Povežite se sa nama

MONITORING

Omča o vratu Crne Gore

Objavljeno prije

na

Kada je 27. marta 2008. u sudu u Bariju okončano šestočasovno ispitivanje Mila Đukanovića o njegovoj eventualnoj povezanosti sa švercom cigareta u Italiju, advokat crnogorskog premijera je poručio novinarima: „Sada je sve raščišćeno.” Međutim, čini se da je slučaj tek počeo da se odmotava. Sud u Bariju je 3. juna ove godine odgodio za novembar odluku o optužnici koja je podignuta protiv više crnogorskih građana, bliskih premijeru, jer su advokati tražili da se sudski materijal prevede na crnogorski jezik. Prema najnovijim člancima, stvari ne stoje u potpunosti kako je prije više od godinu dana ocijenio advokat Enriko Tučilo. O tome će odlučiti sudije u Italiji i Švajcarskoj ove godine. CIGARETE; LJUBAV I MAFIJA: Ugledni italijanski časopis Espreso, američki Centar za javni integritet i njegov Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), upravo su objavili obimne članke o navodnoj vezi Đukanovića i više drugih crnogorskih i srpskih državljana, te sedam Italijana sa organizovanim kriminalom, o čemu je Monitor intenzivno pisao proteklih godina i objavio i serijal prošlog poljeća.

Sada su iznijeti i nepoznati podaci o veličini i obimu finansijske moći porodice crnogorskog premijera, stvorene tokom poslednjih 18 godina. Preko 70 šlajfni u dva teksta pod naslovima Ljubav, cigarete i mafija i Đukanovićeva Crna Gora kao porodični biznis, objavljeno je u u trenutku kada je sudija Rosa Kalia Di Pinto 3. juna odgodio za novembar odluku o sudbini procesa u Bariju na kojem će biti odlučeno da li će biti potvrđena optužnica koju su pripremili tužioci Đuzepe Šelzi i Eugenija Pontasulja, a u kojoj se zbog šverca cigareta terete pored ostalih i crnogorski državljani Veselin Barović, Branko Vujošević, Branimir Mićuinović, Dušanka Pešić Jeknić, Miroslav Ivanišević, te srpski državljani Andrija Drašković i Stanko Subotić Cane. Na istoj optužnici bio je i crnogorski premijer Milo Đukanović, čiji je slučaj arhiviran.

Hrvatski časopis Nacional je objavio da se ,,arhiviranje” slučaja odnosi na dio koji se tiče samog Đukanovića, ali da to nipošto ne znači da se crnogorski premijer trajno riješio pravnih problema u Italiji. ,,On te probleme neće imati sve dok bude obavljao političke funkcije koje mu donose diplomatski imunitet.”

Prema drugom tumačenju termin ,,arhiviranje” u italijanskoj sudskoj praksi (archiviazione) znači odustajanje od slučaja.

ODLUKA SUDA: Dok je u Bariju odgođen slučaj, drugi proces teče. U švajcarskom gradu Belinzoni počeo je u aprilu proces sedmorici optuženih da su bili dio kriminalnog poduhvata u kome je u švercu cigareta između Crne Gore i Italije od ranih 1990-tih pa sve do 2001, mafija oprala preko milijardu američkih dolara stečenih krijumčarenjem cigareta.

Pred sutkinjom u Bariju su optužnica i prateći izvještaj na 409 strana koji je podnijela italijanska Služba za borbu protiv mafije (DIA). Prema Espresu, ti materijali koji do sada nisu bili dostupni javnosti, otkrivaju do u tančina mehanizam jedne od najvećih krijumčarskih operacija u Evropi posljednjih godina. Radi se i o svojevrsnom ,,mafijaškom ratu” koji je obuhvatao deset zemalja – pored Italije i Crne Gore, takođe i Srbiju, Hrvatsku, Grčku, Njemačku, Švajcarsku, Kipar, Holandiju, Lihtenštajn, Arubu i Sjedinjene Američke Države.

Prema navodima italijanske optužnice, od 1994. do 2002, u vrijeme Đukanovićeve vladavine, Crna Gora je bila raj za šverc cigareta u kojem su učestvovala dva italijanska kartela: Napuljska mafija, poznata kao Kamora i klan Sakra Korona Unita, koji je smješten u regiji Pulja.

KARTELI MAFIJE: Oba kartela su proširile posao na Crnu Goru. U sudskoj dokumentaciji se navodi da je tokom tih osam godina iz Crne Gore krijumčareno nevjerovatnih milijardu cigareta svakog mjeseca, 100.000 kartona, uglavnom marke Marlboro i Marlboro Light. Te neoporezovane cigarete mafija u Italiji prodavala je na crnom tržištu.

Navodno su Šelzijevi isljednici iz DIA pretresli stan Dušanke Jeknić u Milanu u julu 2003, pošto je ona napustila Italiju plašeći se najgoreg. No, iza sebe je, po Espresu, ostavila zlatni rudnik: rokovnike, bilješke i telefonske imenike sa brojevima telefona Mila Đukanovića, njegovog brata Aca i ,,Caneta” – nadimak osumnjičenog ,,mozga operacije” Subotića. Među bilješkama su se nalazili i kodovi dva aviona koji su korišteni da novac zarađen na crno bude prebačen na Kipar.

Na spisku osumnjičenih nalazi se i sedam osoba koje nisu porijeklom s područja bivše Jugoslavije. Svi su oni, između ostalog, optuženi za povezivanje sa mafijom sa ciljem krijumčarenja duhana.

ŠVAJCARSKI PROCES: Suđenje u Švajcarskoj italijanski mediji nazivaju Montekristo po klasičnom djelu svjetske književnosti Grof Montekristo. Zasnovano je na podacima koje su švajcarski istražni organi prikupili prateći rezultate tužilaštva u Bariju.

Švajcarske vlasti smatraju da je tokom jedne decenije mafija svoj prljavi novac iz Crne Gore prala uz pomoć posrednika u mjenjačnicama novca u Luganu u Švajcarskoj. Očekuje se da bi suđenje devetorici optuženih, među kojima se nalaze i švajcarski, italijanski, francuski i španski državljani, moglo biti završeno do kraja juna. Među optuženima je i Franko Dela Tore (66), koga smatraju vođom bande i osoba kojoj su, navodno, vlasti u Podgorici početkom 1990-tih dale licencu da u Crnu Goru uvozi cigarete, koje su kasnije krijumčarskim kanalima unošene u Italiju.

Procjena je Espresa da će oba sudska postupka privući pažnju briselskih funkcionera u čijoj je nadležnosti proširenje Evropske unije i razmatranje kandidature koju je Crna Gora podnijela krajem 2008. ,,Đukanovićev diplomatski imunitet ne može spriječiti da ovi postupci iznesu na vidjelo sve što se dešavalo u ovoj zemlji koja je godinama djelovala van zakona”, komentarisao je italijanski novinar.

Visoki policijski funkcioneri u Uniji vjeruju da je ova krijumčarska ruta danas ugašena. „No, mnoga neugodna pitanja o ulozi kriminala i korupcije u Crnoj Gori, tokom godina u kojima je Đukanović navodno rukovodio sivim tržištem, ostala su neodgovorena, a upravo je to ono što interesuje zvaničnike EU,” primjetio je autor Sisti. Prema Espresu, neke države članice EU, prije svih Belgija i Njemačka, i dalje su skeptične koliko je Crna Gora spremna da se priključi Uniji.

NOVAC FAMILIJE: List dalje podsjeća kako je Đukanović svojevremeno izjavio da se krijumčarenju pribjeglo kako bi bile zarađene devize tokom međunarodnih sankcija prema SRJ, odnosno Srbiji i Crnoj Gori 1990-tih. Takođe je rekao i da prihodima od ove trgovine nije punio svoje džepove.

Međutim, to je tema drugog članka, ICIJ je došao do podataka da Milo Đukanović posjeduje ili kontroliše imovinu i dionice u vrijednosti najmanje 14,7 miliona američkih dolara, njegov brat Aco 167 miliona, a sestra Ana oko 3,5 miliona dolara.

Otkrića novinara ICIJ su u suprotnosti sa Đukanovićevom državničkom platom koja nikada nije prešla mjesečni iznos od 1.700 američkih dolara. „Đukanović je odbio dati komentar za ovu priču,” naveli su autori članka. Đukanović u svojim imovinskim kartonima, počevši od 2005, ne navodi druga primanja. Prema podacima sa posljednjeg imovinskog kartona, njegova supruga Lidija ima nešto veću platu od premijerove. Prema podacima koje su prikupili novinari ICIJ, premijerov sin, Blažo, inače student, zarađuje oko 15.000 američkih dolara mjesečno od izdavanja poslovnog prostora koji je dobio na poklon od strica Aca.

Kako je porodica stekla ovo bogatstvo novinarima ICIJ nije baš najjasnije. Oni navode kritičare koji tvrde da je Đukanović sklopio mnoge unosne poslove, te da se kao premijer našao nekoliko puta u sukobu interesa. Po njima je odličan primer toga privatizacija Nikšićke banke, sada Prve banke.

Espreso prenosi ocjene upućenih da država Crna Gora više ne sponzoriše krijumčarenje, ali da kontroverzna prošlost ne da premijeru Đukanoviću i njegovoj zemlji mira već čitavih 15 godina. „Koliko li će biti uspješan u ubjeđivanju EU da su on i njegova vlada zaista očistili Crnu Goru od kriminala, moglo bi zavisiti od ishoda suđenja u Italiji i Švajcarskoj tokom ovog ljeta,” poručuje uticajni milanski magazin.

KO SU I ŠTA RADE

MILO ĐUKANOVIĆ, koga je Tužilaštvo u Bariju sumnjičilo kao vođu organizovone mafijaške grupe, čiji je slučaj arhiviran, i dalje je na čelu DPS-a, u martu je proslavio apsolutnu pobjedu svoje koalicije, koja mu je donijela šesti premijerski mandat. Paralelno sa širenjem moći, proširila se lična imovina i imovina familije, najdugovječnijeg balkanskog lidera, nakon pada komunizma.

BRANIMIR MIĆUNOVIĆ, prema listu Vijesti, drugi na ljestvici moći u Crnoj Gori, odmah iza Mila Đukanovića. Ovaj kontroverzni Nikšićanin, čije se ime izgovara sa strahom u poslovima je igara na sreću, ima razgranate biznise u Budvi. Jedan od partnera u budvanskoj Marini porodici Mićunović je sin Svetozara Marovića, Marko. Mićunovića je nedavno pominjao beogradski Insajder u seriji o fudbalskoj mafiji. Poslije svjedočenja u Insajderu novinar iz Bara, Mladen Stojović, brutalno je napadnut u svom stanu, lice mu je izbodeno oštrim predmetima. Mićunović je blizak prijatelj premijera Đukanovića.

DUŠANKA PEŠIĆ JEKNIĆ, nekadašnja predstavnica crnogorske vlade u Milanu, sada je broj dva u Ambasadi Crne Gore u Sloveniji. U Ljubljani je, među diplomatama, poznata po životu na visokoj nozi, skupom automobilu koji vozi, i odjeći čuvenih svjetskih kreatora. Jedno vrijeme, nakon bijega iz Milana, bila je neraspoređena i nije napuštala zemlju. Bliska je prijateljica premijera Đukanovića.

MIROSLAV IVANIŠEVIĆ, dugogodišnji potpredsjednik vlade i ministar finansija u više Đukanovićevih vlada, sada je na čelu Državne revizorske institucije, čiji je predsjednik Savjeta. Ovaj institut trebalo bi da doprinese transparentnosti poslovanja crnogorskih državnih organa i javnih preduzeća. Izvještaji ove institucije već su ustalasali javnost, zbog podataka o ogromnim otpremninama za funkcionere nekih javnih institucija.

VESELIN BAROVIĆ, funkcioner košarkaškog saveza bivše SRJ i KK Budućnost jedan je od najpoznatijih crnogorskih biznismena. Posjeduje više preduzeća koja su nekada pripadala države, a do kojih je došao u procesu privatizacije – od ulcinjske Solane, preko bjelopoljske Rade, do kotorskog HTP Fjorda. Barović je i jedan od glavnih akcionara Eurofonda i bio je jedan od glavnih učesnika velikih berzanskih igara, u kojima je preuzimao akcije poznatih preduzeća, kao što su KAP, Rudnici uglja u Pljevljima i tako dalje. Prošle sedmice njegov fond je za dionice Elektroprivrede uzeo 45 miliona eura. Blizak je prijatelj premijera Đukanovića.

BRANKO VUJOŠEVIĆ, nekadašnji direktor Duvanskog kombinata i firme MTT, u kojoj je bio skupa sa Barovićem, a koja se prema italijanskim istražiteljima bavila sumnjivim duvanskim poslovima. Vujošević je takođe bio košarkaški djelatnik, bio je predsjednik KK Budućnost. Danas ima razgranate različite poslove, uglavnom vezane za trgovinu.

Stanko Subotić Cane, srpski biznismen, protiv koga se vodi više procesa. Doskorašnji vlasnik zemljišta na ostrvu Sveti Nikola i distributivne kuće Futura. I u turizmu na Svetom Nikoli, i u poslovima distribucije u Crnoj Gori imao je velike planove, koji su se izjalovili, nakon što je Srbija raspisala Interpolovu potjernicu protiv njega, radi navodnog krijumčarenja cigareta. Cane na Svetom Stefanu ima luksuznu vilu i više parcela na kojima je namjeravao da gradi turistički kompleks. Blizak je prijatelj premijera Đukanovića.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA PROTIV BLAŽA JOVANIĆA: „Stečajna mafija“ pred stečajem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kontrola optužnice protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar. Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao blizak porodici Đukanović. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

 

Prije više od pola godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) počelo je obračun sa korupcijom u vrhu sudske grane vlasti. Tada su pozdravljeni aplauzima političara, međunarodne zajednice, a i nevladinog sektora, koji je izrazio dozu sumnje u krajnji ishod ovih procesa.

Tužilaštvo je nedavno uspjelo da podigne optužnicu u predmetima protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića. Dok je rješenjem Višeg suda Medenica puštena da se brani sa slobode, Jovanić će kontrolu optužnice dočekati u zatvoru. Kontrola optužnice protiv Jovanića i ostalih okrivljenih zakazana je za 30. novembar, a vanraspravnim krivičnim vijećem će predsjedavati sudija Boris Savić. Pritvor je produžen i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović. Ostali okrivljeni su pušteni na slobodu nakon podignute optužnice, jer nije bilo predloga za produženje pritvora.

Optužnica je podnijeta i protiv stečajnih upravnika Saše Zejaka, Sanje Lješković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, kao i Pavića Globarevića, Stane Čelebić, Darka Perovića, Omera Markišića, Dejana Golubovića, Danijele i Dušana Lakovića i preduzeća Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE.

SDT je u optužnici predložio i da se okrivljenima Jovaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Kako se navodi u optužnici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba…

„Cilj (je) bilo vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne organizacije su se koristile privredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce. Oni su državu oštetili kroz stečajne postupke u preduzećima Euromix Tours DOO Budva, Sotto la Collina’ DOO Podgorica, Nega Tours Montenegro DOO Budva, Bjelasica rada AD Bijelo Polje, Montri DOO Igalo, Princ & Co DOO Kotor, Montel’ – Motel Glava Zete DOO Nikšić i Jastreb DOO Podgorica.

„U kojima je okrivljeni Jovanić bio predsjednik i postupao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečajnog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pribavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troškova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okrivljenih i drugih lica kao saradnika, advokata, procjenitelja i sudskih vještaka ili za pružanje usluga fizičkog obezbjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to apsolutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili navodno učešće i rad u stečajnom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile realne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memoranduma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem  Ogimar MNE, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivljenom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Jovanić je nakon hapšenja 9. maja u Specijalnom tužilaštvu tvrdio da je posao predsjednika Privrednog suda radio savjesno i odgovorno i da nije kršio zakon. On je istakao da pravosnažno okončani predmeti, a koji su obuhvaćeni krivičnom prijavom nemaju nijednu manjkavost i nezakonitost a što se dokazuje činjenicom da ni stranke ni povjerioci nijesu imali primjedbi.

„Skoro svi predmeti interpretirani u krivičnoj prijavi su pravosnažno okončani što podrazumijeva da je izvještaj stečajnog upravnika u spornim stečajnim postupcima bio na oglasnoj tabli 15 dana, da su ispoštovane sve zakonske procedure koje podrazumijevaju zakazivanje završnog ročišta od strane stečajnog sudije, objavljivanje u Službenom listu Crne Gore u roku koji je propisan Zakonom i održana završna ročišta koja su javna i kojima su mogle da prisustvuju sve zainteresovane strane“, kazao je Jovanić u istrazi.

Istakao je da je u svakom predmetu stečajni upravnik dužan da nakon unovčenja stečajne mase izvrši povraćaj tog novca na depozit Privrednog suda. Pojasnio je i da je stečajni upravnik dužan i da te troškove stečajnog postupka opravda stečajnim povjeriocima. Negirao je da je sa namjerom neke postupke dodjeljivao određenim stečajnim upravnicima.

Za krivično djelo ‘stvaranje kriminalne organizacije‘ propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika kriminalne organizacije, dok je za krivično djelo ‘zloupotreba službenog položaja‘ propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do 8 godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Već dugo je Jovanić u javnosti označen kao navodno blizak porodici Đukanović, prije svega kontroverznom biznismenu i predsjednikovom bratu Acu Đukanoviću. Godinama su nevladin sektor i opozicija dovodili u vezu Jovanića sa predsjednikom Milom Đukanovićem i Demokratskom partijom socijalista.

Jovanić je za Vijesti 2017. godine izjavio da nije u rodbinskim odnosima, ali da je „ponosan, na višedecenijsko porodično prijateljstvo sa Đukanovićem“. Odbjegli biznismen Duško Knežević nazvao ga je „vojnikom“ porodice Đukanović i „vođom stečajne mafije“ u Crnoj Gori.

Jovanić je godinama bio na meti kritika opozicije, zbog postupanja u stečajnim postupcima za više crnogorskih preduzeća. Opozicija je tražila da se ispita imovina stečajnih upravnika. Stotinama miliona eura vrijednom imovinom crnogorskih državnih preduzeća u stečaju prethodnih godina upravljali su preko Privrednog suda stečajni upravnici, odnosno stečajne sudije. Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija u slučajevima najvećih crnogorskih preduzeća Kombinata aluminijuma Podgorica, Boksita, Radoja Dakića, Vektra Boke, Brodogradilišta Bijela i Onogošta.

 

SDT: Postoji velika opasnost da Medenica pobjegne

Vijeće Višeg suda ukinulo je prošle sedmice pritvor Vesni Medenici. Oni su odbili predlog Specijalnog državnog tužilaštva da se, nakon podizanja optužnice, produži pritvor bivšoj predsjednici Vrhovnog suda. Odluku su obrazložili argumentom da „ne postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljene“.

Tužilaštvo je, međutim, zbog „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba krivičnog postupka“ uložilo žalbu na rješenje vijeća Višeg suda. Međutim, Apelacionom sudu Crne Gore još nije dostavljena žalba iz Višeg suda u Podgorici, koje je dužno da proslijedi dokument SDT-a. Portparolka Višeg suda Marija Raković saopštila je Vijestima da Viši sud nije dostavio Apelacionom sudu žalbu SDT-a jer je ujutro, 17. novembra u 10 časova, zakazana kontrola optužnice u ovom predmetu.

„Spisi za odlučivanje po žalbi na rješenje o ukidanju privora nisu još uvijek dostavljeni jer je ujutro u 10 časova zakazana kontrola optužnice. Nakon toga će žalba SDT-a biti dostavljena Apelacionom sudu“, kazala je Raković.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, spisi predmeta se ne dostavljaju Apelacionom sudu prije ročišta za kontrolu optužnice jer će okrivljena Vesna Medenica da se pojavi na tom ročištu sjutra u zgradi Višeg suda. Navodno, prisustvo okrivljene Medenice trebalo bi da bude dokaz ili potvrda tvrdnji njene odbrane da ne želi da bježi i da će se odazivati na pozive suda u daljem krivičnom postupku, čime bi se otvorio put da vijeće Apelacionog suda – odbije žalbu SDT-a kao neosnovanu.

SDT se žalilo na takvo pravno tumačenje, navodeći da postoji velika i realna opasnost da će Vesna Medenica pokušati da pobjegne. Oni su tražili da se iz vijeća Apelacionog suda izuzme sutkinja Evica Durutović tokom odlučivanja o određivanju pritvora Medenici. Sutkinja je bila izvjestilac prilikom donošenja ranije odluke po žalbi branioca okrivljene, jer postoje okolnosti koje „izazivaju sumnju u njenu nepristrasnost“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OBRAZOVANJE – KAKO DALJE: Lošiji od najlošijih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Analiza Ministarstva prosvjete i UNICEF-a za period od 2015. do 2020. pokazala je da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju

 

Skoro polovina đaka u našim školama lošija je od najlošije ocijenjenih đaka iz drugih država, pokazala je Analiza sektora obrazovanja za period od 2015. do 2020, koju su radili UNICEF i Ministarstvo prosvjete.

U sveobuhvatnoj analizi navodi se da je više od 40 odsto učenika bilo ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao ‘loš uspjeh’, te ne uspijevaju da ovladaju minimalnim nivoom kompetencija. Zabrinjava i to što svega neznatan procenat učenika 1,6 odsto, tj. 1 ili manje ostvaruju visoka postignuća na PISA testiranju, koji odgovara naprednim 5 i 6 nivoima. U razvijenim zemljama taj procenat je u prosjeku 10 odsto, dok u zemljama sa najboljim postignućima on iznosi 20 procenata i više.

S druge strane, na domaćem terenu, u posljednjih pet godina u Podgorici imamo konstantan broj učenika koji dobijaju „Luču“ u iznosu od 15 odsto od svih upisanih učenika u završnom razredu osnovne škole.

Tokom predstavljanja Analize srednjoškolka Jelena Jovanović ukazala je na neke od problema ovdašnjeg obrazovanja: „Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja. Bez konkretnih primjera, brzo zaboravljamo. Sistem nam je nametnuo da učimo samo za ocjenu. A, ocjenjivanje nije pravedno – profesori favorizuju odlikaše, ponižavaju one sa nižom ocjenom“.

Ona je kazala da sistem mora da se digitalizuje i poručila: „Mi ćemo zamijeniti vas u svim institucijama i privatnim firmama. Pa ne bi valjalo da naše znanje tada bude kao vaše sada“.

Koliko smo daleko od digitalizacije govori podatak da je u prosjeku 16 učenika na jedan kompjuter u osnovnim i srednjim školama.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na predstavljanju Analize sektora obrazovanja u Crnoj Gori upozorio je i da dvoje od troje djece pohađaju osnovne škole s nedovoljnom infrastrukturom. On je istakao da ovo ukazuje da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama. „Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu“, istakao je Santander.

U Analizi se navodi da sedmoro od desetoro djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nezadovoljavajuća. Ističe se i da su javna ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori relativno niska u odnosu na međunarodne standarde iako je Vlada Crne Gore povećala relativnu potrošnju na obrazovanje sa 7,6 u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i na taj način smanjila razliku u odnosu na međunarodni prosjek, koji iznosi 9 do 11 odsto, s izuzetkom Švedske s potrošnjom od 15,8% u 2017.

Kako to izgleda u praksi u Analizi se objašnjava da su u predškolskom obrazovanju prosječni izdaci po djetetu porasli za oko 28,7%, sa 942 eura 2015. godine na 1.212 eura u 2020. U Srednjem obrazovanju potrošnja po učeniku se takođe povećala sa 1.089 eura na 1.480 eura u 2020. godini.

Najviše, oko polovine izdataka Ministarstva prosvjete odlazi na osnovno obrazovanje – 69,6 miliona eura u 2015. godini, 82,5 miliona eura u 2020. godini. Budući da ukupni upis u osnovno obrazovanje ostaje na prilično stabilnom nivou od oko 68.000 učenika godišnje, izdaci po učeniku nominalno su porasli za 17,8 odsto, sa 1.022 eura u 2015. na 1.204 eura u 2020. godini.

Kada se ulaganja u obrazovanje, koja su od 1.000 do 1.400 po djetetu u zavisnosti od godine i nivoa obrazovanja, uporede sa ulaganjima u pomenutom preriodu za preko 4.000 službenih automobila u iznosu od oko osam miliona eura godišnje samo za gorivo – sve je jasno.

O tome u Analizi govori i odjeljak o ulaganjima u infrastrukturu. Ukupni kapitalni budžet nominalno se povećao sa 45,2 miliona eura u 2015. na 76,8 miliona eura u 2020, dok se udio kapitalnog budžeta koji se izdvaja za obrazovni sektor značajno smanjio. Udio potrošen na obrazovanje smanjio se sa 12,3% u 2015. na 5,5% u 2020. Ovaj trend, koji ukazuje na činjenicu da se obrazovanju ne daju prioriteti u kapitalnom budžetu, u direktnoj je suprotnosti s urgentnošću potrebe da se riješi goruće pitanje školske infrastrukture koja pogađa većinu djece u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, navodi se u Analizi.

U Analizi su pobrojani i brojni drugi problemi koji muče obrazovanje u Crnoj Gori – od nedostatka valjanjih statističkih podataka, do neusklađenosti sa tržištem rada. Kao i brojni statistički podaci koji zabrinjavaju: samo 89 psihologa bilo je zaposleno u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u školskoj 2020/21. godini.

Santander je naveo i da tek svaki četvrti nastavnik pohađa programe za profesionalni razvoj. Ulaganje više sredstava u kontinuirano, stručno usavršavanje svih nastavnika, kazao je Santander, je prioritet ako želimo bolji kvalitet obrazovanja.

Anketa koja je sprovedena tokom rada na ovoj Analizi pokazala je veliko nezadovoljstvo nastavnika u mnogim aspektima njihove profesije – društveni status, zarade, materijalni i pedagoški uslovi u školama i problemi vezani za realizaciju nastave tokom epidemije izazvane kovidom-19.

Predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković predočila je analizu koju je ova organizacija radila u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Univerzitetom, koja je  pokazala da nam nedostaju nastavnici matematike, biologije, informatike, njemačkog jezika… „U 2019. je bilo 370 oglasa za nastavnika matematike, a zaposleno 111, a na biroima rada bilo je tek četiri. To znači da se na te oglase javljaju ljudi koji nisu iz struke, a to utiče na kvalitet obrazovanja, ali i rezultate istraživanja PISA”, kazala je Leković.

Poručila je da ako „nastavimo da ne ulažemo u nastavnika i infrastrukturu, nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja”.

Koliko smo daleko od takvog društva kao da su postali svjesni i u institucijama, pa iz Ministarstva prosvjete najavljuju bar neke promjene.

„Ono što želimo da izmijenimo u odnosu na prethodni period jeste nedostatak jednog ključnog dokumenta koji bi objedinio strateška opredjeljenja koja se odnose na period do 2030. godine. Time ćemo dati dodatni podstrek doprinosu podizanja ciljeva održivog razvoja, s akcentom na obezbjeđivanje inkluzivnog i pravičnog, kvalitetnog obrazovanja i promocija prilika za cjeloživotno učenje”, kazao je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

U izradi najavljene Strategiju razvoja obrazovanja do 2030. i dalje će učestvovati UNICEF, a iz Delegacije EU su obećali finansijsku pomoć tokom izrade Strategije.

Džabe nam sve strategije ako se ne promijene prioriteti. Pa da se krene od osnovnog – gradnje novih škola i vrtića.

 

Poboljšanja

Neka od malobrojnih poboljšanja u sistemu obrazovanja registrovana su u Analizi. Tako je tokom analiziranog perioda (2015–2020) naročito brzo rastao stepen pristupa ranom i predškolskom obrazovanju, na šta ukazuje porast bruto stope upisa, koja je porasla sa 64,4 u 2015. godini na 76 odsto u 2020. Uprkos tome, obuhvat ovim nivoom obrazovanja i dalje je daleko ispod zacrtanog EU prosjeka od 95 odsto obuhvata djece starije od četiri godine.

I u osnovnom obrazovanju evidentno je poboljšanje u pogledu pristupa i uspješnog završavanja tog nivoa obrazovanja, pri čemu je udio onih koji napuštaju školu smanjen.

Srednjoškolsko obrazovanje, koje nije obavezno, takođe karakterišu slični pozitivni trendovi u pogledu pristupa i stope očekivanog trajanja školovanja. Stope tranzicije između nivoa obrazovanja su visoke, pa se i prosječno očekivano vrijeme provedeno u srednjem obrazovanju popravilo sa 3,12 godina u 2015. godini na 3,35 godina u 2020.

Stope pristupa i uspješnog završavanja romske i egipćanske djece takođe su porasle u posmatranom periodu, ali uglavnom u osnovnom obrazovanju (gdje se stopa pristupa povećala na 77 odsto, a stopa uspješnog završavanja na 56 odsto), dok su stopa pristupa predškolskim ustanovama te stopa pristupa i stopa završavanja srednje škole i dalje vrlo niske – 15–36 odsto na različitim nivoima ranog obrazovanja, 3–7 odsto kada je riječ o svim razredima srednjeg obrazovanja. Pristup redovnim školama povećan je i za djecu s posebnim potrebama, i to na svim nivoima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo