Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Vladika opet traži Sutorinu

Objavljeno prije

na

Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije opet bdije, umjesto nad crkvenim knjigama, nad geografskim kartama i planira kako da Crnoj Gori uzme dio obale kod Igala. Radi se o sedam kilometara obale, odnosno tjesnacu Sutorina. Srpski vladika za to se ne moli svevišnjem. Više vjeruje zvaničnicima BiH i Fejsbuku.

Prije tri godine, o čemu je i Monitor pisao, Grigorije je vlastima BiH uputio inicijativu za međunarodnu arbitražu oko Sutorine, tvrdeći da taj dio jadranske obale treba da pripadne BiH. Prije dvije godine Grigorije je opet zahtijevao da se Trebinju vrati dio crnogorske obale, od Igala do Prevlake. Oni koji ga podržavaju pozivaju se na avnojevske granice koje su, kako kažu, prekrojene usmenim dogovorom.

Vlasti i BiH i Crne Gore izjasnile su se i tada i nekoliko puta kasnije da između dviju država nema spornih pitanja oko granica. Međunarodne granice BiH su one u kojima je 1992. godine ona priznata kao nezavisna država, poručili su zvaničnici obje države.

No, to vladiku nije nimalo pokolebalo. Svoju ideju propagira preko interneta i – dobija veliku podršku. Na Fejsbuku je otvorena stranica Sutorina je Bosna i Hercegovina i vratite nam je. Ima oko 5800 posjetilaca kojima se to – sviđa.

Te Grigorijeve aktivnosti nisu baš sada slučajno tempirane. Crna Gora uskoro treba da potpiše sporazum sa Bosnom i Hercegovinom o državnim granicama.

Grigorije ima vjerske ingerencije u Crnoj Gori, tako da su njegovi planovi protiv državnog integriteta i suvereniteta Crne Gore poznati i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Sutorina, Igalo sve do Tople, Mojdež, Prijevor i Njivice pod patronatom su Hercegovačke eparhije. Vjerske obrede obavljaju popovi iz BiH, uz Grigorijev blagoslov.

I Amfilohije je čak dopustio da oni nedavno služe parastos u Ruskoj crkvi na Savini, koja je u nadležnosti Amfilohijevoj. Inače, Grigorije je bio jedan od Amfilohijevih protivkandidata za srpskog patrijarha.

Uzgred, Ruska crkva je sagrađena bez potrebnih dozvola. Atamanski, kako kažu Novljani. Zbog divlje gradnje i ustupanja zemljišta Srpskoj pravoslavnoj crkvi na gazdovanje podnesena je krivična prijava prije četiri godine nadležnom državnom tužiocu, ali on još ćuti.

Grigorije je višestruko zanimljiv čovjek. Nedavno je na Crkvini kod Trebinja organizovao svečanu donatorsku večeru kojoj je prisustvovalo rukovodstvo Republike Srpske i brojni gosti iz Beograda. Time je zvanično počeo rad Fond Sveti Vukašin, koji je Grigorije osnovao za pomoć majkama koje rode treće dijete.

Sarajevska Slobodna Bosna tvrdi da je ,,priča o Fondaciji dio Grigorijevog plana za izvlačenje iz teške finansijske krize u kojoj se on nalazi”. ,,Prezaduženi vladika Grigorije preko Fonda Sveti Vukašin od najuglednijih ‘srpskih glava’ nije uspio skupiti prijeko potrebnih milion maraka koji će ga izvući iz ogromnih dugova”, navodi Slobodna Bosna.

Slobodna Bosna tvrdi da se u posljednjih pet godina vladika

Grigorije kod komercijalnih banaka zadužio oko deset

miliona maraka, za šta je pod hipoteku stavio srpske svetinje u Hercegovini. Možda bi to učinio i sa Sutorinom ako je se dokopa.

Milorad Dodik poklonio je iz budžeta Vlade RS 30.000 konvertibilnih maraka i lično donirao 1.000 KM.

Na spisku donatora nema poznatih beogradskih ličnosti: gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, Emir Kusturica, Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Rusije, Dejan Bodiroga, Dragan Bjelogrlić… Niko od njih na toj večeri nije priložio ni marku za borbu protiv bijele kuge u Hercegovini i spasavanje Grigorija iz dužničkog ropstva. Grigoriju su dali moralnu podršku.

Maštoviti Grigorije je prije nekoliko godina osnovao Fondaciju za razvoj sporta i kulture, a prošle godine otvorio je Konjički klub za djecu sa posebnim potrebama.

Srpska crkva ima jak uticaj u Novom. SPC je u tom gradu podigla stambenu zgradu. Stanovi su za prodaju. Zgrada, koja je trebalo prema opštinskim dozvolama da ima 900 kvadrata, preko noći narasla je, uz aminovanje opštinskih vlasti, na 1250 kvadrata. Pored Parohijskog doma, SPC je otvorila kafić sa igraonicom, u kojoj se nalazi i automat za poker. Piće se donosi iz Parohijskog doma.

Grigorijev veliki prijatelj Milorad Dodik boravio je prije desetak dana u Herceg Novom.

Dodiku je opštinsko rukovodstvo priredilo svečani doček. Dočekali su ga predsjednik opštine Dejan Mandić, četiri potpredsjednika, glavni administrator, menadžerka, načelnici… Svi su se sjatili da mu pruže ruku.

Dodik im je prenio da je Republika Srpska zainteresovana za položaj i zaštitu interesa srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori.

– Želimo da zaštitimo srpski identitet i interes srpskog naroda u Crnoj Gori i želimo da se poštuju sva nacionalna prava Srba u Crnoj Gori, kao i konstitutivnost srpskog naroda, rekao je, pored ostalog, Dodik.

Izrazio je želju da ,,Republika Srpska i Crna Gora imaju sporazum o specijalnim paralelnim odnosima”. Osvrnuo se i na pretenzije fejs grupe na crnogorsku obalu. Saglasio se sa tim da treba poštovati odluku Badinterove komisije ,,da granice država nastalih raspadom SFRJ treba da budu istovjetne onim granicama dok su države bile republike”, ali i da ,,sa stanovišta eksperata treba dati konačnu ocjenu o čemu se tu radi”. A ekspertima, kako znamo, svašta može pasti na pamet.

Demokratska partija socijalista saopštila je da predsjednik Republike Srpske nije posjetio Crnu Goru i grad Herceg Novi u skladu sa međunarodnom diplomatskom praksom.

– Nije u skladu sa međunarodnom, diplomatskom praksom da se posjećuje druga država bez prethodnog dogovora i komunikacije sa njihovim državnim organima. Tako nešto nije u duhu odličnih odnosa Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta i Crne Gore, izjavio je portparol DPS-a Rajko Kovačević.

Slobodan Milošević je u vrijeme AB-revolucije boravio u Grahovu, a da o tome pojma nije imalo tadašnje crnogorsko rukovodstvo. Crna Gora je zvanično protestovala, ali Milošević je, kako se ubrzo pokazalo, uspješno obavio svoju misiju.

Dodik ne dolazi tek tako u Novi. Hercegnovsku opštinu početkom devedesetih zapljusnuo je veliki talas izbjeglica iz BiH. Tu su, stalno ili povremeno, utočište našle i brojne osobe koje su bile u ratnom stroju i Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Gojko Janković iz Foče je i dalje u biračkom spisku iako mu se sudi u Hagu. Otvorio je u Novom trgovačku radnju još dok je ratovao po Bosni. Mićo Stanišić, bivši šef Državne bezbjednosti Republike Srpske, kojem se takođe sudi u Hagu, u Herceg Novom je kupio stan. Tomo Kovač, ratni ministar policije RS, u Bijeloj ima pekaru Aleksandrija i više stambenih i poslovnih prostora. Vlada Crne Gore mu je u zakup dala i Grahovsko polje. Bivši predsjednik Skupštine RS Dušan Kalinić ima apartmane u Đenovićima. Bivši premijer RS Mladen Ivanić kupio je kuću u Kamenarima.

Nezvanično se tvrdi da je u posljednje dvije decenije oko 6000 izbjeglica iz BiH koje žive u Novom bez zakonskog osnova dobilo crnogorsko državljanstvo.

U Herceg Novom rijetko gdje možete vidjeti crnogorsku zastavu. Nema je ni na zgradi Skupštine opštine.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo