Povežite se sa nama

MONITORING

Vesko zeza krizu

Objavljeno prije

na

Zamislite da vam, svakoga jutra, prodavac novina umjesto 50 centi naplati dva eura uvjeravajući vas, pri tom, da je to što plaćate četiri puta više od stvarne cijene dobro za vaš budžet. Potom zamislite da nadležni kojima ste se požalili na ovu sumnjivu transakciju slegnu ramenima objašnjavajući da je sve po redu i zakonu. Onda svoju ljutnju uvećajte za 160 hiljada puta. Sada, otprilike, znate kako su se osjećali manjinski akcionari Eurofonda kada su saznali da su ljudi koji upravljaju njihovom imovinom, i za taj posao dobijaju bogatu nadoknadu, 21 hiljadu akcija (0,6 odsto akcijskog kapitala) HTP Mimoza umjesto 80 platili 320 hiljada eura. I da su trgovali – sami sa sobom. Precizno, sa Veselinom Barovićem čija je kompanija Komersa prodala akcije fondu koji, preko menadžment preduzeća koje je osnovao, kontroliše – Veselin Barović.

IMA SE, MOŽE SE: Jedva je prošlo petnaestak dana kako je Eurofond prihodovao 44,5 miliona eura prodajući svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore po cijeni od 7,1 euro za akciju. Pošto su anonimni posrednici u transakciji sa italijanskom kompanijom A2A zaradili, nezvanično, 0,35 eura po akciji, proizilazi da je stvarna cijena po kojoj je Eurofond prodao svoje akcije oko 6,75 eura.

Dio para potrošen je na vraćanje dugova crnogorskim bankama. Potom su počele veoma inventivne berzanske transakcije kojima su potvrđena strahovanja manjinskih akcionara da će neki od ljudi koji upravljaju ovdašnjim privatizacionim fondovima novac dobijen prodajom akcija EPCG preliti iz fondova na vlastite račune kako bi riješili dio nagomilanih finansijskih problema.

Počelo je blok trgovinom akcija HTP Mimoze za 320.000 eura. Prema važećim pravilima koje je propisala crnogorska Komisija za hartije od vrijednosti, cijena u ovoj vrsti transakcija određuje se direktno između prodavca i kupca, bez obzira na to da li se na aktuelnoj berzanskoj ponudi iste akcije mogu kupiti po višestruko nižoj, ili prodati po višoj cijeni. Tako je Eurofond, sve po redu i zakonu, akcije u kompaniji u kojoj do tog momenta nije imao vlasništva umjesto po četiri platio po 15,29 eura. Valjda te akcije, za razliku od običnih i jeftinijih koje su nuđene na berzi, imaju numizmatičku vrijednost – pošto su ranije bile u Barovićevom vlasništvu.

KONTROLORI: Menadžmentu Eurofonda, kompaniji Euroinvest koju kao direktor predvodi Bojša Šotra a u čijem bordu sjedi i Barović, očito se svidjela ova vrsta trgovine, pa su neposredno nakon operacije Mimoza izveli još jedan berzanski podvig: novcem koji su dobili prodajući akcije EPCG – po cijeni od 7,1 eura umanjenu 30 – 40 centi brokerske i posredničke provizije – kupili su akcije EPCG. Opet u bloku, i ponovo po cijeni većoj od vrijednosti akcija već ponuđenih na berzi. Dakle, umjesto da 44 hiljade akcija plate između 5,8 i 6,1 eura, Eurofond ih je kupio po cijeni od sedam eura. Suštinski, skuplje nego što ih je prodao koji dan ranije!? Srećni dobitnik ove transakcije ostao je nepoznat.

To je već bilo previše čak i za članove Komisije za hartije od vrijednosti pa su krenuli u kontrolu poslovanja Eurofonda. Nejasno je, međutim, šta predsjednik Komisije Zoran Đikanović i njegovi saradnici traže? Po pravilima koje su lično propisali, na crnogorskim berzama je dozvoljeni manje više sve ono čega se domaći i strani špekulanti mogu dosjetiti. Tako je, uz neograničenu i bezuslovnu blok trgovinu, fondovima dozvoljena i trgovina sa povezanim licima – vlastitim osnivačima i upravljačima.

Zato bi ove transakcije morali biti predmet interesovanja nekih drugih državnih institucija – državnog tužilaštva i Uprave policije za privredni kriminal, na primjer. Jer, koliko god da su prošlonedjeljne transakcije legalne, sa aspekta pravila o trgovini hartijama od vrijednosti, toliko su i jake sumnje da je menadžment Eurofonda upuštajući se u ovaj posao zloupotrijebio položaj na štetu manjinskih akcionara.

MANIRI I MAŠTA: Barović je u praksi samo primijenio ono što mu dozvoljavaju propisi. Malo grubo, ali suptilnost nije njegov poslovni manir. Kao što nije bila ni kada je uvodio stečaj u kotorski HTP Fjord, ulcinjsku Solanu Bajo Sekulić ili bjelopoljsku Bjelasicu Radu. Zato Baroviću nije manjkalo maštovitosti: ni kada je državi nudio da trampe akcije Fjorda za Solanu (što je tadašnjeg potpredsjednika Savjeta za privatizaciju Veselina Vukotića natjeralo da tri puta na glasanje stavi prijedlog za koji su svi znali da nema utemeljenje u zakonu); ni kada je kupovao akcije na račun Fjorda (i ako je to preduzeće već bilo u stečaju), ni kada se dosjetio da provajderima kablovske televizije ne trebaju kablovi kada imaju antene, a ni danas – kad sam sa sobom kupuje i prodaje akcije po cijeni koju sam i odredi. Jer, treba preživjeti aktuelnu ekonomsku krizu i vratiti nagomilane bankarske dugove.

Biće zanimljivo pratiti dalju primjenu berzanske trgovine po ,,barovićevom modelu”. Primjera radi, kada sjutra čujete da je neko blok trgovinom za 15 miliona eura kupio tri akcije EPCG, možete povjerovati da je vrijednost crnogorske energetske kompanije naglo porasla ili posumnjati da je to najjednostavniji način da se nekome plati reket ili provizija za dodjelu koncesije za gradnju kakve hidorelektrane.

Po istom modelu, sadašnji i budući građevinski investitori neće morati da plaćaju arhitekte i pri tome obračunavaju razne poreze i doprinose na autorski honorar. Mnogo je lagodnije kupiti jednu akciju propalih Rudnika uglja u Beranama za 50 hiljada eura. Em prodavac nema obavezu da plaća porez na kapitalnu dobit, em kupac (uz to što je uštedio porez na isplaćeni honorar) tu transakciju može na kraju godine u knjigama prikazati kao kapitalni gubitak i dodatno uštedjeti na porezu.

Sve u svemu, ubuduće se mito i reket neće nositi u kešu već će se isplate vršiti preko crnogorskih berzi. Dok se Komisija za hartije od vrijednosti ne usudi da tajkunima i špekulantima stane na put tako što će promijeniti vlastita pravila. Sve po cijenu toga da na sljedećem reizboru ne ostanu na funkciji.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

MONITORING

KAD GRAĐANI PLAĆAJU PROPUSTE PRAVOSUĐA: Presipanje iz šupljeg u puno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Račun koji će građani morati platiti porodici Safeta Kalića samo raste. Prema nekim procjenama mogao bi dostići čak  miliona eura. Istovremeno, niko u državi ne snosi odgovornost zbog toga, niti u Upravi za nekretnine, ali ni u pravosuđu, koje je najodgovornijezacijelislučaj

 

Najnovija vijest: prema procjenama sudskih vještaka Rožajcu Safetu Kaliću samo za stan u podgoričkom naselju Gorica C treba dodijeliti odštetu u iznosu od 128 hiljada eura.  Šteta na tom Kalićevom stanu nastala je navodno amortizacijom tokom pet godina procesa protiv  njega, njegovog brata Mersudina i supruge Amine za pranje novca, tokom kojih je tim stanom, kao i drugom vrijednom imovinom koja je Kalićima oduzeta nakon hapšenja 2011, gazdovala Uprava za nekrentine.

Ukoliko se sud složi sa tom procjenom, biće to samo kap u odnosu na višemilionski račun koji je već  isporučen crnogorskim građanima zbog propusta pravosuđa i državnih organa u ovom slučaju. Proces se 2016.  završio oslobađajućim presudama, nakon čega su Kalići pokrenuli osam tužbi protiv države zbog neosnovanog pritvaranja, štete nastale na imovini koja im je oduzeta nakon hapšenja, i gubitka dobiti kada su u pitanju njihove kompanije.

Za sada im je po tom osnovu dosuđeno preko tri miliona eura, na osnovu većinom nepravosnažnih presuda. Ta bi se cifra, kako je nedavno pisao  Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) mogla, međutim, popeti i na deset miliona eura. Branilac Safeta Kalića, advokat Borivoje Borović, je odmah kada su Kalići oslobođeni optužbi najavio medijima da će u ime porodice Kalić protiv države podnijeti “makar tri tužbe uz odštetni zahtjev od najmanje 12 miliona eura”.

Neki od stručnjaka smatraju da je propust države u slučaju Kalić višestruk. Odgovornost nije, po njima samo na pravosuđu koje je nije dokazalo  odgovornost Kalića za pranje 7.773.127,06 eura, već je prema nekim ocjenama sporna i sama procjena njihove imovine.

„Državni organi su pokazali nedopustive propuste u ovom slučaju od pokretanja postupka, pa sve do njegovog okončanja. Najveća je  odgovornost državnog tužilaštva koje nije uspjelo da dokaže krivicu osobama  koje su osuđene u drugim državama i koje se godinama satraju kao glavni akteri organizovanog kriminala na ovim prostorima”, kaže za Monitor advokat Veselin Radulović

Osim odgovornosti pravosuđa, pred sudovima se, nakon pokretanja tužbi od strane porodice Kalić, otvorilo i pitanje odgovornosti Uprave  za nekretnine, kako  zbog načina na koji je gazdovala imovinom Kalića,  tako i zbog načina na koji je ta imovina uopšte procijenjena.

Uprava je koristeći Kalićevu imovinu tokom pet godina procesa zaradila svega 16 hiljada eura, dok Kalići zbog amortizacije i štete nad svojim nepokretnostima, što stambenim što poslovnim prostorima i kompanijama, dobijaju stotine i stotine hiljada eura.

Država je u ljeto 2011. privremeno oduzela imovinu Kalićima, čija je vrijednost tada procijenjena na više od 28.667.161 eura.

Procjenu je na zahtjev Uprave za nekretnine radila podgorička kompanija Geotech.   Upravo takva, visoka procjena vrijednosti imovin Kalića, prema nalazima CIN-CG, glavni je adut Kalićima u dobijanju milionske sume. Polazeći od nje, vještaci u velikom broju sudskih postupaka utvrđuju odštetu, kao posljedicu petogodišnjeg državnog upravljanja njihovom imovinom. Istovemeno, ta imovina navodno vrijedi mnogo manje.

Tako je recimo prema procjeni “Geotecha”,  Kalićevo zemljište u centru Rožaja, u septembru 2011. godine, vrijedjelo je 500 eura po kvadratu. Tri mjesecaranije, u junu 2011. godine, rožajska opština je donijela Odluku o građevinskom zemljištu, prema kojoj isto zemljište ivrijedi 120 eura.

Uprava za imovinu je, kako je pisao CIN-CG, prilično traljavo uradila i posao privremenog oduzimanja imovine, pa za pojedine objekte nedostaju zapisnici o primopredaji, nema preciznih podataka o inventaru i slično.

“Očigledno je da vrijednost imovine koja je oduzeta nije procijenjena na valjan način, kao što je i nesporno da država nije adekvatno upravljala oduzetom imovinom”, kaže Radulović.

Zasada, niko u državi ne snosi odgovornost za papreni račun koji će platiti građani.  Ni u Upravi za nekretnine, ali ni u pravosuđu, koje je najodgovornije za cijeli slučaj.

“Nedostatak bilo kakve odgovornosti za ovako nestručno i neprofesionalno ponašanje tužilaštva ujedno pokazuje i nedostatak elementarne volje za borbu protiv organizovanog kriminala. Podsjetiću da je VDT Ivica Stanković neposredno po imenovanu na funkciju najavio utvrđivanje odgvornosti tužilaca za očigledne propuste kakvi su propusti u ovom i u slučaju Šarića. Međutim, mandat Stankovića je skoro prošao, ali nema ni nagovještaja da bi bilo koji tužilac mogao biti pozvan bar na disciplinsku odgovornost”, podsjeća Radulović.

Specijalno tužilaštvo nije uspjelo dokazati optužnicu, koju potpisuje tadašnja specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović, a prema kojoj su Kalići od 2006. do 2011. nizom finansijskih transakcija legalizovali „veliku količinu novca sumnjivog porijekla za koju su znali da potiče od prodaje droge”. Novac je, prema tvrdnjama  tužilaštva, svojim narko-poslovima obezbijedio Mersudin Kalić koji je u Njemačkoj, 1996. godine, zbog trgovine narkoticima pravosnažno osuđen na 11 godina zatvora.

I samSafetKalić je u Njemačkoj osuđen na četiri godine zatvora zbog saučesništva u proizvodnji i stavljanju u promet narkotika. Kalić je u tamošnjem pritvoru proveo preko tri godine, nakon čega mu je odobren uslovni otpust. Po isteku kazne u Njemačkoj, vratio se u Crnu Goru. Gdje je uzorni građanin, koji čeka isplatu naših miliona.

Nezvanično, Kalićeva imperija građena je, kako je Monitor već pisao,  novcem sticanim trgovinom narkoticima – prije svega heroinom koji je iz Avganistana, preko Turske, distribuiran po Balkanu i Evropi. Prema podacima koje je MUP Srbije saopštio 2003, tokom operacije Sablja, Kalić je bio jedan od glavnih narkobosova u regionu. Njegova kriminalna organizacija je, prema tim podacima, samo Zemuncima isporučivao 100 kilograma heroina – mjesečno.

“Naši državni organi za koje kažemo da su nezavisni su ujedno i nesposobni. Nesposobnost je da nekome ne dokažete krivicu i dovedete građane u opasnost da plaćaju milione a da ih u ta dva slučaja u drugim državama osuđuju. Samo su u Crnoj Gori oslobađajuće“, kazao je nedavno poslanik SDP Raško Konjević u parlamentu, kada se u prisustvu ministra pravde Zorana Pažina, raspravljalo o ovom slučaju.

Iako je epilog i slučaja Šarić isti, Duško Šarić i Jovica Lončar su od države dobili odštetu zbog neosnovanog pritvaranja, za sada ne tražeći odštetu zbog imovine. Dodijeljeno im je po 103 hiljade eura.

Država je i Šariće i Kaliće častila još nešto na naš račun.

“Sva lica koja se u ovakvim postupcima oslobode krivice nikada više ne mogu biti gonjena i osuđena za ista krivična djela”, kaže advokat Radulović. Zato radom državnog tužilaštva u Crnoj Gori danas najviše mogu biti zadovoljni Kalići, Šarići i njihovi poslovni partneri iz vlasti.

 

Kalići su državu tužili i zbog štete na automobilu hamer, koji je Uprava za nekretnine dala na korišćenje Specijalnoj antiterorističkoj jedinici.

Taman kada se slučajpribližiokraju, sutkinjaDijanaRovčaninodlučila je nedavnoda opetotvoriraspravu u tom sporu, iako je krajem prošlog mjeseca završila suđenje i očekivalo se da uskoro donese i presudu.

Iz podgoričkog Osnovnog suda je “Vijestima” rečeno da je sutkinja 20.

MersudinKalić je tužiodržavuiUpravuzaimovinutražećiodštetuzbog “hamera” koji mu je, kakotvrdi u tužbi, vraćen uništen nakon što su on, njegov brat Safet i snaha Amina pravosnažno oslobođeni optužbi za pranje novca.

Vještak je ranijeprocijenio da je Kalićizgubiopreko 20.000 eura, zavrijemedok je državagazdovalanjegovim “hamerom”.

SAJ je ovovozilo, izmeđuostalog, koristioi u “lovunagrađane” nakonrazbijanjaprotesta u oktobru 2015. godine.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRITISCI NA AKTIVISTE POKRETA ODUPRI SE: Ni mirnijih protesta, ni više prijava

Objavljeno prije

na

Objavio:

O prekršajnim prijavama kao vidu pritiska nad aktivistima pokreta Odupri se za Monitor govore Omer Šarkić, Mirsad Kurgaš, Dragan Sošić i Demir Hodžić

 

Protesti koje organizuje pokret Odupri se primjer su nenasilnog otpora. Policija kao da nije bila spremna na proteste u kojima nemaju povoda da tuku i privode građane, opozicione aktiviste, novinare, a i pravosuđe se našlo u čudu što nema prekršajnih i ostalih prijava. No, vlast se brzo dosjetila.

Zbog Karavana, obilaska gradova po Crnoj Gori, koju je tokom aprila organizovao pokret Odupri se, službenici centra bezbjednosti Budva, Herceg Novi, Bijelo Polje i Pljevlja i odjeljenja bezbjednosti Žabljak, Kotor, Tivat, Mojkovac, Kolašin i Šavnik, podnijeli su 11 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv sedam lica.  Zbog blokade prostorija CEDIS-a (Crnogorski elektrodistributivni sistem) u Podgorici policija je podnijela prekršajne prijave protiv osam osoba. Aktivisti su,  tvrde u policiji, blokirali zaposlene i  građane i ometali radnike obezbjeđenja u obavljanju posla.

,,Kada smo bili u Briselu na jednom od sastanaka rekao sam da protesti u Crnoj Gori mogu da posluže za primjer po tome kako su mirni i bez poruka mržnje. Za četiri mjeseca i preko 10 protesta nije bilo slomljenog cvijeta, a kamoli li stakla, ljudi su izlazili ispred radnji da nas pozdrave. A nama pljušte prijave”, kaže za Monitor član pokreta Odupri se Omer Šarkić.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA PENZIJA ZA RANKA KRIVOKAPIĆA: I služio i zaslužio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kaže se da pravi šampioni odlaze u trenutku kad su najbolji. Krivokapić je trenutno bolji nego ikad,  ali ne odlazi kao šampion. Njegove zasluge nijesu uspjele da nadiđu njegovo služenje. Šteta

 

Blizu je i ta istorija: na Kongresu Socijaldemokratske partije 29. juna Ranko Krivokapić, predsjednik te stranke otići će u političku penziju. Postaće, kako je najavljeno, počasni predsjednik. Predsjednik SDP-a bio je 18 godina – od 2001. Jedni će ga pamtiti po zaslugama za crnogorsku nezavisnost, drugi po služenju režimu Mila Đukanovića.

Najavljujući da se neće ponovo kandidovati za mjesto predsjednika Krivokapić je krajem aprila kazao da odustajanjem od kandidature želi da otvori prostor za novu generaciju lidera SDP-a. U međuvremenu je obnarodovano da će jedina kandidatkinja za predsjednicu biti Draginja Vuksanović Stanković. Neko vrijeme se spekulisalo da bi se u toj ulozi mogao pojaviti i Raško Konjević, ali prema Monitorovim izvorima iz SDP-a, on za tu funkciju nije zainteresovan. Iako bi, kako kažu, u partiji imao veću podršku od već proglašene kandidatkinje

Za političku biografiju Ranka Krivokapića, ali i mnogih drugih funkcionera Socijaldemokratke partije, važno je osnivanje te stranke. Partije od kojih je konstituisana SDP CG bile su na prvim višestranačkim izborima u Crnoj Gori i SFRJ, decembra 1990. godine, okosnica antiratnog i reformskog pokreta pod nazivom “Savez reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru”.

SDP je nastala tako što su se 1993. godine ujedinile Socijaldemokratska partija reformista i Socijalistička partija. Obje su nastale ujedinjavanjem više malih partija nastalih na početku višepartizma. Pažljiviji posmatrači u narednim decenijama mogli su da uoče ko je u SDP-u stigao iz Socijalističke partije, a ko iz SDPR-a. Socijalisti su uvijek bili “svileni”: Ljubiša Stanković, Srđan Darmanović, Ivan Brajović, Ranko Krivokapić, Radoš Šućur… Sve sama imena ljudi koji su, u različitim trenucima, na ovaj ili onaj način, “vukli” ka Demokratskoj partiji socijalista.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 21. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo