DRUŠTVO
Vladika opet traži Sutorinu

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije opet bdije, umjesto nad crkvenim knjigama, nad geografskim kartama i planira kako da Crnoj Gori uzme dio obale kod Igala. Radi se o sedam kilometara obale, odnosno tjesnacu Sutorina. Srpski vladika za to se ne moli svevišnjem. Više vjeruje zvaničnicima BiH i Fejsbuku.
Prije tri godine, o čemu je i Monitor pisao, Grigorije je vlastima BiH uputio inicijativu za međunarodnu arbitražu oko Sutorine, tvrdeći da taj dio jadranske obale treba da pripadne BiH. Prije dvije godine Grigorije je opet zahtijevao da se Trebinju vrati dio crnogorske obale, od Igala do Prevlake. Oni koji ga podržavaju pozivaju se na avnojevske granice koje su, kako kažu, prekrojene usmenim dogovorom.
Vlasti i BiH i Crne Gore izjasnile su se i tada i nekoliko puta kasnije da između dviju država nema spornih pitanja oko granica. Međunarodne granice BiH su one u kojima je 1992. godine ona priznata kao nezavisna država, poručili su zvaničnici obje države.
No, to vladiku nije nimalo pokolebalo. Svoju ideju propagira preko interneta i – dobija veliku podršku. Na Fejsbuku je otvorena stranica Sutorina je Bosna i Hercegovina i vratite nam je. Ima oko 5800 posjetilaca kojima se to – sviđa.
Te Grigorijeve aktivnosti nisu baš sada slučajno tempirane. Crna Gora uskoro treba da potpiše sporazum sa Bosnom i Hercegovinom o državnim granicama.
Grigorije ima vjerske ingerencije u Crnoj Gori, tako da su njegovi planovi protiv državnog integriteta i suvereniteta Crne Gore poznati i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Sutorina, Igalo sve do Tople, Mojdež, Prijevor i Njivice pod patronatom su Hercegovačke eparhije. Vjerske obrede obavljaju popovi iz BiH, uz Grigorijev blagoslov.
I Amfilohije je čak dopustio da oni nedavno služe parastos u Ruskoj crkvi na Savini, koja je u nadležnosti Amfilohijevoj. Inače, Grigorije je bio jedan od Amfilohijevih protivkandidata za srpskog patrijarha.
Uzgred, Ruska crkva je sagrađena bez potrebnih dozvola. Atamanski, kako kažu Novljani. Zbog divlje gradnje i ustupanja zemljišta Srpskoj pravoslavnoj crkvi na gazdovanje podnesena je krivična prijava prije četiri godine nadležnom državnom tužiocu, ali on još ćuti.
Grigorije je višestruko zanimljiv čovjek. Nedavno je na Crkvini kod Trebinja organizovao svečanu donatorsku večeru kojoj je prisustvovalo rukovodstvo Republike Srpske i brojni gosti iz Beograda. Time je zvanično počeo rad Fond Sveti Vukašin, koji je Grigorije osnovao za pomoć majkama koje rode treće dijete.
Sarajevska Slobodna Bosna tvrdi da je ,,priča o Fondaciji dio Grigorijevog plana za izvlačenje iz teške finansijske krize u kojoj se on nalazi”. ,,Prezaduženi vladika Grigorije preko Fonda Sveti Vukašin od najuglednijih ‘srpskih glava’ nije uspio skupiti prijeko potrebnih milion maraka koji će ga izvući iz ogromnih dugova”, navodi Slobodna Bosna.
Slobodna Bosna tvrdi da se u posljednjih pet godina vladika
Grigorije kod komercijalnih banaka zadužio oko deset
miliona maraka, za šta je pod hipoteku stavio srpske svetinje u Hercegovini. Možda bi to učinio i sa Sutorinom ako je se dokopa.
Milorad Dodik poklonio je iz budžeta Vlade RS 30.000 konvertibilnih maraka i lično donirao 1.000 KM.
Na spisku donatora nema poznatih beogradskih ličnosti: gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, Emir Kusturica, Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Rusije, Dejan Bodiroga, Dragan Bjelogrlić… Niko od njih na toj večeri nije priložio ni marku za borbu protiv bijele kuge u Hercegovini i spasavanje Grigorija iz dužničkog ropstva. Grigoriju su dali moralnu podršku.
Maštoviti Grigorije je prije nekoliko godina osnovao Fondaciju za razvoj sporta i kulture, a prošle godine otvorio je Konjički klub za djecu sa posebnim potrebama.
Srpska crkva ima jak uticaj u Novom. SPC je u tom gradu podigla stambenu zgradu. Stanovi su za prodaju. Zgrada, koja je trebalo prema opštinskim dozvolama da ima 900 kvadrata, preko noći narasla je, uz aminovanje opštinskih vlasti, na 1250 kvadrata. Pored Parohijskog doma, SPC je otvorila kafić sa igraonicom, u kojoj se nalazi i automat za poker. Piće se donosi iz Parohijskog doma.
Grigorijev veliki prijatelj Milorad Dodik boravio je prije desetak dana u Herceg Novom.
Dodiku je opštinsko rukovodstvo priredilo svečani doček. Dočekali su ga predsjednik opštine Dejan Mandić, četiri potpredsjednika, glavni administrator, menadžerka, načelnici… Svi su se sjatili da mu pruže ruku.
Dodik im je prenio da je Republika Srpska zainteresovana za položaj i zaštitu interesa srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori.
– Želimo da zaštitimo srpski identitet i interes srpskog naroda u Crnoj Gori i želimo da se poštuju sva nacionalna prava Srba u Crnoj Gori, kao i konstitutivnost srpskog naroda, rekao je, pored ostalog, Dodik.
Izrazio je želju da ,,Republika Srpska i Crna Gora imaju sporazum o specijalnim paralelnim odnosima”. Osvrnuo se i na pretenzije fejs grupe na crnogorsku obalu. Saglasio se sa tim da treba poštovati odluku Badinterove komisije ,,da granice država nastalih raspadom SFRJ treba da budu istovjetne onim granicama dok su države bile republike”, ali i da ,,sa stanovišta eksperata treba dati konačnu ocjenu o čemu se tu radi”. A ekspertima, kako znamo, svašta može pasti na pamet.
Demokratska partija socijalista saopštila je da predsjednik Republike Srpske nije posjetio Crnu Goru i grad Herceg Novi u skladu sa međunarodnom diplomatskom praksom.
– Nije u skladu sa međunarodnom, diplomatskom praksom da se posjećuje druga država bez prethodnog dogovora i komunikacije sa njihovim državnim organima. Tako nešto nije u duhu odličnih odnosa Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta i Crne Gore, izjavio je portparol DPS-a Rajko Kovačević.
Slobodan Milošević je u vrijeme AB-revolucije boravio u Grahovu, a da o tome pojma nije imalo tadašnje crnogorsko rukovodstvo. Crna Gora je zvanično protestovala, ali Milošević je, kako se ubrzo pokazalo, uspješno obavio svoju misiju.
Dodik ne dolazi tek tako u Novi. Hercegnovsku opštinu početkom devedesetih zapljusnuo je veliki talas izbjeglica iz BiH. Tu su, stalno ili povremeno, utočište našle i brojne osobe koje su bile u ratnom stroju i Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Gojko Janković iz Foče je i dalje u biračkom spisku iako mu se sudi u Hagu. Otvorio je u Novom trgovačku radnju još dok je ratovao po Bosni. Mićo Stanišić, bivši šef Državne bezbjednosti Republike Srpske, kojem se takođe sudi u Hagu, u Herceg Novom je kupio stan. Tomo Kovač, ratni ministar policije RS, u Bijeloj ima pekaru Aleksandrija i više stambenih i poslovnih prostora. Vlada Crne Gore mu je u zakup dala i Grahovsko polje. Bivši predsjednik Skupštine RS Dušan Kalinić ima apartmane u Đenovićima. Bivši premijer RS Mladen Ivanić kupio je kuću u Kamenarima.
Nezvanično se tvrdi da je u posljednje dvije decenije oko 6000 izbjeglica iz BiH koje žive u Novom bez zakonskog osnova dobilo crnogorsko državljanstvo.
U Herceg Novom rijetko gdje možete vidjeti crnogorsku zastavu. Nema je ni na zgradi Skupštine opštine.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
DRUŠTVO
ZA I PROTIV GRAĐEVINSKOG MORATORIJUMA U KOLAŠINU: Preča kasa od zaštite prostora

U Kolašinu nema većinske političke volje da se uvede polugodišnji moratorijum na gradnju. Zbog toga gradski centar ostaje na milost ambicijama investitora, omogućenih DUP-om za koji je više puta ocijenjeno da ne garatuje očuvanje najvrednijeg prostora u Kolašinu
U najužem dijelu Kolašina biće moguća gradnja još najmanje 11 mjeseci, prema važećem, starom, Detaljnom urbanističkom planu (DUP) Centar za koji je sa više adresa, uključujući i Vladu i lokalnu samoupravu, ocijenjeno da je loš. Vladajuća većina (Demokrate, Evropa sad, DF, SNP i URA) nije, sredinom marta, prihvatila predlog opozocionog Pokreta Zajedno gradimo Kolašin da se od Vlade zatraži polugodišnja zabrana gradnje u centralnoj zoni grada.
Vlada je, prije nekoliko sedmica, donijela odluku o izmjenama i dopunama DUP-a Centar, ali nije stavila van snage taj dokument. Ocijenjeno je da važeći DUP, koji je na snazi već deceniju I po, nije do sada donio mnogo koristi Kolašinu. Potom je Vlada posao izrade izmjene i dopuna važećeg DUP-a oročila na 11 mjeseci.
,,U narednom planskom dokumentu, sugerisano je, akcenat treba staviti na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa. Posebna pažnja izmjenama i dopunama DUP-a Centar, između ostalog, trebalo bi da bude posvećana uređenju javnih površina, glavnoj ulici, gradskim parkovima.
Da je 11 mjeseci za revidovanje aktuelnog DUP-a previše smatra odbornik Pokreta Zajedno gradimo Kolašin Bojan Zeković. Njegov prijedlog o polugodišnjem moratorijumu na gradnju, izuzimajući radove na javnoj infrastrukturi, podržale su i iz nedavno osnovane Incijative Zeleni Kolašina. DUP Centar, kaže Zeković, ,,direktno je suprotstavljen ciljevima i načelima planiranja i izgradnje definisanim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata”. Prema njegovim riječima, umjesto da štiti prostor, taj dokument ,,daje smjernice za njegovo uništenje i presudno je važno da se do donošenja izmjena i dopuna postojeće odredbe stave van snage”. Iz Inicijative Zeleni Kolašina, objašnjavaju da brinu, ,,na koji će način osjetljivi prostor u centru grada biti tretiran tokom perioda izrade izmjena i dopuna važećeg DUP-a”.
,,Sve i kada bi novi plan bio usvojen kroz 11 mjeseci, to je jako dug period u toku kog ambijent Kolašina, ukoliko se nastavi sa ovakvom izgradnjom, može biti nepovratno narušen i uništen. Tokom tog perioda ovaj prostor će nastaviti da se ubrzano mijenja. Ukratko, ne dobijamo ni vremena ni prostora za razmišljanje i strateško planiranje budućeg razvoja Kolašina”, ocjenjuju iz Incijative.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ZNACI: Stop inflaciji – do daljnjeg

Istinsko poboljšanje možemo očekivati tek kada se posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Pošto, koliko god da smanjite trgovačku maržu, ručak treba zaraditi
Makar smo u nečemu saglasni: lakše se diše otkako se šest trgovinskih lanaca (Aroma, Franca, Voli, HDL Laković, Mega promet i IDEA), na inicijativu Vlade, uključilo u akciju Stop inflaciji. Sada se u njihovim prodavnicama može trgovati barem po jedan artikal iz palete 25 proizvoda (uglavnom je riječ o osnovnim životnim namirnicama) uz ograničenu trgovačku maržu od pet odsto. Zvanično, akcija traje do kraja aprila mada se već najavljuje da će ona biti produžena do juna.
U medijima se pojavila računica da prosječno domaćinstvo, trgujući proizvode sa sniženom cijenom, mjesečno može uštedjeti od 15 do 40 eura.
Iz Vlade su iskoristili priliku da se pohvale. ,,Moglo je ranije, a moglo je da uopšte ne bude… Vlada je uradila sve što je mogla u datom momentu i ova akcija se samo nadovezuje na prethodne odluke”, kazao je ministar Goran Đurović. Osvrnuo se i na prve primjedbe o broju i odabiru proizvoda uključenih u akciju. „Da smo stavili 35 bilo bi pitanje zašto nije 36. Ovo je za početak dobar potez, a u narednom periodu ćemo vidjeti kako će se kretati akcija, a možda ćemo u maju izmijeniti listu proizvoda”.
Vlasnici trgovinskih lanaca pohvalili su vlastitu kooperativnost i spremnost da pomognu borbu za kvalitetnije i jeftinije snabdijevanje građana. Još su ustvrdili da su cijene u njihovim radnjama niže nego bilo gdje u regionu te da ponegdje minimalna sniženja nakon ograničene marže ukazuju da ni do sada nijesu zloupotrebljavali pozicije ostvarujući ekstraprofit. Opet, cijene nekih proizvoda (uvozni sirevi, suhomesnati proizvodi) ukazuju da ranije zaračunate marže i nijesu bile tako male, pošto su neki od tih proizvoda od sredine nedjelje u radnjama jeftiniji i za 2-3 eura po kilogramu.
Očekivano, sindikati su pohvalili sniženja. „Pozdravljamo akciju Stop inflaciji za koju se nadamo da će biti prva ali ne i posljednja akcija nadležnih institucija na planu zaustavljanja i smanjenja negativnih efekata inflatornog trenda”, saopšteno je iz USSCG, uz podsjećanje da je Vlada mogla dati veći doprinos akciji obuzdavanja posljedica galopirajuće inflacije (oko 17 odsto na godišnjem nivou). „Pozivamo Vladu da se pridruži antiinflacionoj kampanji tako što će obnoviti Odluku o privremenom umanjenju akciza za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja“, predložili su sindikalci.
Čula se i poneka primjedba. Od one da su se na sniženju našli manje kvalitetni i rjeđe traženi artikli, pa do odabira proizvoda među kojima su se našli i neki (čokolada, gazirani sokovi) za koje nas je Vlada, krajem prošle godine, povećavajući akcize ubjeđivala da nijesu zdravi pa većom cijenom želi uticati na njihovu potrošnju.
Postoje i sistemske zamjerke. Među ponuđenim proizvodima sa ograničenom maržom jedva da se može pronaći neki proizveden u Crnoj Gori (jaja, bijeli sir…?). Smanjujući marže, trgovci smanjuju buduću zaradu a izdaci ostaju veliki. Ili su sve veći. Država, istovremeno, ne olakšava njihovo poslovanje. Prije će biti da će zahvat iz tzv. realnog sektora u skoroj budućnosti postati veći. Pošto, prema nekim podacima, već danas jedan od svaka tri zapošljena u Crnoj Gori radi u javnoj administraciji. Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže kako ne vidi problem u tome što su plate u državnoj administraciji jednake ili veće od onih u privatnom sektoru. Iako država odavno boluje od manjka para i viška zaposlenih, dok se realni sektor suočava sa ozbiljnim problemom manjka radne snage.
Otud sumnja da je i akcija Stop inflaciji, zapravo, dio promotivne i predizborne kampanje ograničenog dometa. Koji dan prije ili kasnije vratićemo se na staro. Pravo poboljšanje možemo očekivati tek kada se istinski posvetimo neophodnim privrednim i društvenim reformama. Koliko god da smanjite trgovačku maržu – ručak treba zaraditi.
Z. RADULOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VRŠNJAČKO NASILJE U CRNOJ GORI U PORASTU: Djetinjstvo u strahu

Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto. Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Samo u toku 15 dana marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja
Samo od početka do sredine ovog marta zabilježeno je čak pet slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori, u kojima je učestovalo preko 20 tinejdžera. To su alarmantne brojke. Koliko se nasilja zapravo dešava, teško je znati – mnoge žrtve ne prijavljuju teror koji doživljavaju, u školama ili u onlajn prostoru, gdje se nasilje često prenosi.
Učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj” bio je žrtva napada koji se prije dvadesetak dana dogodio u blizini te škole. Brutalno ga je pretukla grupa đaka devetog razreda OŠ „Savo Pejanović”. Užasni snimak napada širio se društvenim mrežama. Dječak leži na travi, dok ga gomila šutira nogama.
Pokrenut je krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka zbog sumnje da su počinili djelo nasilničko ponašanje. Škola koja pohađaju namijenila im je vaspitnu mjeru – smanjenje ocjene iz vladanja.
Ovaj je dječak bio duže vremena izložen nasilju.
Početkom marta nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv četiri osobe koje se sumnjiče za nasilničko ponašanje nad mladićem u holu Gimnazije „Stojan Cerović” u Nikšiću.
Zabilježen je i slučaj nasilja u OŠ „Lovćenski partizanski odred” na Cetinju
Prema podacima UNICEF-a iz 2022. godine, mladih uzrasta od 13 do 15 godina, koji su bili maltretirani bar jednom u posljednjih nekoliko mjeseci, u Bosni i Hercegovini i Sloveniji ima oko 25 odsto, u Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji po 18 odsto, a u Hrvatskoj 22 odsto.
U zemljama Evrope, po broju žrtava vršnjačkog nasilja prednjače Litvanija, Latvija, Rumunija, Moldavija, Bugarska…
Sličnih podataka za Crnu Goru – nema. Međutim, prema ranijim analizama, ova vrsta nasilja je u porastu.
Istraživanje NVO Juventas, sprovedeno 2018, pokazuje da je tada svako peto dijete doživjelo nasilje od vršnjaka. Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 41 srednju i 75 osnovnih škola u 18 opština, gotovo polovina nastavnika srednjih škola te je školske godine potvrdila da su im se učenik ili učenica požalili da su žrtva nasilnog ponašanja.
UNICEF-ovo istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da je gotovo svako treće dijete, odnosno, 28 odsto mladih uzrasta od 12 do 17 godina, u našoj zemlji bilo žrtva vršnjačkog nasilja.
„Ovo je zabrinjavajuće. Zahtijeva organizovanje hitne akcije, na čelu sa Vladom koja bi trebalo da preduzme odgovarajuće mjere zaštite djece od nasilja. Treba raditi na jačanju zakona koji imaju za cilj zaštitu djece. Važno je podizati svijest o ovom problemu”, kaže za Monitor psihološkinja Ivana Jokić.
Prema njenim riječima, brojni su razlozi zašto je nasilje u porastu. „Neki od njih su socio-ekonomske okolnosti porodice: siromaštvo, narušeno mentalno zdravlje, frustracije, nasilje u porodici… Djeca, žrtve nasilja u porodici ili vršnjačkoj grupi, često i sama postaju nasilnici. Nije dovoljno raditi samo sa djecom koja su pretrpjela nasilje, nego i sa onima koji pokazuju agresivno i nasilno ponašanje”, ističe Jokić.
Važno je znati i šta se sve podrazumijeva pod nasiljem. Ono može imati oblik prijetnji, tjelesnih povreda, ogovaranja, uzimanja ili uništavanja stvari. Može uključivati i neugodne komentare o djetetovoj porodici ili rodbini.
Jedan od nasilnika ponovio je krivično djelo u roku od samo nekoliko nedjelja. Prvo je sredinom februara ove godine pretukao petnaestogodišnjaka na prostoru nekadašnje kasarne Morača u Podgorici, a početkom marta, uz podršku nekoliko drugova nasilnika, još jednog tinejdžera, takođe u užem centru grada. Zasmetala im je majica sa obilježjima fudbalskog kluba Crvena zvezda. Tražili su mu da je skine, a nakon što je odbio – pretukli su ga palicama. Otac pretučenog dječaka saopštio je da neće odustati dok svi nasilnici ne dobiju zasluženu kaznu.
Zbog sve učestalijih slučajeva nasilja među djecom, članovi Udruženja Roditelji nedavno su organizovali protest na Trgu nezavisnosti u Podgorici. Zatražili su od nadležnih da zaštite djecu u Crnoj Gori od nasilja, pod parolom: Nećemo da živimo u strahu.
Iz Kriminalističke policije za suzbijanje nasilja u porodici i maloljetničke delinkvencije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica najavili su da će biti pojačano prisustvo policije u dvorištima škola.
Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za one koji grubim vrijeđanjem, zlostavljanjem, vršenjem nasilja, izazivanjem tuče ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem remete javni red i mir ili ugroze druge. Maloljetniku starijem od 14 godina se za učinjeno krivično djelo mogu izreći vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora ili druge mjere bezbjednosti. Ukoliko nasilnici imaju manje od 14 godina, slučajevi se obično prosljeđuju nadležnim socijalnim službama, koje treba da pruže podršku žrtvama, pružaju savjetovanja počiniocima nasilja i njihovim roditeljima, obavljaju nadzor njihovog ponašanja i ostale zaštitne mjere.
Škole, prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, mogu da, pored smanjenja vladanja, odrede i vaspitne mjere, poput pismenih opomena, ukora ili premještaja u drugo odjeljenje ili školu.
U istraživanju NVO Juventas iz 2018. kao jednu od najčešćih prepreka sa kojima se suočavaju prilikom rješavanja problema vršnjačkog nasilja, roditelji su naveli generalnu nezainteresovanost cjelokupnog sistema za ovaj problem. Najmanje vjeruju drugim roditeljim i centrima za socijalni rad. Niske ocjene socijalnim službama tada je dalo i nastavno osoblje.
U Lokalnom akcionom planu za prevenciju i borbu protiv vršnjačkog nasilja Opštine Herceg Novi za period od 2020. do 2022. godine konstatuju se problemi nedovoljne angažovanosti postojećih resursa na prevenciji nasilja, nizak stepen informisanosti djece, roditelja i ostalih aktera o prepoznavanju vršnjačkog nasilja i reagovanju u slučajevima nasilja, nedovoljna saradnja…
UNICEF-ovo istraživanje Global Kids Online iz 2021. pokazalo je da se trećina mladih u dobi od 12 do 17 godina (32 odsto) lako naljuti i da često gubi živce.
Ivana Jokić upozorava da kazna sama po sebi nekada ne daje rezultat. „Sa djecom treba raditi od malena. Rješenje vidim u edukaciji, što djece, što roditelja, što nastavnika. Ne smijemo zatvarati oči pred problemom, a to je čest slučaj u našem društvu”.
Nastavnici bi, ističe ova psihološkinja, trebalo da upute dijete da dobije psihološku pomoć ukoliko primijete da mu nijesu dovoljno razvijene socijalne vještine.
Istraživanje NVO Juventas iz 2018. pokazalo je da se oko 10 odsto đaka osnovnih škola u Crnoj Gori osjećalo povrijeđeno, uplašeno ili postiđeno zbog sadržaja koji je njegov vršnjak podijelio na društvenim mrežama.
Aleksa Janković 10. maja 2011. godine oduzeo je sebi život skokom sa zgrade u Nišu u kojoj je živio. Tada je imao 14 godina. Osam mjeseci trpio je fizičko i psihičko zlostavljanje u školi. Vršnjaci su ga mučili, tukli, hvatali za vrat, udarali mu glavom u drvo. Proživio je potres mozga, nosio je gips, a dobio je i posttraumatski sindrom.
Njegovi roditelji su nadležnim službama i direktorki škole prijavljivali nasilje. Niko nije reagovao.
Slučaj je, u sudskom postupku, završen – kažnjena je škola i direktorka.
Troje od sedam nasilnika koji su maltretirali Aleksu presudom Višeg suda za maloljetnike u Nišu pravosnažno su osuđeni na vaspitne mjere. U dnevniku su im, međutim, ostale petice iz vladanja.
Da se ovakva tragedija ne bi ponovila, osmišljen je Aleksin zakon, kojim se predviđa pooštravanje kaznenih mjera ne samo za nasilnike, već i nastavnike i roditelje. Na ovaj zakon, ili neki sličan, i dalje se čeka u Srbiji.
U Crnoj Gori ne postoji Strategija za prevenciju neprimjerenog ponašanja djece i mladih i maloljetničke delinkvencije. Nema dovoljno policijskih službenika edukovanih za rad sa maloljetnicima.
Andrea JELIĆ
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
-
INTERVJU1 sedmica
EDIN OMERČIĆ, ISTORIČAR, INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVSKOG UNIVERZITETA: Politički je mit da je SDA bio jedini organizator otpora
-
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS4 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS3 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
INTERVJU4 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
FOKUS2 sedmice
PRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
DRUŠTVO4 sedmice
GRADONAČELNIK NIKŠIĆA NIJE KRIV ZA IZJAVE O ZLOČINU U SREBRENICI: Negiranje genocida na sudu prihvatljiv način