Povežite se sa nama

MONITORING

Prilagodljivi kontinuitet

Objavljeno prije

na

Prošlonedjeljni ekspoze premijera Mila Đukanovića, treći u posljednjih sedam godina, najjednostavnije bi bilo opisati kao već viđenu dominaciju forme nad sadržajem. STILSKE VJEŽBE: Đukanović nam je, 10. juna 2009, obećao da će Crna Gora ,,nastaviti da bude stabilizirajući faktor u regionu”. I objasnio da su ,,reforme i jačanje kapaciteta državnih institucija i pravosudnog sistema osnov za dalje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”. Istu priču slušali smo i u ekspozeu iz februara prošle godine. I tada je premijer obećao ,,intenziviranje reforme državne uprave i pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, dok je kao jedan od spoljnopolitičkih prioriteta naveo ,,širenje dobrosusjedske i regionalne saradnje”. Zapravo, iz Đukanovićevih ekspozea bi se moglo shvatiti da je njegov zadatak racionalizacije troškova državnog aparata i formiranje i jačanje institucija sistema mjerljiv sa poslom na koji su, prema grčkoj mitologiji, bogovi osudili pohlepnog i prevarama sklonog Sizifa (svaka sličnost je slučajna). Kako drugačije protumačiti da je premijer još u decembru 2002. najavio da će ,,buduća vlada biti usmjerena na reformu javne uprave…”. Kako tada – tako i dan danas.

EKONOMIJA BEZ RAČUNA: Slično je i sa ekonomskim vizijima višestrukog premijera. Posljednjeg dana 2002. godine, Đukanović je najavio da će tadašnja vlada ,,posebnu pažnju” posvetiti unapređenju institucionalnog i pravnog okvira, podsticaju preduzetništva i privatnog sektora, što će, kako je rekao, biti ,,ključni generator zaposlenosti i osnov za budući rast životnog standarda”.

Pet godina kasnije, najavio je ciklus u kome će se u Crnu Goru sliti investicije vrijedne sedam-osam milijardi eura, obećavši da će do kraja 2009. biti ,,riješen problem strukturne nezaposlenosti i da svi koji imaju potrebna znanja i vještine mogu računati na kvalitetna radna mjesta”, uz prosječnu neto platu od najmanje 515 eura. Đukanović je tada ocijenio da vladu, po peti put, preuzima u ,,do sada najboljem političkom i ekonomskom ambijentu”.

Petnaest mjeseci kasnije, dok radnici Kombinata aluminijuma, Rudnika Boksita, podgoričke Mljekare, Željezare, Duvankomerca… na ulicama traže zarađeno, strahujući da bi im svaki naredni dan mogao biti i posljednji na radnom mjestu, Đukanović kaže da u Crnoj Gori, zahvaljujući mjerama Vlade, ,,nema drastičnih posljedica na ekonomskom i socijalnom planu”. Ipak, više ne pominje ni nezaposlenost, ni znanja i vještine, ni minimalnu prosječnu platu. Umjesto toga, on kaže da će se buduća ekonomska politika sprovoditi u ,,u kontekstu dvije zadate okolnosti” – dakle, pod moranje. Prva je ispunjavanje uslova za članstvo u EU i NATO a druga – ekonomska kriza i globalizacija. Potom je Đukanović kazao da će nova Vlada voditi ekonomsku politiku ,,prilagodljivog kontinuiteta”.

PRODAVCI MAGLE: Tu već znamo o čemu se radi. Od austrijskih konjušara koji će moliti da nam se vrate, preko junačenja pred sankcijama međunarodne zajednice, prizivanja i prikrivanja zločina u komšiluku i vlastitoj kući, promovisanja znanih i neznanih strateških partnera iza kojih su ostajali samo dugovi i potjernice… Prilagodljivi kontinuitet vladavine DPS-a potvrđen je i početkom nedjelje kada se premijer Đukanović pohvalio time što Crna Gora nije zahvaćena recesijom, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi.

Podsjetimo, recesija se najjednostavnije definiše kao pad bruto društvenog proizvoda u dva godišnja kvartala uzastopno. Prema premijerovoj tvrdnji, u Crnoj Gori to nije slučaj. Međutim, prema podacima Monstata, ,,Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori bilježi pad za period januar-maj ove godine u odnosu na isti period prethodne godine 16,5 odsto, u odnosu na isti mjesec prethodne godine 25,3 odsto a u odnosu na april ove godine – 15,7 odsto”. Podaci Monstata pokazuju da industrijska proizvodnja, u kontinuitetu, pada od decembra prošle godine. Šta je sa turizmom, građevinarstvom, finansijskim sektorom? Iako su uporedni podaci nedostupni, nije tajna da su poslovne aktivnosti znatno manje u odnosu na prošlu godinu. Tako se hrvatski turistički radnici tješe time što je u Crnoj Gori broj gostiju za 16 odsto manji nego lane… Naši zvaničnici ne saopštavaju taj podatak. Jedini izuzetak je sektor proizvodnje električne energije ali će se, zbog remonta Termoelektrane, i tu uskoro otići u minus. Više ni iz Zavoda za zapošljavanje ne stižu hvalospjevi kako Crna Gora, suprotno trendu u čitavom svijetu, iz nedjelje u nedjelju smanjuje broj nezaposlenih.

Uostalom, ako u Crnoj Gori nema recesije, zašto Vlada najavljuje skori rebalans budžeta projektovanog za minimalan privredni rast i traži fleksibilniji pristup MMF-a za mogući kreditni aranžman sa Crnom Gorom? I zašto su nadležni – prije svega CBCG i resorna ministarstva – odjednom postali veoma neažurni po pitanju objavljivanja svježih podataka o domaćoj privredi. Dok su brojke išle u željenom smjeru – odjekivalo je na sva zvona. Ili se po ,,modelu Šinavatra” postupa i u slučaju crnogorskih ekonomskih pokazatelja: domaćoj javnosti serviraju se nemušta ohrabrenja, dok se stvarni podaci čuvaju za susrete sa međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalnim kreditorima od kojih se traži pomoć.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo