Povežite se sa nama

MONITORING

Prilagodljivi kontinuitet

Objavljeno prije

na

Prošlonedjeljni ekspoze premijera Mila Đukanovića, treći u posljednjih sedam godina, najjednostavnije bi bilo opisati kao već viđenu dominaciju forme nad sadržajem. STILSKE VJEŽBE: Đukanović nam je, 10. juna 2009, obećao da će Crna Gora ,,nastaviti da bude stabilizirajući faktor u regionu”. I objasnio da su ,,reforme i jačanje kapaciteta državnih institucija i pravosudnog sistema osnov za dalje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”. Istu priču slušali smo i u ekspozeu iz februara prošle godine. I tada je premijer obećao ,,intenziviranje reforme državne uprave i pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, dok je kao jedan od spoljnopolitičkih prioriteta naveo ,,širenje dobrosusjedske i regionalne saradnje”. Zapravo, iz Đukanovićevih ekspozea bi se moglo shvatiti da je njegov zadatak racionalizacije troškova državnog aparata i formiranje i jačanje institucija sistema mjerljiv sa poslom na koji su, prema grčkoj mitologiji, bogovi osudili pohlepnog i prevarama sklonog Sizifa (svaka sličnost je slučajna). Kako drugačije protumačiti da je premijer još u decembru 2002. najavio da će ,,buduća vlada biti usmjerena na reformu javne uprave…”. Kako tada – tako i dan danas.

EKONOMIJA BEZ RAČUNA: Slično je i sa ekonomskim vizijima višestrukog premijera. Posljednjeg dana 2002. godine, Đukanović je najavio da će tadašnja vlada ,,posebnu pažnju” posvetiti unapređenju institucionalnog i pravnog okvira, podsticaju preduzetništva i privatnog sektora, što će, kako je rekao, biti ,,ključni generator zaposlenosti i osnov za budući rast životnog standarda”.

Pet godina kasnije, najavio je ciklus u kome će se u Crnu Goru sliti investicije vrijedne sedam-osam milijardi eura, obećavši da će do kraja 2009. biti ,,riješen problem strukturne nezaposlenosti i da svi koji imaju potrebna znanja i vještine mogu računati na kvalitetna radna mjesta”, uz prosječnu neto platu od najmanje 515 eura. Đukanović je tada ocijenio da vladu, po peti put, preuzima u ,,do sada najboljem političkom i ekonomskom ambijentu”.

Petnaest mjeseci kasnije, dok radnici Kombinata aluminijuma, Rudnika Boksita, podgoričke Mljekare, Željezare, Duvankomerca… na ulicama traže zarađeno, strahujući da bi im svaki naredni dan mogao biti i posljednji na radnom mjestu, Đukanović kaže da u Crnoj Gori, zahvaljujući mjerama Vlade, ,,nema drastičnih posljedica na ekonomskom i socijalnom planu”. Ipak, više ne pominje ni nezaposlenost, ni znanja i vještine, ni minimalnu prosječnu platu. Umjesto toga, on kaže da će se buduća ekonomska politika sprovoditi u ,,u kontekstu dvije zadate okolnosti” – dakle, pod moranje. Prva je ispunjavanje uslova za članstvo u EU i NATO a druga – ekonomska kriza i globalizacija. Potom je Đukanović kazao da će nova Vlada voditi ekonomsku politiku ,,prilagodljivog kontinuiteta”.

PRODAVCI MAGLE: Tu već znamo o čemu se radi. Od austrijskih konjušara koji će moliti da nam se vrate, preko junačenja pred sankcijama međunarodne zajednice, prizivanja i prikrivanja zločina u komšiluku i vlastitoj kući, promovisanja znanih i neznanih strateških partnera iza kojih su ostajali samo dugovi i potjernice… Prilagodljivi kontinuitet vladavine DPS-a potvrđen je i početkom nedjelje kada se premijer Đukanović pohvalio time što Crna Gora nije zahvaćena recesijom, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi.

Podsjetimo, recesija se najjednostavnije definiše kao pad bruto društvenog proizvoda u dva godišnja kvartala uzastopno. Prema premijerovoj tvrdnji, u Crnoj Gori to nije slučaj. Međutim, prema podacima Monstata, ,,Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori bilježi pad za period januar-maj ove godine u odnosu na isti period prethodne godine 16,5 odsto, u odnosu na isti mjesec prethodne godine 25,3 odsto a u odnosu na april ove godine – 15,7 odsto”. Podaci Monstata pokazuju da industrijska proizvodnja, u kontinuitetu, pada od decembra prošle godine. Šta je sa turizmom, građevinarstvom, finansijskim sektorom? Iako su uporedni podaci nedostupni, nije tajna da su poslovne aktivnosti znatno manje u odnosu na prošlu godinu. Tako se hrvatski turistički radnici tješe time što je u Crnoj Gori broj gostiju za 16 odsto manji nego lane… Naši zvaničnici ne saopštavaju taj podatak. Jedini izuzetak je sektor proizvodnje električne energije ali će se, zbog remonta Termoelektrane, i tu uskoro otići u minus. Više ni iz Zavoda za zapošljavanje ne stižu hvalospjevi kako Crna Gora, suprotno trendu u čitavom svijetu, iz nedjelje u nedjelju smanjuje broj nezaposlenih.

Uostalom, ako u Crnoj Gori nema recesije, zašto Vlada najavljuje skori rebalans budžeta projektovanog za minimalan privredni rast i traži fleksibilniji pristup MMF-a za mogući kreditni aranžman sa Crnom Gorom? I zašto su nadležni – prije svega CBCG i resorna ministarstva – odjednom postali veoma neažurni po pitanju objavljivanja svježih podataka o domaćoj privredi. Dok su brojke išle u željenom smjeru – odjekivalo je na sva zvona. Ili se po ,,modelu Šinavatra” postupa i u slučaju crnogorskih ekonomskih pokazatelja: domaćoj javnosti serviraju se nemušta ohrabrenja, dok se stvarni podaci čuvaju za susrete sa međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalnim kreditorima od kojih se traži pomoć.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo