Povežite se sa nama

MONITORING

Skandal za skandalom

Objavljeno prije

na

Priča o seksu, laži, italijanskoj mafiji, milionima pakovanja Marlboro cigareta i profitu od milijardu dolara, u čijem su središtu Crna Gora i njen premijer Milo Đukanović, postaje svakim danom sve duža. Najnoviji prilog namjeri da se razmrsi klupko jedne od najvećih švercerskih operacija posljednjih godina u Evropi, je obavljivanje transkripta svjedočenja, sada pokojnog vlasnika zagrebačkog Nacionala Iva Pukanića o švercu cigareta, pred tužilaštvom u Trstu 2002. godine. Pukanić je u Trst došao na zahtjev Đuzepea Šelzija, zaduženog za istragu o velikom lancu šverca cigareta, zbog koga je od sredine 1990-ih pa do 2002. italijanski budžet oštećen za stotine miliona eura. Nacional je 2001. pisao o „poslovnoj” hobotnici koja je kontrolisala duvansko tržište vrijedno milijarde dolara. Seriju Nacionalovih tekstova je povezivala jedna stvar: trag novca vodio je do crnogorske vrhuške. U Bariju je Đukanović osumnjičen za mafijaško udruživanje, a uz njega Branko Vujošević, Veselin Barović, Dušanka Jeknić-Pešić, Miroslav Ivanišević, Branislav-Brano Mićunović, Stanko Subotić i Andrija Drašković, te sedmorica italijanskih državljana.
Kada je nedavno u sudu u Bariju otvoreno ročište u kom bi sudija Roza Kalija di Pinto trebalo da odluči da li će odobriti suđenje za krijumčarenje cigareta optuženima, na njemu nije bilo Đukanovićevog imena. Sudija za preliminarnu istragu arhivirao je Đukanovićev predmet jer ga štiti diplomatski imunitet.

Prema transkriptu, Pukanić je Šelziju najviše govorio o informacijama koje je dobio od Ratka Kneževića, nekadašnjeg bliskog saradnika i kuma Mila Đukanovića, od hrvatske pjevačice Alke Vujice koja je početkom 2000-tih često gostovala u Crnoj Gori, i od nekadašnjeg ambasadora SAD po Balkanu Vilijema Montgomerija.

Vujica je ispričala da je često boravila na Svetom Stefanu „kod svog prijatelja. … Ondje se može naći cijela elita Crne Gore”. Prijatelj joj je Stanko Subotić. ,,Naravno, tamo je bio i Đukanović”. Vujicina priča o bahanalijama u vili neodoljivo liči na svojevremeno svjedočenje Moldavke S.Č. o istom mjestu, ambijentu i likovima. Taj slučaj s kraja 2002. godine tresao je Crnu Goru, ali nikada nije doživio sudski epilog.

Do zaključivanja ovog broja Monitora, niko od aktera pomenutih u transkriptu svjedočenja Iva Pukanića nije se oglasio. Pukanić je tvrdio da je nekoliko ljudi pokušalo da preduprijedi pisanje Nacionala o duvanskoj mafiji. U tom se kontekstu pominje režiser Veljko Bulajić. Prema Pukanićevom svjedočenju, Bulajić ga je je zvao telefonom a onda se pojavio u redakciji: ,,Zaustavi taj članak, neće ti biti žao, Milo zna cijeniti kad je netko korektan prema njemu.”

Pukaniću se tim povodom obraćao i Miro Laco, veteran Domovinskog rata, a danas funkcioner Socijaldemokratske partije. Laco je zajedno sa Mirkom Ljubičićem prenio poruku koju su dobili „iz crnogorskih bezbjednosnih krugova o milionskoj ponudi” za Pukanića da ne piše o „balkanskoj duvanskoj mafiji.”

Jedna ponuda iz Crne Gore je, prema svjedočenju Pukanića, stigla od Željka Šelendića. ,,On mi je rekao da su mi moji crnogorski prijatelji, koji žive u Monaku, ponudili pet milijuna maraka (za njega) ne bih li u tom trenutku prestao pisati protiv Đukanovića i da bi mi bilo bolje prihvatiti novac nego ga odbiti”.

Posebno je zanimljiva uloga Vilijema Montgomerija, tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu. On je u ležernoj atmosferi, na teniskim terenima zagrebačkog hotela Interkontinental, Pukaniću dobacio ocjenu o Đukanoviću: ,,Na žalost, možda smo malo prekasno shvatili kakav je tip kriminalca postao.” Pukanić je iznio i da je Montgomeri precizirao tu svoju procjenu. ,,Znali smo da je bio umiješan u stvari krijumčarenja, ali mislili smo da će se on zadovoljiti sa pet-deset milijuna dolara u džepu, ali po onome što mi znamo, na svojim računima diljem svijeta ima 130 milijuna dolara.”

U intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu, datom nakon ubistva Iva Pukanića i Nika Franića, crnogorski premijer je kazao kako mu je u vrijeme objavljivanja tekstova u Nacionalu Montgomeri rekao: „Gledam vas u oči i govorim da sa tim napisima nemam veze.” Montgomeri više nije ambasador i imao bi šta reći na temu balkanske duvanske mafije i ulozi američkih službi u prisluškivanju tajnih razgovora.

Veoma je važan vremenski kontekst u kojem je objavljen transkript Pukanićevog svjedočenja. Pukanić je tužiocu ispričao da mu je poslije članaka u Nacionalu ondašnji hrvatski ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u januaru 2002. rekao, da se na njega priprema atentat.

Pukanić tvrdi da je saznao da informacija potiče od slovenačke tajne službe, službe koja je snimila da je „kriminalna grupa Crnogoraca iz Ljubljane, tj. netko iz te grupe razgovarao s nekim iz crnogorskih službi, uglavnom narudžba, naredba da me ubiju stigla je iz Crne Gore i morala se izvršiti do 1. veljače.” Narednih mjesec i po Pukanić je tvrdi bio pod policijskom zaštitom 24 sata na dan.

U martu iste godine, Pukanića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića koji ga je informisao „da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”. Ove podatke danas je veoma lako provjeriti. Mesić može da ih potvrdi ili demantuje.
Pukanić je, po svjedočenju, ponovo bio pod zaštitom mjesec i po, a onda je na njegov zahtjev ona opozvana.

Dosadašnja istraga je pokazala da je u ubistvu Pukanića i Franića učestvovala moćna mafijaška organizacija iz raznih republika bivše Jugoslavije. Zasad, glavni osumnjičeni je Beograđanin Sreten Jocić. Hrvatski su mediji u nekoliko navrata objavili da je naručilac navodno Cane Subotić, kao jedan od lidera balkanske duvanske mafije. Subotićevi advokati su do demantovali.

Transkripti Pukanićevog svjedočenja nijesu jedino mjesto gdje se kao negativni junak pominje crnogorski premijer. Američki televizijski mreža Ej-Bi-Si (ABC) je ovih dana objavila da je u centru jednog velikog švercerskih poduhvata u Evropi tokom 1990-tih bio šef jedne od najmanjih, ali i najljepših evropskih zemalja – Crne Gore.

ABC je svom auditorijumu dočarala tekstove o švercu cigaretama preko Crne Gore i tvrdnjama da crnogorski premijer Đukanović i njegova najuža familija raspolažu milionskim bogatstvom.
Jedan tekst objavljen je u italijanskom političkom magazinu Espreso, drugi je proizvod Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
Oba teksta je prenio vašingtonski Centar za javni integritet (CPI).

Pokušaji Đukonovića i njegove ekipe da omalovaže istraživačke tekstove posvećene poslovima familije propali su. Autori istraživanja ubjedljivo su pokazali da iza svih detalja iznijetih u izvještaju stoje ozbiljni dokumenti.

Transkripte svjedočenja Iva Pukanića objavio je i podgorički dnevnik Dan. Podudarilo se baš u isto vrijeme kad je Milo Đukanović u parlamentu diktirao svoju novu Vladu. Crna Gora ćuti. Kao oduzeta.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMIJENJEN BORIS MARIĆ, PONOVO OKRNJEN TUŽILAČKI SAVJET: Krivokapić želi odlučujući glas u tužilaštvu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet je raspisao konkurs za novog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, koji ujedno predsjedava i tim upravljačkim organom, ali zbog smjene jednog člana možda ne bude potrebne većine za izbor VD-a

 

Članovi Tužilačkog savjeta konačno su održali prvu sjednicu i verifikovali mandat.  Tako je poslije skoro pola godine krize u tužilaštvu zbog političkih prepucavanja oko jednog spornog pravnika, TS profunkcionisao. No, izgleda, u pogrešno vrijeme.

U Skupštini je pokrenuto pitanje (ne)povjerenja Vladi Crne Gore, a prema javnim istupima poslanika vladajućih i opozicionih partija, početkom februara aktuelna garnitura izvršne vlasti neće dobiti povjerenje. Takva situacija odrazila se i na Tužilački savjet.

Premijer Zdravko Krivokapić preuzeo je rukovodstvo nad Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava i smijenio državnog sekretara Borisa Marića. Tim resorom ranije je rukovodio ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, nakon što je u Skupštini smijenjen bivši ministar Vladimir Leposavić.

Marića je ranije Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava odredilo za člana Tužilačkog savjeta ispred te organizacije. Monitoru je iz tog resora pojašnjeno da smjenom sa funkcije državnog sekretara, po automatizmu on više nije član Tužilačkog savjeta. Tako je nakon šest mjeseci peripetija i političkih kompromisa ovo upravljačko tijelo ponovo nepotpuno. Pitanje je da li će Krivokapić do 4. februara uspjeti da popuni Tužilački savjet, s obzirom na to da predsjednik Skupštine mora da verifikuje mandat.

Više sagovornika Monitora smatra da bi Krivokapićev kandidat za Savjet mogao biti novoimenovani sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović. Nakon sada već izvjesnog „pada“ Vlade, on bi mogao biti Krivokapićev čovjek u Tužilačkom savjetu do izbora nove Vlade.

Marić je na konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta podržao kolegu – člana iz reda uglednih pravnika Sinišu Gazivodu, da se objavi poziv za vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. On je bio jedan od šestorice koji su podržali taj predlog, dok je pet tužilaca bilo protiv. Bez Marića, odnosno predstavnika resornog ministarstva u Tužilačkom savjetu, neće se moći nadglasati tužioci.

Konstitutivna sjednica počela je zahtjevom Gazivode da se u što kraćem roku raspiše poziv kako bi se kandidati „ohrabrili da se prijave za krovno mjesto u tužilačkoj organizaciji”. Tužilački savjet ima zakonsku obavezu da na prvoj sjednici odredi VD VDT-a, ali Zakonom o državnom tužilaštvu nije precizirano na koji način bi to mogli učiniti. Gazivoda je naglasio da se to ne smije raditi kao do sada jer bi se u javnosti stvorila percepcija o netransparentnosti.

„Zbog toga smatram da je neophodno da proceduru učinimo transparentnom. Da je sprovedemo u skladu sa principom integriteta, omogućimo neku vrstu kompetitivnosti i pravnu prazninu popunimo tako što ćemo raspisati poziv koji bi bio konsultativnog karaktera, i iz kojeg bi vidjeli koja su lica zainteresovana za privremeno vršenje ove dužnosti”, predložio je Gazivoda.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.  

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAMENOLOM VELJA GORANA U BARSKOM SELU MRKOJEVIĆI: Nova vlast, stari scenario

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani Velje Gorane muku muče da zaustave preduzeće Trojan d.o.o da u njihovom selu izgradi kamenolom i naruši njihovu životnu sredinu, Vlada tvrdi da je projekat dobrobit cijele zajednice

 

Protest očajnih mještana protiv moćnog investitora koji pokušava da naruši životnu sredinu njihovog kraja. Vlada nas ubjeđuje da je riječ o projektu od velike važnosti za Crnu Goru, dobrobiti za građane koji protestuju i da je sve po zakonu. Investitor mještanima obećava brda i planine samo da ga puste da radi. Organi bezbjednosti privode građane kako bi investitor mirno mogao da gradi. Poznat scenario. Navikli smo na slične priče tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njihovih partnera.

Međutim, ovdje nije riječ o prethodnoj vlasti, niti o nekom od ranijih slučajeva. Jedina veza između tih scenarija je što je ovdje investitoru odobrila koncesiju upravo Vlada Duška Markovića, sadašnjeg poslanika opozicionog DPS-a u Skupštini. Štaviše, koncesija je dodijeljena u tranzicionom periodu između parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade. Kasnije smo od aktuelnih ministara slušali da su mnoge sporne odluke donijete upravo u tom periodu.

Riječ o barskom selu Mrkojevići, odnosno zaseoku Velja Gorana gdje barsko preduzeće Trojan d.o.o  želi da eksploatiše kamen. Koncesiju je 8. oktobra 2020. godine potpisao tada odlazeći premijer Duško Marković, dok mu je urbanističko-tehničke uslove par mjeseci kasnije izdala Opština Bar, gdje vlast i dalje vrši Demokratska partija socijalista. Trojan d.o.o dobio je koncesiju na tenderu gdje je bio jedini prijavljeni. Zakonska procedura je ispoštovana, kao i ranije za male hidroelektrane.

Jedino što koči ostvarenje ove investicije trenutno su mještani Velje Gorane koji ne žele kamenolom blizu svojih domova. Dio mještana je privela policija jer su nedavno pokušali da blokiraju mašine investitora.

,,Tužno je da smo ponovo ostavljeni da se sami borimo protiv kamenoloma i da nam je ugrožena cijela lokalna zajednica, a da niko od nadležnih ne reaguje, već nam privode mještane koji su civilizovano i mirno izašli da čekaju komunalnu policiju i da brane prag svoje kuće od razaranja. Sramotno je da svi zatvaraju oči i gledaju političku ili neku drugu korist pred koncesijom koja je štetna po lokalnu zajednicu”, tako je to opisala stanovnica sela Edina Osmanović.

Priču je otvorio Građanski pokret URA, odakle je traženo da ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić učini sve što je u njegovoj nadležnosti da stopira projekat kamenoloma. U kritiku kamenoloma su se potom uključile opozicione partije koje trenutno vrše vlast u Baru. I predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević obišao je Velju Goranu da podrži mještane ističući da nije znao da je tamo planiran kamenolom. Međutim, upravo je njegova uprava preduzeću Trajan d.o.o izdala urbanističko-tehničke uslove za izradu tehničke dokumentacije 2. decembra 2020. godine.

Iako su partije nove vlasti u početku tražile da se projekat zaustavi, iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), čiji su kadrovi bliski upravo GP URA, sada tvrde da je projekat na mjestu. To su na posljednjem sastanku prije nekoliko dana saopštili mještanima, ali i u zvaničnom odgovoru novinaru Monitora.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma Velja gorana i nije našao ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati prije svega zato što ne postoji zakonski osnov, a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države niti lokalne zajednice“, navodi u odgovoru MKI.

Iz tog ministarstva su istakli da bi raskid ugovora podrazumijevao plaćanje velikih penala na račun neostvarene dobiti koncesionara. Tvrde da ne postoji potreba da se u ovom trenutku razgovara sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Odnosno da ne postoje razlozi za dodatnim analizama i navode da im je koncesionar obećao da će projekat izvesti pa najvećim ekološkim standardima. Iz MKI navode i da je koncesionar „jasno potvrdio“ da je „spreman da značajno više uradi za dobrobit“ zajednice u odnosu na ono što je predviđeno ugovorom. Iz Ministartsva ekologije i preduzeća Trojan d.o.o nijesu odgovarali na pitanja novinara.

„Studija uticaja na životnu sredinu je urađena od strane Agencije za zaštitu životne sredine, i ona je dobila pozitivnu ocjenu. Traženo je i dodatno mišljenje po ovom pitanju na koje je drugi put pozitivno odgovoreno od strane iste agencije“, saopšteno je iz MKI.

Portparol Ministarstva kapitalnih investicija Draško Lončar pritom je „sugerisao“ novinaru da se fokusira „na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije Velja Gorana“.

„Što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice“, dodao je Lončar uz odgovore.

Mještani tvrde da je samo u Mrkojevićima, mjestu pogodnom za ruralni turizam, predviđeno četiri kamenoloma. U blizini Velje Gorane kamenolom ima i preduzeće Euromix, čije mašine odavno grade. Mještani pretpostavljaju da Lončar misli na njega. Međutim, tvrde da su tek nakon razgovora sa MKI saznali da iko nelegalno iskopava kamen u njihovom mjestu. Takođe će da se pokrenu i protiv drugih kamenoloma koji su najavljeni u njihovom kraju. Nije, ipak, jasno zašto se institucije ne fokusiraju da spriječe nešto što je nelegalno, jer je na kraju nadležnost njihova, a ne novinareva.

Prema saznanjima Monitora, djelovi barskog ogranka GP URA reagovali su, povodom napada na Trojan d.o.o, garantujući za njega kao „poštenog“ investitora. Zbog toga su navodno funkcioneri te partije prekinuli da napadaju ovaj projekat, dok MKI garantuje za projekat i investitora, a mještane optužuju za selektivnost.

Isti scenario, samo drugi akteri.

 

Osmanović: Svi ostali na sitim pozicijama

Edina Osmanović za Monitor kaže da su na posljednjem sastanku sa Ministarstvom kapitalnih investicija svi ostali na istim pozicijama. Investitor i Vlada ne odustaju od kamenoloma, mještani ne odustaju od svog sela.

,,Da se raselimo, da ostavimo sve što su nam djedovi i babe stekli i sve za šta smo se mučili godinama, zato jer ni ovu vlast izgleda ne zanima da zaustavi trulu politiku prethodnog režima, već nastavljaju sa istom. Sa svih strana obmanjuju narod, manipulišu njim i tjeraju ga u ćošak. Lako je, gospo,do da gurate kompromise pod nos ljudima koji nemaju alternativu i koji su prepušteni sami sebi“, kaže ona.

Tvrdi da su bili samo na jednoj javnoj raspravi, i to oko elaborata o uticaju na životnu sredinu, dok su im u Ministarstvu rekli da ih je bilo sedam. Osmanović kaže da nisu znali ni za jednu raspravu i da smatraju da je projekat „izguran“ iza njihovih leđa. Tvrdi da neće odustati od borbe.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo