Povežite se sa nama

FOKUS

VEZE PRVE BANKE I UHAPŠENIH FUNKCIONERA: Klijenti u Spuž, pare u sef

Objavljeno prije

na

Hapšenje Žarka Pavićevića, bivšeg gradonačelnika Bara i nije neka vijest. Da je Pavićević najozbiljniji kandidat za hapšenje, i popravljanje statistike za Brisel, ili Vašington, govori se odavno. Taj je status zaslužio brojem krivičnih prijava tokom više proteklih godina. Jedan je od rekordera u prijavama tužilaštvu.

Pavićević je dugo godina vodio ZIB, koji je kontrolisao i dok je obavljao funkciju gradonačelnika. Upravo su mahinacije preko te građevinske kompanije bile povod za krivične prijave protiv njega. On se u nekim od tih prijava tereti da je oštetio gradsku kasu za milione eura. Ipak, iako su prijave protiv Pavićevića tužilaštvu podnešene još prije više godina, uz iscrpnu dokumetaciju i dokaze, on je, da se zna, saslušan tim povodom, prvu put u julu ove godine, neposredno pred hapšenja budvanskih funkcionera zbog izgradnje TQ plaze u Budvi.

Kada su 2011. zbog afere Zavala prvi put krenula hapšenja budvanskih afera i selektivno sređivanje statistike za Brisel, tumačilo se da je Pavićević, koji je već bio prilično poznat tužilaštvu, izbjegao hapšenje jer je vodio brigu o interesima partijske centrale u Podgorici, dok je tada uhapšeni bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača tu opštinu stavio u službu familije Marović.

Detalj u prilog toj tezi mogao bi biti septembar 2009, kada je Pavićević pomogao da u DUP Topolica 1, na placevima koje je 2006. godine od opštine kupio premijerov brat Aco Đukanović, umjesto dvije zgrade od šest i osam spratova, budu ucrtane tri stambeno poslovne kule od 15, 16 i 17 spratova. Umjesto početnih 22.100 m2 bruto građevinske površine, Đukanoviću je tako omogućeno da sagradi čak 66.000 metara stambeno-poslovnog prostora i tako zaradi makar trostruko u odnosu na cijenu po kojoj je kupio to zemljište.

Naredne godine Pavićevićev ZIB kreditiran je preko Prve banke milionskim kreditom (1.411.849,34 eura), u vrijeme kada banka nije smjela izdavati kredite, o čemu je Monitor pisao.

Da li je to presudilo da se predmet Pavićević nakon godina izvuče iz tužilačkih fioka, tek bivši barski gradonačelnik je u međuvremenu pao u nemilost prve familije. U maju ove godine Prva banka koja je sa više miliona eura finansirala jedan od njegovih ,,uspješnih projekata” tužila je ZIB u stečaju, tražeći 2,3 miliona eura.

A upravo je taj posao sa Đukanovićima, u mnoštvu prijava protiv Pavićevića, sudeći prema odgovorima tužilaštva našem listu, bio glavni razlog zbog kog je Pavićević sada uhapšen (vidi box)!

Prema navodima Prve Pavićević je banci ostao dužan 2,3 miliona eura. Radi se o nevraćenom kreditu i potraživanjima prema kupcima stanova u zgradi koju u Baru ZIB nikada nije izgradio za državne službenike i prosvjetare. Jedini ko je uspio da sačuva novac u toj priči je Prva.

Advokat ZIB-a Danko Dragović kazao je na sudu da je Prva banka naplatila dug po osnovu mjenica koje je aktivirala i naplatila od Opštine Bar, koja je bila garant za tu transakciju. U decembru 2013. godine Prva banka je, kako bi se naplatila, najavila administrativne zabrane na plate 100 prosvjetnih i zdravstvenih radnika koji su imali rješenja za stanove u nikad završenoj barskoj zgradi A6.

Očito je: Prva banka zajednički je imenitelj svih afera u kojima se pominju do sada uhapšeni lokalni funkcioneri.

Većina tih poslova ne bi bila moguća da nije bilo novca Prve banke, milionskih kredita izdavanih na sumnjiv način i nerijetko bez prateće dokumentacije. Garancija banci za sve te poslove bile su opštinske kase, koje su nakon aktiviranja garancija izgubile milione.

Uzmimo za primjer slučaj Košljun, u kom je nedavno za zloupotrebu službenog položaja na šest godina osuđen bivši gradonačelnik Budve Lazar Rađenović.

Rađenović je osuđen jer je zloupotrebom službenog položaja oštetio opštinsku kasu za dva miliona eura. Radi se o poslu preprodaje opštinske zemlje na Košljunu, u blizini Budve. Opštinska zemlja je naprije po jeftinoj cijeni prodata Budvaninu Vidu Rađenoviću, koji je osuđen na šest mjeseci zatvora, a koji je kasnije tu istu zemlju prodao kontroverznom Palestincu Muhamedu Rašidu, poslovnom partneru premijera Mila Đukanovića za mnogo veću cijenu. Zemlja je Rađenoviću na licitaciji prodata za 1,2 miliona eura, da bi bila preprodata Rašidu za 11 miliona eura. On prema podacima pravosuđa Rađenoviću nije isplatio tu dogovorenu sumu, već samo dva miliona eura do sada.

Cijela transakcija ne bi bila moguća da nije bilo novca Prve banke. Za kredit od 1,2 miliona eura garantovala je po uobičajenom modelu – Opština Budva. Kredit je banci podmiren. Za tu transakciju tužilaštvo je teretilo direktoricu Prve Jelicu Petričević, ali je ona oslobođena krivice. Iako su na sudu vještaci ukazali na brojne nepravilnosti povezujući ih sa centralom banke, pravosuđe nije istraživalo odgovornost nadležnih u banci prve familije.

Tako je prema vje¬šta¬ku Hamidu Ša¬bo¬vi¬ću dio kredita, iz¬nos od 400.000 eura Vi¬do Ra¬đe¬no¬vić pre¬u¬zeo u cen¬tra¬li Pr¬ve ban¬ke u Pod¬go¬ri¬ci, gdje je novac is¬pla¬ćen bez ijed¬nog pa¬pi¬ra i do¬ku¬men¬ta, i to sa de¬vi¬znog ra¬ču¬na. Šabović je podsjetio da to nije moglo biti po propisima, jer se nije radilo o transakciji iz inostranstva.

Vido Rađenović, Svetozar Marović i Prva banka našli su se u centru još jedne afere. Rađenović je svjedočeći o slučaju Košljun tužilaštvu ispričao kako je to isto zemljiše, već prodato Rašidu, dao pod hipoteku za još jedan kredit u Prvoj banci od preko tri miliona eura. Banka je tim novcem navodno trebala da vrati dio novca koji je nezakonito skinula sa računa porodica Divanović i Dragović. To nije usamljena tužba protiv Prve banke zbog nezakonitog skidanje miliona sa privatnih računa.

Rađenović je saopštio da su mu Svetozar Marović, Lazar Rađenović i nekadašnji čelnici Prve banke uništili život kada su mu tražili da, zarad njihovog kredita, založi zemlju koju je prethodno već prodao… ,,Rekao sam Lazaru Rađenoviću da to ne mogu da uradim, jer su tu zemlju već kupili Arapi. On mi je rekao da se čuo sa Rašidom i da oni to nikad neće do kraja isplatiti”. Nakon toga pema tvrdnjama Vida Rađenovića poziva ga Svetozar Marović: ,,On započinje priču kako treba da pomognemo Prvoj banci da damo zemlju na hipoteku. Glava me zaboljela kako je on to sve meni ispričao, govorio je kako će to sve biti završeno i da će se ta hipoteka brzo osloboditi… Rekao sam vidjeću, ali nisam ni na šta pristao. Poslije toga opet sam Sveta vidio… Pozvao me da dođem do njega i rekao: ‘Dajte Vido, molim vas, da to završimo, neće tu biti nikakvih problema’.

Od zaključenog ugovora o kreditu, njegova firma, rekao je, dobila je ,,samo 900.000 eura” koje su uplaćene Dragovićima i Divanovićima. Gdje su tri milona završila, ne zna se.

OCCRP je u junu 2012. godine objavio da je Prva banka omogućila početni kapital za dva građevinska projekta koji spadaju među najkontroverznije u Crnoj Gori. Jedan od njih je slučaj Zavala, zbog kog su 2011. uhapšeni prvi put budvanski funkiconeri.

Ta novinarska mreža objavila je da dokumenta Centralne banke Crne Gore (CBCG) svjedoče da je banka braće Đukanović finansirala nezakonitu izgradnju na rtu Zavala uz pomoć kredita u iznosu od pet miliona eura. Kontrolori Centralne banke imali su primjedbe na ovaj kredit.

Kredit je odobren sa grejs periodom od 12 mjeseci i rokom otplate u novembru 2011. godine. Kredit je obezbijeđen hipotekom na zemljište, ali je banka prijavu o uknjiženju hipoteke podnijela sa nekoliko mjeseci zakašnjenja. Kontrolori Centralne banke su i ranije iznosili primjedbu na lošu praksu Prve u pojedinim VIP slučajevima.

Kontrolori su naknadno utvrdili da firma ne ostvaruje profit, nema protok gotovine, te da je nekoliko puta kasnila sa otplatom rate kredita. Kompanija koja je stajala iza ovog posla Zavala Invest kasnije je Prvoj banci platila milion eura za Madonin koncert u Budvi. Prema izvještajima Centralne banke, Zavala Invest je otplatila kredit početkom 2009. godine iz depozitā koje su ova firma i Astra Montenegro Trade imale u ovoj banci.

Iz tužilaštva za naš list nijesu odgovorili na pitanja da li istražuju te i druge mahinacije Prve, o kojima je opširno pisao OCCRP ali i domaći mediji. Iz Specijalnog tužilaštva nijesu pojasnili ni šta je sa drugim prijavama protiv banke braće Đukanović, poput one koju je tužilaštvu uputio MANS zbog kredita od 44 miliona eura koje je Vlada dala Prvoj, a koji je na sumnjiv način i izdat i vraćen.

Tužilaštvo se o tome nikada nije izjasnilo. Kao ni o brojnim malverzacijama vršenim preko te banke, od kredita koji je dat Opštini Budva za plaćanje koncerta Madone na Jazu, izdavanja kredita tokom zabrane kreditne aktivnosti koju je imala od CBCG, kada je recimo osim kredita uhapšenom Pavićeviću izdala kredit supruzi Brana Mićunovića u iznosu od 1,4 miliona eura, ili pet miliona eura MAT company Darka Šarića, te pranju novca Šarićevih kompanija preko Prve…

Prva familija i njena banka su još van dometa tužilaštva. Za sada, samo klijenti idu u Spuž.

TUŽILAŠTVO ZA MONITOR O HAPŠENJU ŽARKA PAVIĆEVIĆA
Oštetio gradsku kasu i pribavio milione

Na pitanja Monitora upućena Vrhovnom državnom tužilaštvu o tome zbog čega konkretno gone bivšeg barskog gradonačelnika, iz tužilaštva su odgovorili:

,,U predmetu formiranom protiv Ž.P. zbog osnovane sumnje da je učinio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i D.K. zbog osnovane sumnje da je učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja i produženog krivičnog djela falsifikovanje službene isprave, Specijalno državno tužilaštvo donijelo je naredbu o sprovođenju istrage.

Osnovano se sumnja da su osumnjičeni izvršili krivična djela u namjeri da pravnom licu Zavod za izgradnju Bara AD Bar pribave protivpravnu imovinsku korist od skoro dva miliona eura, u kom iznosu je pričinjena i šteta Opštini Bar. Osim toga, sumnja se da je osumnjičeni Ž.P. pričinio Opštini Bar i štetu u iznosu od oko 930 hiljada eura.

Sumnja se da je osumnjičeni u periodu od 2007. do 2014.godine u Baru, kao javni funkcioner , u namjeri da drugom pravnom licu Zavodu za izgradnju Bara AD Bar pribavi imovinsku korist, zloupotrijebio službeni položaj i prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja tako što je, bez odobrenja o zaduživanju i davanju garancija Skupštine opštine Bar, zaključio ugovor o finansiranju izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Baru, za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u više državnih institucija. Osumnjičeni je navedenim ugovorom obavezao Opštinu Bar da će garantovati urednu otplatu kredita za izgradnju objekta A6 u Baru.

Sumnja se da je D.K., kao izvršni direktor preduzeća Zavod za izgradnju Bara AD Bar, djelujući u ime pravnog lica, pomogla osumnjičenom Ž.P. da pribavi imovinsku korist preduzeću tako što je zaključivala ugovore o bankarskim kreditima, za koje je osumnjičeni Ž.P., mimo Statuta i bez odobrenja Skupštine opštine Bar, zaključivao Ugovore o jemstvu kojim je obavezivao Opštinu Bar da će vratiti cjelokupni kredit , u slučaju da Zavod za izgradnju Bara ne bude uredno vraćao kredit.

Takođe se sumnja da je D. K. u periodu od 2010. do 2013.godine kao izvršni direktor preduzeća Zavod za izgradnju Bara AD Bar u službene isprave unosila neistinite podatke koje je ovjeravala svojim potpisom i pečatom privrednog društva.

Shodno Zakonu o odgovornosti pravnih lica za krivično djelo, istraga je pokrenuta i protiv privrednog društva Zavod za izgradnju Bara, AD Bar u stečaju, zbog produženog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja izvršenog putem pomaganja.”

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo