcionari Eurofonda kada su saznali da su ljudi koji upravljaju njihovom imovinom, i za taj posao dobijaju bogatu nadoknadu, 21 hiljadu akcija (0,6 odsto akcijskog kapitala) HTP Mimoza umjesto 80 platili 320 hiljada eura. I da su trgovali – sami sa sobom. Precizno, sa Veselinom Barovićem čija je kompanija Komersa prodala akcije fondu koji, preko menadžment preduzeća koje je osnovao, kontroliše – Veselin Barović.

IMA SE, MOŽE SE: Jedva je prošlo petnaestak dana kako je Eurofond prihodovao 44,5 miliona eura prodajući svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore po cijeni od 7,1 euro za akciju. Pošto su anonimni posrednici u transakciji sa italijanskom kompanijom A2A zaradili, nezvanično, 0,35 eura po akciji, proizilazi da je stvarna cijena po kojoj je Eurofond prodao svoje akcije oko 6,75 eura.

Dio para potrošen je na vraćanje dugova crnogorskim bankama. Potom su počele veoma inventivne berzanske transakcije kojima su potvrđena strahovanja manjinskih akcionara da će neki od ljudi koji upravljaju ovdašnjim privatizacionim fondovima novac dobijen prodajom akcija EPCG preliti iz fondova na vlastite račune kako bi riješili dio nagomilanih finansijskih problema.

Počelo je blok trgovinom akcija HTP Mimoze za 320.000 eura. Prema važećim pravilima koje je propisala crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti, cijena u ovoj vrsti transakcija određuje se direktno između prodavca i kupca, bez obzira na to da li se na aktuelnoj berzanskoj ponudi iste akcije mogu kupiti po višestruko nižoj, ili prodati po višoj cijeni. Tako je Eurofond, sve po redu i zakonu, akcije u kompaniji u kojoj do tog momenta nije imao vlasništva umjesto po četiri platio po 15,29 eura. Valjda te akcije, za razliku od običnih i jeftinijih koje su nuđene na berzi, imaju numizmatičku vrijednost – pošto su ranije bile u Barovićevom vlasništvu.

KONTROLORI: Menadžmentu Eurofonda, kompaniji Euroinvest koju kao direktor predvodi Bojša Šotra a u čijem bordu sjedi i Barović, očito se svidjela ova vrsta trgovine, pa su neposredno nakon operacije Mimoza izveli još jedan berzanski podvig: novcem koji su dobili prodajući akcije EPCG – po cijeni od 7,1 eura umanjenu 30 – 40 centi brokerske i posredničke provizije – kupili su akcije EPCG. Opet u bloku, i ponovo po cijeni većoj od vrijednosti akcija već ponuđenih na berzi. Dakle, umjesto da 44 hiljade akcija plate između 5,8 i 6,1 eura, Eurofond ih je kupio po cijeni od sedam eura. Suštinski, skuplje nego što ih je prodao koji dan ranije!? Srećni dobitnik ove transakcije ostao je nepoznat.

To je već bilo previše čak i za članove Komisije za hartije od vrijednosti pa su krenuli u kontrolu poslovanja Eurofonda. Nejasno je, međutim, šta predsjednik Komisije Zoran Đikanović i njegovi saradnici traže? Po pravilima koje su lično propisali, na crnogorskim berzama je dozvoljeni manje više sve ono čega se domaći i strani špekulanti mogu dosjetiti. Tako je, uz neograničenu i bezuslovnu blok trgovinu, fondovima dozvoljena i trgovina sa povezanim licima – vlastitim osnivačima i upravljačima.

Zato bi ove transakcije morali biti predmet interesovanja nekih drugih državnih institucija – državnog tužilaštva i Uprave policije za privredni kriminal, na primjer. Jer, koliko god da su prošlonedjeljne transakcije legalne, sa aspekta pravila o trgovini hartijama od vrijednosti, toliko su i jake sumnje da je menadžment Eurofonda upuštajući se u ovaj posao zloupotrijebio položaj na štetu manjinskih akcionara.

MANIRI I MAŠTA: Barović je u praksi samo primijenio ono što mu dozvoljavaju propisi. Malo grubo, ali suptilnost nije njegov poslovni manir. Kao što nije bila ni kada je uvodio stečaj u kotorski HTP Fjord, ulcinjsku Solanu Bajo Sekulić ili bjelopoljsku Bjelasicu Radu. Zato Baroviću nije manjkalo maštovitosti: ni kada je državi nudio da trampe akcije Fjorda za Solanu (što je tadašnjeg potpredsjednika Savjeta za privatizaciju Veselina Vukotića natjeralo da tri puta na glasanje stavi prijedlog za koji su svi znali da nema utemeljenje u zakonu); ni kada je kupovao akcije na račun Fjorda (i ako je to preduzeće već bilo u stečaju), ni kada se dosjetio da provajderima kablovske televizije ne trebaju kablovi kada imaju antene, a ni danas – kad sam sa sobom kupuje i prodaje akcije po cijeni koju sam i odredi. Jer, treba preživjeti aktuelnu ekonomsku krizu i vratiti nagomilane bankarske dugove.

Biće zanimljivo pratiti dalju primjenu berzanske trgovine po ,,barovićevom modelu”. Primjera radi, kada sjutra čujete da je neko blok trgovinom za 15 miliona eura kupio tri akcije EPCG, možete povjerovati da je vrijednost crnogorske energetske kompanije naglo porasla ili posumnjati da je to najjednostavniji način da se nekome plati reket ili provizija za dodjelu koncesije za gradnju kakve hidorelektrane.

Po istom modelu, sadašnji i budući građevinski investitori neće morati da plaćaju arhitekte i pri tome obračunavaju razne poreze i doprinose na autorski honorar. Mnogo je lagodnije kupiti jednu akciju propalih Rudnika uglja u Beranama za 50 hiljada eura. Em prodavac nema obavezu da plaća porez na kapitalnu dobit, em kupac (uz to što je uštedio porez na isplaćeni honorar) tu transakciju može na kraju godine u knjigama prikazati kao kapitalni gubitak i dodatno uštedjeti na porezu.

Sve u svemu, ubuduće se mito i reket neće nositi u kešu već će se isplate vršiti preko crnogorskih berzi. Dok se Komisija za hartije od vrijednosti ne usudi da tajkunima i špekulantima stane na put tako što će promijeniti vlastita pravila. Sve po cijenu toga da na sljedećem reizboru ne ostanu na funkciji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo