Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sprdnja po naški

Objavljeno prije

na

Situacija je dramatična i mijenja se iz časa u čas. Kosa crta bije bitku sa crtom kojoj podršku daje crtica, s leđa ih napadaju kako zasebne, tako i združene snage tačke i zareza. Ratna industrija je u punom pogonu. Vlada, predsjedništva, glavni odbori, izvršni odbori čine sve kako bi osnažili svoje postrojbe. U pozadini, spremni čekaju navodnici, zagrade, zvjezdice; ko zna, možda i kakvo tajno oružje. Pravopisni znaci kojima ćemo razmeđiti službeni i jezike u službenoj upotrebi, a da pritom uvažimo da je jedan od jezika u službenoj upotrebi većinski, što, samim tim službeni – nije, već danima su glavna vijest u ovoj zemlji. DPS predlaže crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski. Opozicija predlaže crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Posljednji predlog je, javljaju pouzdani izvori, crnogorski; srpski, bosanski hrvatski. U međuvremenu je vlast odbila maternji. Jedna od varijanti bila je i crnogorski,srpski/maternji jezik i književnost.

Premijer Igor Lukšić i predstavnici opozicionih stranaka, osim albanskih, održali su više sastanaka na temu kako će se u Crnoj Gori zvati nastavni predmet zadužen za izučavanje maternjeg jezika i književnosti. Nijesu se dogovorili. Opšte je prihvaćeno mišljenje da se cijela stvar pretvara u sprdnju.

Da se ne zaboravi. Ime nastavnog predmeta važno je zato što od toga zavisi da li će Socijalistička narodna partija, Nova i Pokret za promjene u parlamentu podržati izmjene izbornog zakona. Za usvajanje tog propisa potrebna je dvotrećinska većina, inače bi DPS lako. Izborni zakon nam treba kao prvi od sedam uslova koje Crna Gora treba da ispuni kako bi dobila datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Pregovori traju, parlament je u pripravnosti. Svaki dan pomalo popričaju, pa odu kući da čekaju rezultate pregovora.

,,U srijedu popodne smo sa premijerom Lukšićem postigli dogovor o političkom sporazumu, uključujući detalje o tome kako ćemo nadgledati njegovu primjenu. Nastavni predmet zvao bi se crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Ostalo je bukvalno da potpišemo i da idemo u Skupštinu na glasanje o izbornom zakonu. Onda je Lukšić dobio telefonske instrukcije da ne pristane”, objašnjava u izjavi za Monitor lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Stiče se utisak – šta god da smo se dogovorili Milo i Ranko bi to minirali”.

Medojević smatra da ,,opasni virus dogovora” minira predsjednik DPS-a Milo Đukanović: ,,Đukanović zna da povjerenje između opozicije i premijera i konsenzus oko evropskih integracija za njega mogu da budu veoma opasni”.

Poslanik Nove Goran Danilović u parlamentu je ocijenio da insistiranje na tačkama, zapetama i kosim crtama govori da vlast zapravo ne želi dogovor. „Šta će nam izborni zakon ako moje dijete nije ravnopravno sa vašim… NOVA ne želi da vas nadigra oko jezika, mi želimo da spasimo dostojanstvo. Ovo je jedina zemlja u Evropi u kojoj najbrojniji jezik nije službeni”, rekao je Danilović.

Predstavnici partija na vlasti drže se omiljenog metoda da sve što im se ne dopada proglase neustavnim. Kao da postoji pravni stručnjak koji bi kvalifikovano mogao da objasni u čemu je razlika između službenog i jezika u službenoj upotrebi. Ustavom se, uostalom, ne može propisati sve, zakoni su štiva kojima se precizira ono što je Ustav propisao. Osnovni princip po kojem se kod nas to preciziranje odvija je gola sila nadglasavanja, a moguće je, kao u tekućem slučaju, pravljenje ludnice. Sve i da je Ustav Sveto pismo, sa ovakvim apostolima – neka je zdravo.

Tokom rasprave u parlamentu predstavnici opozicije više puta su pomenuli kako je dogovor sa premijerom Lukšićem moguć, ali da konce na kraju uvijek povuče predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

,,Neko sjedi u nekoj hladovini, pije viski i vrši pritisak”, bio je slikovit Medojević.

Ko je imao živaca da u haosu oko kosih i položenih crta pažljivo čita šta je ko rekao, mogao je zapaziti da dogovor sa premijerom nije bio nemoguć. Samo ima iznad popa pop.

Kad je, na primjer, opozicija predložila da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost Lukšić je ocijenio da takvo rješenje ,,ima prednosti”, ali da treba provjeriti da li je takav model u skladu sa Ustavom. ,,Ako se uzme u cjelini kontekst koji naglašava okolnosti da je time predviđeno izučavanje crnogorskog jezika, što je i najtvrdokorniji dio opozicije prihvatio, da se kroz nastavni plan izučavaju i specifičnosti crnogorskog jezika, da ta ocjena treba, potpuno neutralna i oslobođena bilo kakvog nacionalnog predznaka, da potvrdi i znanje i službenog jezika, crnogorskog sa jedne strane i sa druge maternjeg, ukoliko nije crnogorski, zaista ima određene kvalitete”, analizirao je Lukšić.

Koliko sjutra je zasjelo Predsjedništvo njegove partije i premijer je uočio prednosti drugog rješenja: ,,Predlog Demokratske partije socijalista da se nastavni predmet zove crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost neutralna je opcija i u skladu sa Ustavom”. U skladu sa tim premijer Lukšić je informisao predsjednike SNP-a, Nove i PZP-a da je predsjedništvo DPS-a odbilo zajednički predlog tih partija da se nastavni predmet u školama nazove maternji jezik i književnost.

Ako se u cijeloj priči može uočiti nešto dobro, izgleda da niko ne spori rješenje prema kojem će se, kako je objasnio premijer, nastava dominantno oslanjati na dosadašnju nastavu maternjeg jezika i književnosti, pri čemu bi sadržaj bio dopunjen specifičnostima maternjih jezika.

Prema objašnjenju Nebojše Medojevića i posljednji dogovor je značio da će se nastavni program oslanjati na maternji koji je dosad važio u školama. ,,Koristili bi se prošlogodišnji udžbenici, a specifičnosti pojedinih jezika, uključujući i ‘Čirgićevu kodifikaciju’ izučavali bi se na malom broju časova. Bilo je predviđeno da potpisnici jednom u tri mjeseca provjere kako se sporazum implementira”.

Desetak dana od početka školske godine, djeca još ne znaju koji jezik uče, prazne su rubrike u kojima treba da piše ime jezika. Učiteljice se snalaze, uglavnom se oslanjajući na jezik koji se učio lani. Strogo im je zabranjeno da komuniciraju sa medijima. Kad je Đukanović, ondašnji premijer, sada predsjednik DPS-a postavio Slavoljuba Miga Stijepovića za ministra, izgledalo je da veću sprdnju sa prosvjetom i njoj pripadajućom djecom, nije moguće napraviti. Način kodifikacije jezika i način imenovanja nastavnog predmeta govore da ni nebo nije Đukanovićeva granica. Ono drugo znali smo i prije rasprave o jeziku: Lukšićev kabinet nije vlada već samo izvršno vijeće Partije i druga – Mila.

Kosara BEGOVIĆ

DVOSATNI SEMINAR
Šćahu kroza šumu

Nastavnici i profesori jezika i književnosti posljednjih mjeseci pohađali su seminar Crnogorski jezik u nastavi. Cilj dvosatnog seminara, u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta i Zavoda za školstvo, je da uputi buduće predavače crnogorskog jezika u novine koje su stupile na snagu novim pravopisom i da riješi nedoumice ukoliko ih ima. Kako su prvi seminari često bili na granici izvodljivosti zbog ogromnog broja pitanja, zbunjenosti i straha od novina budućih predavača, nadležni su odlučili da seminare organizuju po principu – da mi ispredajemo što imamo pa ako imate pitanja dostavite ih mejlom.

Na početku seminara je naglašeno da je potrebno objasniti učenicima u nastavi da su ,,standardizacijom crnogorskog jezika obuhvaćene jezičke osobine zajedničke na cijeloj crnogorskoj teritoriji, koje upotrebljavamo svi – bez obzira na nacionalnu pripadnost”.

Budućim predavačima crnogorskog jezika prvo je prezentiran Razvoj crnogorskog jezika: Dukljanski period, Zetski period, Period pisanog jezika, Period nekodifikovanog književnog jezika, Prelazni period i Vukovski period (od Prvog svjetskog rata do naših dana). Objašnjeno je da ,,kako je Vukov model jezika bio namijenjen prostoru čiji je Crna Gora bila samo neznatni dio, on je vremenom napuštao tipične crnogorske odlike”. Piše da je Vuk Karadžić 1818. konstatovao postojanje glasova ś i ź, ali da ih, s obzirom na ograničenu upotrebu, samo na crnogorskom prostoru, nije uvrstio u model standardnog jezika. Iz istih razloga 1839. odustaje i od upotrebe ć i đ kao produkata jekavske jotacije (đevojka, ćerati).

Nakon što su nastavnicima i profesorima prezentirana dva nova slova, objašnjeno je da je standardnojezičkom normom obuhvaćena jekavska jotacija, koja je do sada tretirana kao dijalekatska pojava. Te da su u upotrebi ravnopravni jotovani i nejotovani oblici: đed/djed, viđeti/vidjeti, ćerati/tjerati, śever/sjever, iźelica/izjelica. Navedeno je i da je ,,jekavska jotacija labijala b, p, m i v prisutna samo u pojedinim crnogorskim govorima. Stoga oblici kao što su obljesiti, blježati, pljesma, trpljeti, mljera, vljera, življeti, predstavljaju dijalektizme”. Umjesto njih koristiće se nejotovani oblici.

Komparacija pridjeva visok – viši – najviši i strog – stroži – najstroži, od sada će kao dubletsku varijantu imati i mogućnost visočiji – najvisočiji i strožiji – najstrožiji. Do sada je ovo bilo nepravilno.

Nastavnici su obaviješteni i o posebnoj alternaciji pod imenom umetnuto a. Uglavnom treba naučiti pravila da je dopušteno: kroza selo, uza stranu, niza stube, uza zid, kroza zube. Dopušteno je kroza šumu i kroz šumu, dok je u ostalim slučajevima, kao i do sada – kroz maglu, uz brdo…

Novina je i kod pomoćnog glagola htjeti, on se sada može koristiti i u varijanti šćeti; prezent: šćednem, šćedneš…; imperfekt: šćah, šćaše…; aorist: šćedoh, šćede, šćedosmo, šćedoste, šćedoše.

Iz ovog proizilazi potencijal imperfekta: hoćah/šćah viđeti… hoćahu/šćahu viđeti. Napomenuto je da se hoćah/šćah javlja u razgovornom stilu, pa da nije obavezan za ostale stilove crnogorskog jezika: naučni, književnoumjetnički…

Od novina još je objašnjeno da nisam, nisi nije odlika crnogorskog standardnog jezika te da se trebaju koristiti samo oblici nijesam, nijesi, nijesmo… Kod interpukcije je precizirano da se : i … nazivaju dvotačka i trotačka, a ne dvije tačke i tri tačke.

Nije rađena anketa koliko su budući predavači crnogorskog jezika nakon čitava dva sata obuke spremni da stručno i kvalitetno objasne djeci novine. Tek, svi će dobiti diplome da su se prekvalifikovali i za crnogorski jezik.

P. NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo