Povežite se sa nama

MONITORING

Skandal za skandalom

Objavljeno prije

na

Priča o seksu, laži, italijanskoj mafiji, milionima pakovanja Marlboro cigareta i profitu od milijardu dolara, u čijem su središtu Crna Gora i njen premijer Milo Đukanović, postaje svakim danom sve duža. Najnoviji prilog namjeri da se razmrsi klupko jedne od najvećih švercerskih operacija posljednjih godina u Evropi, je obavljivanje transkripta svjedočenja, sada pokojnog vlasnika zagrebačkog Nacionala Iva Pukanića o švercu cigareta, pred tužilaštvom u Trstu 2002. godine. Pukanić je u Trst došao na zahtjev Đuzepea Šelzija, zaduženog za istragu o velikom lancu šverca cigareta, zbog koga je od sredine 1990-ih pa do 2002. italijanski budžet oštećen za stotine miliona eura. Nacional je 2001. pisao o „poslovnoj” hobotnici koja je kontrolisala duvansko tržište vrijedno milijarde dolara. Seriju Nacionalovih tekstova je povezivala jedna stvar: trag novca vodio je do crnogorske vrhuške. U Bariju je Đukanović osumnjičen za mafijaško udruživanje, a uz njega Branko Vujošević, Veselin Barović, Dušanka Jeknić-Pešić, Miroslav Ivanišević, Branislav-Brano Mićunović, Stanko Subotić i Andrija Drašković, te sedmorica italijanskih državljana.
Kada je nedavno u sudu u Bariju otvoreno ročište u kom bi sudija Roza Kalija di Pinto trebalo da odluči da li će odobriti suđenje za krijumčarenje cigareta optuženima, na njemu nije bilo Đukanovićevog imena. Sudija za preliminarnu istragu arhivirao je Đukanovićev predmet jer ga štiti diplomatski imunitet.

Prema transkriptu, Pukanić je Šelziju najviše govorio o informacijama koje je dobio od Ratka Kneževića, nekadašnjeg bliskog saradnika i kuma Mila Đukanovića, od hrvatske pjevačice Alke Vujice koja je početkom 2000-tih često gostovala u Crnoj Gori, i od nekadašnjeg ambasadora SAD po Balkanu Vilijema Montgomerija.

Vujica je ispričala da je često boravila na Svetom Stefanu „kod svog prijatelja. … Ondje se može naći cijela elita Crne Gore”. Prijatelj joj je Stanko Subotić. ,,Naravno, tamo je bio i Đukanović”. Vujicina priča o bahanalijama u vili neodoljivo liči na svojevremeno svjedočenje Moldavke S.Č. o istom mjestu, ambijentu i likovima. Taj slučaj s kraja 2002. godine tresao je Crnu Goru, ali nikada nije doživio sudski epilog.

Do zaključivanja ovog broja Monitora, niko od aktera pomenutih u transkriptu svjedočenja Iva Pukanića nije se oglasio. Pukanić je tvrdio da je nekoliko ljudi pokušalo da preduprijedi pisanje Nacionala o duvanskoj mafiji. U tom se kontekstu pominje režiser Veljko Bulajić. Prema Pukanićevom svjedočenju, Bulajić ga je je zvao telefonom a onda se pojavio u redakciji: ,,Zaustavi taj članak, neće ti biti žao, Milo zna cijeniti kad je netko korektan prema njemu.”

Pukaniću se tim povodom obraćao i Miro Laco, veteran Domovinskog rata, a danas funkcioner Socijaldemokratske partije. Laco je zajedno sa Mirkom Ljubičićem prenio poruku koju su dobili „iz crnogorskih bezbjednosnih krugova o milionskoj ponudi” za Pukanića da ne piše o „balkanskoj duvanskoj mafiji.”

Jedna ponuda iz Crne Gore je, prema svjedočenju Pukanića, stigla od Željka Šelendića. ,,On mi je rekao da su mi moji crnogorski prijatelji, koji žive u Monaku, ponudili pet milijuna maraka (za njega) ne bih li u tom trenutku prestao pisati protiv Đukanovića i da bi mi bilo bolje prihvatiti novac nego ga odbiti”.

Posebno je zanimljiva uloga Vilijema Montgomerija, tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu. On je u ležernoj atmosferi, na teniskim terenima zagrebačkog hotela Interkontinental, Pukaniću dobacio ocjenu o Đukanoviću: ,,Na žalost, možda smo malo prekasno shvatili kakav je tip kriminalca postao.” Pukanić je iznio i da je Montgomeri precizirao tu svoju procjenu. ,,Znali smo da je bio umiješan u stvari krijumčarenja, ali mislili smo da će se on zadovoljiti sa pet-deset milijuna dolara u džepu, ali po onome što mi znamo, na svojim računima diljem svijeta ima 130 milijuna dolara.”

U intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu, datom nakon ubistva Iva Pukanića i Nika Franića, crnogorski premijer je kazao kako mu je u vrijeme objavljivanja tekstova u Nacionalu Montgomeri rekao: „Gledam vas u oči i govorim da sa tim napisima nemam veze.” Montgomeri više nije ambasador i imao bi šta reći na temu balkanske duvanske mafije i ulozi američkih službi u prisluškivanju tajnih razgovora.

Veoma je važan vremenski kontekst u kojem je objavljen transkript Pukanićevog svjedočenja. Pukanić je tužiocu ispričao da mu je poslije članaka u Nacionalu ondašnji hrvatski ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u januaru 2002. rekao, da se na njega priprema atentat.

Pukanić tvrdi da je saznao da informacija potiče od slovenačke tajne službe, službe koja je snimila da je „kriminalna grupa Crnogoraca iz Ljubljane, tj. netko iz te grupe razgovarao s nekim iz crnogorskih službi, uglavnom narudžba, naredba da me ubiju stigla je iz Crne Gore i morala se izvršiti do 1. veljače.” Narednih mjesec i po Pukanić je tvrdi bio pod policijskom zaštitom 24 sata na dan.

U martu iste godine, Pukanića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića koji ga je informisao „da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”. Ove podatke danas je veoma lako provjeriti. Mesić može da ih potvrdi ili demantuje.
Pukanić je, po svjedočenju, ponovo bio pod zaštitom mjesec i po, a onda je na njegov zahtjev ona opozvana.

Dosadašnja istraga je pokazala da je u ubistvu Pukanića i Franića učestvovala moćna mafijaška organizacija iz raznih republika bivše Jugoslavije. Zasad, glavni osumnjičeni je Beograđanin Sreten Jocić. Hrvatski su mediji u nekoliko navrata objavili da je naručilac navodno Cane Subotić, kao jedan od lidera balkanske duvanske mafije. Subotićevi advokati su do demantovali.

Transkripti Pukanićevog svjedočenja nijesu jedino mjesto gdje se kao negativni junak pominje crnogorski premijer. Američki televizijski mreža Ej-Bi-Si (ABC) je ovih dana objavila da je u centru jednog velikog švercerskih poduhvata u Evropi tokom 1990-tih bio šef jedne od najmanjih, ali i najljepših evropskih zemalja – Crne Gore.

ABC je svom auditorijumu dočarala tekstove o švercu cigaretama preko Crne Gore i tvrdnjama da crnogorski premijer Đukanović i njegova najuža familija raspolažu milionskim bogatstvom.
Jedan tekst objavljen je u italijanskom političkom magazinu Espreso, drugi je proizvod Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
Oba teksta je prenio vašingtonski Centar za javni integritet (CPI).

Pokušaji Đukonovića i njegove ekipe da omalovaže istraživačke tekstove posvećene poslovima familije propali su. Autori istraživanja ubjedljivo su pokazali da iza svih detalja iznijetih u izvještaju stoje ozbiljni dokumenti.

Transkripte svjedočenja Iva Pukanića objavio je i podgorički dnevnik Dan. Podudarilo se baš u isto vrijeme kad je Milo Đukanović u parlamentu diktirao svoju novu Vladu. Crna Gora ćuti. Kao oduzeta.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo