Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prolaze evropski vozovi

Objavljeno prije

na

Sve je krajem prošle i početkom ove godine izgledalo optimistički. Nova Vlada premijera Igora Lukšića činila se osvježenjem za učmalo i zarobljeno crnogorsko društvo. Naročito se to ogledalo u nekom novom, naizgled partnerskom odnosu prema civilnom društvu i medijima. Uz povoljan vjetar iz Brisela i Berlina, izgledalo je da će Crna Gora lagano ispuniti zahtjeve Evropske komisije. REGIJA: U državnim medijima to se slavilo kao još jedna pobjeda ,,lidera u regionu”. Jer, Srbija je dobila deset, Albanija čak 12 zahtjeva EU, Crna Gora samo sedam. Makedonija već šest godina čeka na datum za pregovore, Bosna i Hercegovina i Kosovo tek treba da postanu funkcionalne države. I zaista: posmatrano iz evropskih prijestonica, Crna Gora se doimala kao pozitivan primjer na Balkanu. Doprinosila je regionalnoj stabilnosti, nije imala otvorenih pitanja u odnosima sa susjedima, imala je multietničku Vladu, tek 620 hiljada stanovnika, nesklonih migracijama, zemlju koja koristi euro. Nakon što je prije dvije godine EU, poslije dugog strateškog lutanja, konačno odlučila da region integriše u Uniju, bila joj je potrebna država koja će uz Hrvatsku predstavljati putokaz i ostalima za nastavak procesa proširenja. Zato je napredak Crne Gore prema EU bio znatno olakšan. Da bi se zadržalo dobro mišljenje evropskih birokrata o evropskoj tranziciji u Crnoj Gori, te da bi naša zemlja u decembru dobila datum pristupnih pregovora, trebalo je učiniti nekoliko konkretnih poteza. Brisel ih je formilisao kao sedam zahtjeva: usvajanje izbornog zakona usaglašenog s Ustavom, efikasnost u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, depolitizovano i učinkovito sudstvo, reforma javne uprave, sloboda medija i eliminacija diskriminacije, te plan za održivo rješenje za raseljena lica uključujući i kamp Konik. Njihovim ispunjavanjem, kazali su u sjedištu EU, potvrdila bi se sposobnost i spremnost za snažnije iskorake Crne Gore usporedive s onima koje je napravila Hrvatska.

ATMOSFERA: Nova Vlada je svemu pristupila po sistemu lako ćemo. Bilo je isuviše mnogo retorike, a premalo konkretnih poteza. Zato je početkom marta Lukšić pozvan u Brisel. Uvjeravao je evropske čelnike da je “narednih četiri ili pet mjeseci dovoljno da Vlada pokaže odgovornost, posvećenost i volju da ispunjava uslove EK”. No, viđelo se već tada da stvari, ipak, ne idu u dobrom smjeru. Aktuelni premijer nije se uspio otrgnuti od sjenke svog prethodnika i partijskog šefa Mila Đukanovića, iako su ga Brisel i Berlin ohrabrivali da “prepozna prioritete i iskaže snažno liderstvo”. Kako je vrijeme prolazilo, gotovo dnevno se potvrđivalo da Lukšić nema snage i spremnosti da uradi tako nešto. Čak je nestala i pozitivna atmosfera uspostavljena početkom godine u kontaktima sa civilnim sektorom i medijima. Paljenje automobila Vijesti te neotkrivanje počinilaca i organizatora tih terorističkih akata, snažan je šamar aktuelnom predsjedniku Vlade. Činjenica da se to po treći put desilo samo nekoliko dana nakon posjete njemačkog šefa diplomatije Gida Vestervelea redakciji tog dnevnog lista, mogla bi definitivno da uspori evropski put Crne Gore. Izuzetno neprijatan udarac Lukšićevoj politici predstavlja i odbijanje vodećih crnogorskih NVO da učestvuju na Vladinoj konferenciji o antidiskriminaciji. One su saopštile da ,,odbijaju pomagati u ignorisanju činjenica, odlaganju rješenja i uljepšavanju stvarnog stanja u odnosu prema LGBT populaciji zarad dobijanja datuma pregovora”, a kao prvi uslov saradnje naveli su smjenu ministra ljudskih i manjinskih prava Ferhata Dinoše.

ZADACI: Da se Crna Gora teško može nadati pozitivnom godišnjem izvještaju EK, nagovijestili su i mršavi rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Primjeri poput Zavale više su bili u funkciji unutarpartijskih obračuna nego stvarna potvrda volje da se te pojave odlučno iskorijene. Sumornu sliku upotpunjavaju klimave optužnice tužilaštva i skandalozno vođenje sudskog postupka protiv Duška Šarića zbog pranja novca, te, i pored najava vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, izostanak optužnica za slučajeve korupcije na visokom nivou. ,,Nema izbornog zakona, zakona o finansiranju političkih partija, zakon o konfliktu interesa nije dovoljno precizan, kao ni zakoni o ombudsmanu i o sprječavanju diskriminacije. Nema ni vidljivog poboljšanja statusa parlamenta, ni novog sudskog i tužilačkog savjeta, koji bi omogućili izbor sudija i tužilaca po novim, reformisanim pravilima”, nabrojao je neobavljene domaće zadatke njemački političar Ginter Gabštajger. On je dodao i da će sa sadašnjom organizacijom unutrašnje bezbjednosti Crna Gora imati veliki problem da bude uključena u rad Savjeta ministara pravde i unutrašnjih poslova EU.

Konstatujući da je Gabštajger odličan poznavalac prilika u našoj zemlji, predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojša Medojević kaže da je očigledno da Crna Gora nije dobro obavila svoj dio posla i da su male šanse da će krajem godine dobiti datum pristupnih pregovora. Čak je i crnogorskoj vlasti naklonjeni evroparlamentarac iz Slovenije Jelko Kacin rekao da je odgovor koji Crna Gora šalje EU jasan: ne, mi ne zaslužujemo datum i početak pristupnih pregovora! Stoga je ,,u početnoj poziciji kada nam u regionu toliko nedostaje pozitivnih vijesti i promjena koje bi Briselu omogućile da malo brže krene u proces proširenja na Zapadni Balkan” Kacin predložio ,,uslovni politički dogovor vlasti i opozicije kojim bi se izglasao izborni zakon”.

KOLOSIJEK: Neuspjeh Crne Gore značio bi, dakle, i neuspjeh evropske politike na Balkanu, pa se može očekivati da će narednih dana biti pojačan pritisak na crnogorsku političku elitu, čije interese najviše pogađa izborni zakon. Ostajanje na slijepom kolosjeku bio bi signal režimskim glasnogovornicima potpomognutim evropskim lobistima, da bjesomučno traže krivca, što su oni već učinili: na unutrašnjem planu to je opozicija, na vanjskom – Njemačka! Činjenica da to ne odgovara istini, mnogo ih ne zabrinjava, baš kao ni saznanje da će najveći gubitnici u tom slučaju biti građani Crne Gore i premijer Lukšić. ,,Neusvajanjem izbornog zakonodavstva politika koja je pobijedila na izborima izgubila je svoj suštinski legitimitet u onom dijelu koji se odnosi na posvećenost evropskim integracijama, jer opozicija nema tu snagu da bude glavni krivac za ovaj neuspjeh”, ističe direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Ukoliko ove jeseni ne dobije datum pristupnih pregovora Crna Gora, sasvim izvjesno, ulazi u zonu nestabilnosti: zaoštriće se politička konfliktnost i smanjiti potencijal za integracije. Zavađeni, siromašni i zapušteni puk neće čuti tutnjavu evropskih vozova koji će proći pored crnogorskih granica.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo