Povežite se sa nama

MONITORING

Skandal za skandalom

Objavljeno prije

na

Priča o seksu, laži, italijanskoj mafiji, milionima pakovanja Marlboro cigareta i profitu od milijardu dolara, u čijem su središtu Crna Gora i njen premijer Milo Đukanović, postaje svakim danom sve duža. Najnoviji prilog namjeri da se razmrsi klupko jedne od najvećih švercerskih operacija posljednjih godina u Evropi, je obavljivanje transkripta svjedočenja, sada pokojnog vlasnika zagrebačkog Nacionala Iva Pukanića o švercu cigareta, pred tužilaštvom u Trstu 2002. godine. Pukanić je u Trst došao na zahtjev Đuzepea Šelzija, zaduženog za istragu o velikom lancu šverca cigareta, zbog koga je od sredine 1990-ih pa do 2002. italijanski budžet oštećen za stotine miliona eura. Nacional je 2001. pisao o „poslovnoj” hobotnici koja je kontrolisala duvansko tržište vrijedno milijarde dolara. Seriju Nacionalovih tekstova je povezivala jedna stvar: trag novca vodio je do crnogorske vrhuške. U Bariju je Đukanović osumnjičen za mafijaško udruživanje, a uz njega Branko Vujošević, Veselin Barović, Dušanka Jeknić-Pešić, Miroslav Ivanišević, Branislav-Brano Mićunović, Stanko Subotić i Andrija Drašković, te sedmorica italijanskih državljana.
Kada je nedavno u sudu u Bariju otvoreno ročište u kom bi sudija Roza Kalija di Pinto trebalo da odluči da li će odobriti suđenje za krijumčarenje cigareta optuženima, na njemu nije bilo Đukanovićevog imena. Sudija za preliminarnu istragu arhivirao je Đukanovićev predmet jer ga štiti diplomatski imunitet.

Prema transkriptu, Pukanić je Šelziju najviše govorio o informacijama koje je dobio od Ratka Kneževića, nekadašnjeg bliskog saradnika i kuma Mila Đukanovića, od hrvatske pjevačice Alke Vujice koja je početkom 2000-tih često gostovala u Crnoj Gori, i od nekadašnjeg ambasadora SAD po Balkanu Vilijema Montgomerija.

Vujica je ispričala da je često boravila na Svetom Stefanu „kod svog prijatelja. … Ondje se može naći cijela elita Crne Gore”. Prijatelj joj je Stanko Subotić. ,,Naravno, tamo je bio i Đukanović”. Vujicina priča o bahanalijama u vili neodoljivo liči na svojevremeno svjedočenje Moldavke S.Č. o istom mjestu, ambijentu i likovima. Taj slučaj s kraja 2002. godine tresao je Crnu Goru, ali nikada nije doživio sudski epilog.

Do zaključivanja ovog broja Monitora, niko od aktera pomenutih u transkriptu svjedočenja Iva Pukanića nije se oglasio. Pukanić je tvrdio da je nekoliko ljudi pokušalo da preduprijedi pisanje Nacionala o duvanskoj mafiji. U tom se kontekstu pominje režiser Veljko Bulajić. Prema Pukanićevom svjedočenju, Bulajić ga je je zvao telefonom a onda se pojavio u redakciji: ,,Zaustavi taj članak, neće ti biti žao, Milo zna cijeniti kad je netko korektan prema njemu.”

Pukaniću se tim povodom obraćao i Miro Laco, veteran Domovinskog rata, a danas funkcioner Socijaldemokratske partije. Laco je zajedno sa Mirkom Ljubičićem prenio poruku koju su dobili „iz crnogorskih bezbjednosnih krugova o milionskoj ponudi” za Pukanića da ne piše o „balkanskoj duvanskoj mafiji.”

Jedna ponuda iz Crne Gore je, prema svjedočenju Pukanića, stigla od Željka Šelendića. ,,On mi je rekao da su mi moji crnogorski prijatelji, koji žive u Monaku, ponudili pet milijuna maraka (za njega) ne bih li u tom trenutku prestao pisati protiv Đukanovića i da bi mi bilo bolje prihvatiti novac nego ga odbiti”.

Posebno je zanimljiva uloga Vilijema Montgomerija, tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu. On je u ležernoj atmosferi, na teniskim terenima zagrebačkog hotela Interkontinental, Pukaniću dobacio ocjenu o Đukanoviću: ,,Na žalost, možda smo malo prekasno shvatili kakav je tip kriminalca postao.” Pukanić je iznio i da je Montgomeri precizirao tu svoju procjenu. ,,Znali smo da je bio umiješan u stvari krijumčarenja, ali mislili smo da će se on zadovoljiti sa pet-deset milijuna dolara u džepu, ali po onome što mi znamo, na svojim računima diljem svijeta ima 130 milijuna dolara.”

U intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu, datom nakon ubistva Iva Pukanića i Nika Franića, crnogorski premijer je kazao kako mu je u vrijeme objavljivanja tekstova u Nacionalu Montgomeri rekao: „Gledam vas u oči i govorim da sa tim napisima nemam veze.” Montgomeri više nije ambasador i imao bi šta reći na temu balkanske duvanske mafije i ulozi američkih službi u prisluškivanju tajnih razgovora.

Veoma je važan vremenski kontekst u kojem je objavljen transkript Pukanićevog svjedočenja. Pukanić je tužiocu ispričao da mu je poslije članaka u Nacionalu ondašnji hrvatski ministar unutarnjih poslova Šime Lučin u januaru 2002. rekao, da se na njega priprema atentat.

Pukanić tvrdi da je saznao da informacija potiče od slovenačke tajne službe, službe koja je snimila da je „kriminalna grupa Crnogoraca iz Ljubljane, tj. netko iz te grupe razgovarao s nekim iz crnogorskih službi, uglavnom narudžba, naredba da me ubiju stigla je iz Crne Gore i morala se izvršiti do 1. veljače.” Narednih mjesec i po Pukanić je tvrdi bio pod policijskom zaštitom 24 sata na dan.

U martu iste godine, Pukanića je pozvao savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića koji ga je informisao „da su dobili informacije od njemačkih kolega… da su tajne službe države Crne Gore naručile moje ubojstvo od osoba iz Njemačke.”. Ove podatke danas je veoma lako provjeriti. Mesić može da ih potvrdi ili demantuje.
Pukanić je, po svjedočenju, ponovo bio pod zaštitom mjesec i po, a onda je na njegov zahtjev ona opozvana.

Dosadašnja istraga je pokazala da je u ubistvu Pukanića i Franića učestvovala moćna mafijaška organizacija iz raznih republika bivše Jugoslavije. Zasad, glavni osumnjičeni je Beograđanin Sreten Jocić. Hrvatski su mediji u nekoliko navrata objavili da je naručilac navodno Cane Subotić, kao jedan od lidera balkanske duvanske mafije. Subotićevi advokati su do demantovali.

Transkripti Pukanićevog svjedočenja nijesu jedino mjesto gdje se kao negativni junak pominje crnogorski premijer. Američki televizijski mreža Ej-Bi-Si (ABC) je ovih dana objavila da je u centru jednog velikog švercerskih poduhvata u Evropi tokom 1990-tih bio šef jedne od najmanjih, ali i najljepših evropskih zemalja – Crne Gore.

ABC je svom auditorijumu dočarala tekstove o švercu cigaretama preko Crne Gore i tvrdnjama da crnogorski premijer Đukanović i njegova najuža familija raspolažu milionskim bogatstvom.
Jedan tekst objavljen je u italijanskom političkom magazinu Espreso, drugi je proizvod Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
Oba teksta je prenio vašingtonski Centar za javni integritet (CPI).

Pokušaji Đukonovića i njegove ekipe da omalovaže istraživačke tekstove posvećene poslovima familije propali su. Autori istraživanja ubjedljivo su pokazali da iza svih detalja iznijetih u izvještaju stoje ozbiljni dokumenti.

Transkripte svjedočenja Iva Pukanića objavio je i podgorički dnevnik Dan. Podudarilo se baš u isto vrijeme kad je Milo Đukanović u parlamentu diktirao svoju novu Vladu. Crna Gora ćuti. Kao oduzeta.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo