Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sprdnja po naški

Objavljeno prije

na

Situacija je dramatična i mijenja se iz časa u čas. Kosa crta bije bitku sa crtom kojoj podršku daje crtica, s leđa ih napadaju kako zasebne, tako i združene snage tačke i zareza. Ratna industrija je u punom pogonu. Vlada, predsjedništva, glavni odbori, izvršni odbori čine sve kako bi osnažili svoje postrojbe. U pozadini, spremni čekaju navodnici, zagrade, zvjezdice; ko zna, možda i kakvo tajno oružje. Pravopisni znaci kojima ćemo razmeđiti službeni i jezike u službenoj upotrebi, a da pritom uvažimo da je jedan od jezika u službenoj upotrebi većinski, što, samim tim službeni – nije, već danima su glavna vijest u ovoj zemlji. DPS predlaže crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski. Opozicija predlaže crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Posljednji predlog je, javljaju pouzdani izvori, crnogorski; srpski, bosanski hrvatski. U međuvremenu je vlast odbila maternji. Jedna od varijanti bila je i crnogorski,srpski/maternji jezik i književnost.

Premijer Igor Lukšić i predstavnici opozicionih stranaka, osim albanskih, održali su više sastanaka na temu kako će se u Crnoj Gori zvati nastavni predmet zadužen za izučavanje maternjeg jezika i književnosti. Nijesu se dogovorili. Opšte je prihvaćeno mišljenje da se cijela stvar pretvara u sprdnju.

Da se ne zaboravi. Ime nastavnog predmeta važno je zato što od toga zavisi da li će Socijalistička narodna partija, Nova i Pokret za promjene u parlamentu podržati izmjene izbornog zakona. Za usvajanje tog propisa potrebna je dvotrećinska većina, inače bi DPS lako. Izborni zakon nam treba kao prvi od sedam uslova koje Crna Gora treba da ispuni kako bi dobila datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Pregovori traju, parlament je u pripravnosti. Svaki dan pomalo popričaju, pa odu kući da čekaju rezultate pregovora.

,,U srijedu popodne smo sa premijerom Lukšićem postigli dogovor o političkom sporazumu, uključujući detalje o tome kako ćemo nadgledati njegovu primjenu. Nastavni predmet zvao bi se crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Ostalo je bukvalno da potpišemo i da idemo u Skupštinu na glasanje o izbornom zakonu. Onda je Lukšić dobio telefonske instrukcije da ne pristane”, objašnjava u izjavi za Monitor lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Stiče se utisak – šta god da smo se dogovorili Milo i Ranko bi to minirali”.

Medojević smatra da ,,opasni virus dogovora” minira predsjednik DPS-a Milo Đukanović: ,,Đukanović zna da povjerenje između opozicije i premijera i konsenzus oko evropskih integracija za njega mogu da budu veoma opasni”.

Poslanik Nove Goran Danilović u parlamentu je ocijenio da insistiranje na tačkama, zapetama i kosim crtama govori da vlast zapravo ne želi dogovor. „Šta će nam izborni zakon ako moje dijete nije ravnopravno sa vašim… NOVA ne želi da vas nadigra oko jezika, mi želimo da spasimo dostojanstvo. Ovo je jedina zemlja u Evropi u kojoj najbrojniji jezik nije službeni”, rekao je Danilović.

Predstavnici partija na vlasti drže se omiljenog metoda da sve što im se ne dopada proglase neustavnim. Kao da postoji pravni stručnjak koji bi kvalifikovano mogao da objasni u čemu je razlika između službenog i jezika u službenoj upotrebi. Ustavom se, uostalom, ne može propisati sve, zakoni su štiva kojima se precizira ono što je Ustav propisao. Osnovni princip po kojem se kod nas to preciziranje odvija je gola sila nadglasavanja, a moguće je, kao u tekućem slučaju, pravljenje ludnice. Sve i da je Ustav Sveto pismo, sa ovakvim apostolima – neka je zdravo.

Tokom rasprave u parlamentu predstavnici opozicije više puta su pomenuli kako je dogovor sa premijerom Lukšićem moguć, ali da konce na kraju uvijek povuče predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

,,Neko sjedi u nekoj hladovini, pije viski i vrši pritisak”, bio je slikovit Medojević.

Ko je imao živaca da u haosu oko kosih i položenih crta pažljivo čita šta je ko rekao, mogao je zapaziti da dogovor sa premijerom nije bio nemoguć. Samo ima iznad popa pop.

Kad je, na primjer, opozicija predložila da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost Lukšić je ocijenio da takvo rješenje ,,ima prednosti”, ali da treba provjeriti da li je takav model u skladu sa Ustavom. ,,Ako se uzme u cjelini kontekst koji naglašava okolnosti da je time predviđeno izučavanje crnogorskog jezika, što je i najtvrdokorniji dio opozicije prihvatio, da se kroz nastavni plan izučavaju i specifičnosti crnogorskog jezika, da ta ocjena treba, potpuno neutralna i oslobođena bilo kakvog nacionalnog predznaka, da potvrdi i znanje i službenog jezika, crnogorskog sa jedne strane i sa druge maternjeg, ukoliko nije crnogorski, zaista ima određene kvalitete”, analizirao je Lukšić.

Koliko sjutra je zasjelo Predsjedništvo njegove partije i premijer je uočio prednosti drugog rješenja: ,,Predlog Demokratske partije socijalista da se nastavni predmet zove crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost neutralna je opcija i u skladu sa Ustavom”. U skladu sa tim premijer Lukšić je informisao predsjednike SNP-a, Nove i PZP-a da je predsjedništvo DPS-a odbilo zajednički predlog tih partija da se nastavni predmet u školama nazove maternji jezik i književnost.

Ako se u cijeloj priči može uočiti nešto dobro, izgleda da niko ne spori rješenje prema kojem će se, kako je objasnio premijer, nastava dominantno oslanjati na dosadašnju nastavu maternjeg jezika i književnosti, pri čemu bi sadržaj bio dopunjen specifičnostima maternjih jezika.

Prema objašnjenju Nebojše Medojevića i posljednji dogovor je značio da će se nastavni program oslanjati na maternji koji je dosad važio u školama. ,,Koristili bi se prošlogodišnji udžbenici, a specifičnosti pojedinih jezika, uključujući i ‘Čirgićevu kodifikaciju’ izučavali bi se na malom broju časova. Bilo je predviđeno da potpisnici jednom u tri mjeseca provjere kako se sporazum implementira”.

Desetak dana od početka školske godine, djeca još ne znaju koji jezik uče, prazne su rubrike u kojima treba da piše ime jezika. Učiteljice se snalaze, uglavnom se oslanjajući na jezik koji se učio lani. Strogo im je zabranjeno da komuniciraju sa medijima. Kad je Đukanović, ondašnji premijer, sada predsjednik DPS-a postavio Slavoljuba Miga Stijepovića za ministra, izgledalo je da veću sprdnju sa prosvjetom i njoj pripadajućom djecom, nije moguće napraviti. Način kodifikacije jezika i način imenovanja nastavnog predmeta govore da ni nebo nije Đukanovićeva granica. Ono drugo znali smo i prije rasprave o jeziku: Lukšićev kabinet nije vlada već samo izvršno vijeće Partije i druga – Mila.

Kosara BEGOVIĆ

DVOSATNI SEMINAR
Šćahu kroza šumu

Nastavnici i profesori jezika i književnosti posljednjih mjeseci pohađali su seminar Crnogorski jezik u nastavi. Cilj dvosatnog seminara, u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta i Zavoda za školstvo, je da uputi buduće predavače crnogorskog jezika u novine koje su stupile na snagu novim pravopisom i da riješi nedoumice ukoliko ih ima. Kako su prvi seminari često bili na granici izvodljivosti zbog ogromnog broja pitanja, zbunjenosti i straha od novina budućih predavača, nadležni su odlučili da seminare organizuju po principu – da mi ispredajemo što imamo pa ako imate pitanja dostavite ih mejlom.

Na početku seminara je naglašeno da je potrebno objasniti učenicima u nastavi da su ,,standardizacijom crnogorskog jezika obuhvaćene jezičke osobine zajedničke na cijeloj crnogorskoj teritoriji, koje upotrebljavamo svi – bez obzira na nacionalnu pripadnost”.

Budućim predavačima crnogorskog jezika prvo je prezentiran Razvoj crnogorskog jezika: Dukljanski period, Zetski period, Period pisanog jezika, Period nekodifikovanog književnog jezika, Prelazni period i Vukovski period (od Prvog svjetskog rata do naših dana). Objašnjeno je da ,,kako je Vukov model jezika bio namijenjen prostoru čiji je Crna Gora bila samo neznatni dio, on je vremenom napuštao tipične crnogorske odlike”. Piše da je Vuk Karadžić 1818. konstatovao postojanje glasova ś i ź, ali da ih, s obzirom na ograničenu upotrebu, samo na crnogorskom prostoru, nije uvrstio u model standardnog jezika. Iz istih razloga 1839. odustaje i od upotrebe ć i đ kao produkata jekavske jotacije (đevojka, ćerati).

Nakon što su nastavnicima i profesorima prezentirana dva nova slova, objašnjeno je da je standardnojezičkom normom obuhvaćena jekavska jotacija, koja je do sada tretirana kao dijalekatska pojava. Te da su u upotrebi ravnopravni jotovani i nejotovani oblici: đed/djed, viđeti/vidjeti, ćerati/tjerati, śever/sjever, iźelica/izjelica. Navedeno je i da je ,,jekavska jotacija labijala b, p, m i v prisutna samo u pojedinim crnogorskim govorima. Stoga oblici kao što su obljesiti, blježati, pljesma, trpljeti, mljera, vljera, življeti, predstavljaju dijalektizme”. Umjesto njih koristiće se nejotovani oblici.

Komparacija pridjeva visok – viši – najviši i strog – stroži – najstroži, od sada će kao dubletsku varijantu imati i mogućnost visočiji – najvisočiji i strožiji – najstrožiji. Do sada je ovo bilo nepravilno.

Nastavnici su obaviješteni i o posebnoj alternaciji pod imenom umetnuto a. Uglavnom treba naučiti pravila da je dopušteno: kroza selo, uza stranu, niza stube, uza zid, kroza zube. Dopušteno je kroza šumu i kroz šumu, dok je u ostalim slučajevima, kao i do sada – kroz maglu, uz brdo…

Novina je i kod pomoćnog glagola htjeti, on se sada može koristiti i u varijanti šćeti; prezent: šćednem, šćedneš…; imperfekt: šćah, šćaše…; aorist: šćedoh, šćede, šćedosmo, šćedoste, šćedoše.

Iz ovog proizilazi potencijal imperfekta: hoćah/šćah viđeti… hoćahu/šćahu viđeti. Napomenuto je da se hoćah/šćah javlja u razgovornom stilu, pa da nije obavezan za ostale stilove crnogorskog jezika: naučni, književnoumjetnički…

Od novina još je objašnjeno da nisam, nisi nije odlika crnogorskog standardnog jezika te da se trebaju koristiti samo oblici nijesam, nijesi, nijesmo… Kod interpukcije je precizirano da se : i … nazivaju dvotačka i trotačka, a ne dvije tačke i tri tačke.

Nije rađena anketa koliko su budući predavači crnogorskog jezika nakon čitava dva sata obuke spremni da stručno i kvalitetno objasne djeci novine. Tek, svi će dobiti diplome da su se prekvalifikovali i za crnogorski jezik.

P. NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ROMI I DISKRIMINATORNI ZAKON O IZBORU ODBORNIKA I POSLANIKA: Od margine do margine  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o izboru odbornika i poslanika diskriminiše Rome. Na izjašnjenje nadležnih na inicijativu NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca za donošenje izmjena i dopuna tog zakona, kojima bi se obezbijedilo njihovo učešće u političkom životu Crne Gore, moraće da čekaju još. Manipulacija tom zajednicom traje decenijama

 

,,Sve dok romska zajednica ne bude imala autentičnog predstavnika u  Skupštini Crne Gore, domu gde se kroji njihova sudbina, ako se tamo ne čuje njihov glas, ne možemo očekivati suštinske promjene od kojih će ona  dugoročno imati koristi”, kaže za Monitor Serđan Baftijari, jedan od osnivača NVO Romska organizacija mladih (ROM) Koračajte sa nama – Phiren amenca i student na master studijama na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču.

Iz Phiren amence krajem prošle godine podnijeli su inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika kako bi se obezbijedilo učešće u raspodjeli mandata izbornih lista za izbor poslanika romske manjinske nacionalne zajednice. Kako su objasnili, sadašnja verzija zakona diskriminiše Rome.

Ta se inicijativa oslanja na odredbe Okvirne Konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojom se zemlje ugovornice, među kojima je i Crna Gora, obavezuju da će jemčiti prava nacionalnim manjinama i ravnopravnost pred zakonom. Ta konvencija zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije u oblasti ekonomskog, socijalnog, političkog i kulturnog života, i obavezuje države potpisnice da usvajaju odgovarajuće mjere u te svrhe.

Crna Gora, imajući u vidu kako je romska zajednica godinama tretirana na svim nivoima, ne ispunjava preuzete obaveze. Ne poštuje ni Ustav, koji propisuje da su zajamčena prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalnih samouprava u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije.

Prema sadašnjem Zakonu o izboru odbornika i poslanika izborne liste pripadnika manjinskih naroda ili zajednice stiču pravo na raspodjelu mandata ukoliko su osvojile najmanje 0,7 odsto ukupno važećih glasova na izborima. Još niži cenzus određen je za hrvatsku nacionalnu manjinu, zbog malog broja Hrvata koji žive u Crnoj Gori (6021). Ta lista treba da osvoji 0, 35 odsto od ukupno važećih glasova.

Isto pravilo ne važi i za Rome, kojih u Crnoj Gori, prema zvaničnim statističkim podacima – posljednjem popisu stanovništva, ima tek nešto više – 6251. ,,Prema svim istraživanjima, Romi  žive na margini društva. Ukoliko bude postojala volja nadležnih organa da rade na ostvarivanju ciljeva koji su predviđeni novom Strategijom za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za period od 2021. do 2025. godine, a koja prepoznaje problem anticiganizma, realno je za očekivati da će položaj romske zajednice biti znatno bolji”, ističe Baftijari.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KORONA VIRUS: Omikron u naletu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori je ove nedjelje zabilježen rekordni skok oboljelih od korona virusa od početka pandemije. Stručnjaci kažu da je ovo do sada najzarazniji soj virusa, ali da je blaži od dosadašnjih. Zdravstvene vlasti su revidirale mjere, a peti talas se tek očekuje tokom januara

 

Omikron je uveliko došao u Crnu Goru. U srijedu je zabilježen rekordni broj oboljelih, od početka pandemije, u jednom danu čak 1.507, dan prije 1.200 novooboljelih.

Ovo je bio alarm za Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje pa su predložili nove mjere za borbu protiv kovida. One su predviđale i zabranu rada restorana, kafića, kafeterija i sličnih ugostiteljskih objekata već od 30. decembra do 12. januara. Međutim da bi se ispoštovali ugostitelji i barem dijelom ublažili gubici, apel struke opet nije uvažen. Radno vrijeme restorana, kafića, ostalih ugostiteljskih objekata i hotela 31. decembra na 1. januar ograničava se do 1 sat poslije ponoći, a ostalim danima do 22 sata. Zabranjena su i okupljanja na otvorenom, kao i svadbe, žurke, festivali… Novina je i što će se od 2. januara za ulazak u Crnu Goru, osim potvrde o vakcinaciji ili odležanoj bolesti zahtijevati, u oba slučaja, obavezan i negativan PCR ili brzi antigenski test.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je donijeta teška odluka, koja može imati veliki uticaj na privrednike koji su investirali novac u pripremu za Novu godinu. Ocijenio je i da će država zbog izostanka proslave Nove godine imati gubitak od preko 30 miliona eura. Smatra da je nađen najbolji kompromis i da su usvojene mjere one koje će dati razultat. ,,Dozvolili smo da ljudi proslave i ugostitelji ipak imaju ispunjenje investicija. Ali, i morali smo da brinemo o zdravlju građana, koje je uvijek na prvom mjestu”, poručio je on.

Podsjetimo da su protekle nedjelje, 21. decembra, predstavnici zdravstvenih vlasti, nakon dvonedjeljnog pada oboljelih, dozvolili svadbe uz prisustvo 100 osoba, kao i proslave u zatvorenom, lokalima je bilo omogućeno da će za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika moći da radi nakon ponoći. Mnogi su se nadali da će biti omogućene i proslave na otvorenom.

Međutim iz Evrope su stizala upozoranja na novi sok korona virusa. U Danskoj su zabilježeni rekordni slučajevi zaraženih kovidom. U Norveškoj su epidemiolozi upozorili da, ako se ne poduzmu protivmjere, mogli bi imati i do 90.000 do 300.000 zaraženih dnevno. Frode Forland, norveški epidemiolog, rekao je za Financial Times da očekuju oko 500 bolničkih prijema dnevno, gotovo dvostruko više nego u prethodnom talasu.

I u Crnoj Gori su stizali glasovi upozorenja. Iako je epidemiološka situacija bolja, to može biti samo privid, jer nam je omikron zakucao na vrata i po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije sprema nam se nova oluja, izjavila je za RTCG šefica Kancelarije SZO u Podgorici, Mina Brajović.

,,Omikron nam je pred vratima i zato bih uputila apel i građanima i kreatorima politika koji pokušavaju da održe normalnim socijalni i ekonomski život da imaju u vidu da nam se sprema nova oluja”, kazala je ona.

Dosadašnja istraživanja, za koja naučnici napominju da su nedovoljna, govore da je ovo mnogo zarazniji ali i mnogo blaži soj virusa – hospitalizacija među omikron pozitivnima je za najmanje 40 odsto manja nego kod zaraženih delta sojem. Naučnici navode da je podatke potrebno uzeti sa rezervom jer je većina zaraženih mlađa od 40 godina i da zbog brzine kojom se širi bolnice i dalje mogu biti opterećene kada krene širenje među nevakcinisanom populacijom i starijima.

Primijećeno je i da su vakcine manje efikasne pri sprječavanju zaraze nego što je to slučaj sa drugim sojevima ali i dalje značajno štite od hospitalizacije i smrti. Treća doza ima istu efikasnost pri sprječavanju zaraze kao što su to dvije doze imale kod delta soja. Buster doza pokazala se izuzetno efikasnom pri sprječavanju hospitalizacija i smrti kod ranjivih grupa.

,,Postoje informacije, koje dolaze iz eminentnih institucija, koje pokazuju da omikron rezultira smanjenom hospitalizacijom, ali ako imate eksponencijalni rast onda krajnji učinak će biti veća hospitalizacija. A prijeti i opasnost da veliki broj zdravstvenog osoblja bude pogođen jer se ova varijanta toliko promijenila u svom šiljku da je rezistentna na antitijela koja smo stekli cijepljenjem ili preboljenjem”, rekao je za Jutarnji list Stipan Jonjić imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Za sada u Crnoj Gori nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva. ,,Ono što znamo o omikron soju je da zasad nemamo povećan broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, ali nam treba vremena da se to pravilno procijeni… Moramo biti oprezni i u naredne dvije nedjelje ćemo znati kakav uticaj može imati”, izjavio je za TV Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

Da se nadamo da nam se kad je korona u pitanju, neće ponoviti ovogodišnji zimski i jesenji scenario. U Budvi je krajem februara proglašen dan žalosti zbog velikog broja preminulih gađana od korona virusa. Na Cetinju je u martu proglašen dan žalosti nakon što je u prvih deset dana tog mjeseca korona virusa umrlo 10 stanovnika tog grada. Zdravstveni radnici na Cetinju su isticali da ih ne čudi veliki broj zaraženih jer se građani ne pridržavaju propisanih mjera. Slučno je bilo i u ostatku Crne Gore.

U većini crnogorskih opština 22. mart je bio Dan žalosti u znak sjećanja na sve žrtve korona virusa pošto se navršavala godina od kada je u Crnoj Gori zabilježen prvi smrtni slučaj. Nakon mjesec i po, 1. aprila, otvorene su bašte kafića u 10 crnogorskih opština, a krajem maja prestala je da važi obaveza nošenja maske i na otrvorenom.

Galić je ponovio da je građanima najsigurnije da praznike proslave u krugu porodice. Kazao je kako očekuju da u januaru bude peti talas koji će imati najveći ,,pik”.

Pojedini naučnici tvrde da je virus oslabio i da je omikron soj početak kraja epidemije. A davno je i počela.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO JE SDT ISTRAŽIVALO NEBOJŠU MEDOJEVIĆA A KAKO SLAVOLJUBA STIJEPOVIĆA: Dvojni aršini

Objavljeno prije

na

Objavio:

SDT nije tražilo pritvor za Stijepovića, a on je na saslušanje došao „kroz dimnjak“. Zato su Medojeviću pretreseni stan i partijske prostorije. O tom slučaju informisani smo, praktično, u realnom vremenu, dok je „slučaj Stijepović“ skrivan skoro dvije godine

 

Dostupna dokumenta pokazuju kako Specijalno državno tužilaštvo nije imalo iste kriterijume prilikom istrage i podizanja optužnice protiv funkcionera DPS-a i Generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Slavoljuba Stijepovića i lidera DF-a i Pokreta za promjene Nebojše Medojevića.

Različit pristup bio je vidljiv i građanima koji nijesu upućeni u pravne finese.

Oba slučaja datiraju iz kampanje uoči izbora 2016. godine. SDT nas je, ipak, o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz PzP-a i DF-a obavijestilo već  početkom naredne godine, dok je istraga protiv Stijepovića (ne i DPS-a) ozvaničena tek dvije godine kasnije. Danas znamo da je bilo „materijala“ da se SDT još 2017. godine ozbiljnije pozabavi i tim slučajem.

SDT, na čijem čelu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, nije tražilo pritvor za Stijepovića, a optužnica pred sudom jedva je ,,prošla”, tek iz trećeg puta. Medojevićev tretman bio je značajno oštriji – za njega je traženo skidanje imuniteta i određivanje pritvora.

Uz to su pripadnici Specijalnog policijskog odeljenja izvršili pretres prostorija PZP-a i Medojevićevog stana, zaplijenivši kompjutere, mobilne telefone, pisana dokumenta. Tokom istrage Slavoljuba Stijepovića nijesu zabilježene slične istražne radnje. I optužnica protv lidera PZP-a je napisana brže, daleko je detaljnija, pa je i potvrđena iz prvog puta.

Stijepović nije saslušan tokom 2017. godine, iako je Vlatko Rašović, jedan od ljudi od povjerenja Duška Kneževića, odbjeglog biznismena i dugogodišnjeg ilegalnog finansijera DPS-a, koji je prenosio „sumnjivih“ 100.000 dolara, tvrdio da je taj novac bio namijenjen Stijepoviću i DPS-u. Umjesto toga, „plasirana“ je informacija kako je Knežević tim novcem pomagao DF. Nakon demantija jedne i druge strane, SDT je „zaboravilo“ cio slučaj, sve dok Knežević nije objavio tajni video snimak svoje donacije.

Sve to ukazuje na mogućnost postojanja različitih aršina u praksi SDT-a. Najdalje je, u obrazlaganju istih, otišla direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković. Ona je, pozivajući se na optužnicu, Katniću spočitala da mu je cilj da Stijepović ne bude osuđen, i da je morao u optužnici uključiti političku korupciju. Katnić je odgovorio kako će „napustiti Crnu Goru“ ukoliko bilo koji pravnik dokaže Stijepoviću ,,bilo što osim ovo za šta ga mi teretimo”.

Zakon o specijalnom tužilaštvu i njegovoj nadležnosti precizira (u članu 3 stav 2) da ,,bez obzira na visinu propisane kazne” SDT goni javnog funkcionera ukoliko je izvršio krivična djela ,,protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj” a sve povezano sa visokom korupcijom. SDT je, smatraju brojni analitičari, propustio da u slučaju Stijepovića primijeni ove odredbe Zakona. Istraga je povedena u drugom pravcu.

SDT je podiglo optužnicu protiv Stijepovića i još šest osoba 30. decembra 2019. godine, gotovo godinu dana nakon što je Knežević  na portalu IN4S objavio video-snimak koji je označio početak afere Koverta i velikih građanskih protesta pokreta Odupri se.

Na snimku koji je nastao uoči parlamentatnih izbora 2016, vidi se kako Knežević Stijepoviću uručuje poveliku kovertu, navodeći da je u njoj 97.000 eura.

U optužnici se, međutim, ne pominje isti iznos. Tamo se navodi da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao 47.500  eura. Zanimljivo je da Stijepovića SDT tereti za pranje novca putem pomaganja, dok ostaloj šestorici optuženih spočitava daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.

Dva mjeseca prije podizanja optužnice 9. oktobra 2019. godine, SDT je, shodno već ustaljenoj praksi, za svjedoka saradnika angažovao Vlatka Rašovića koji je imao značajnu ulogu u, kako se navodi, ,,Kneževićevim malverzacijama”.

On je dvije godine ranije, u oktobru 2017. godine, bio saslušan u SDT-u zbog konvertovanja 100.000 dolara namijenjenih Stijepoviću, upravo onih koji su proizveli aferu Koverta. Nakon tog saslušanja, SDT nije preduzimalo nove korake do objavljivanja Kneževićevog snimka. Mnogi, zato, smatraju da je Katnić, još tada, ,,progledao Stijepoviću kroz prste”.

Knežević je, nakon što se ,,odmetnuo” u London, poručio da je Katnić pokušao da mu smjesti da je podignuti novac, za koji tvrdi da ima legalno pokriće, bio namijenjen Demokratskom frontu i da ga tako uplete u aferu Državni udar. Iako je, kaže, glavni specijalni tužilac već tada znao da je on te pare dao DPS-u za parlamanetarne izbore.

Za razliku od Stijepovića koji je optužen za krivično djelo pranja para putem pomaganja, Nebojša Medojević je zajedno sa biznismenom Momirom Nikolićem optužen za daleko teže krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila pranjem para.

Tako je Medojeviću, kao navodnom vođi kriminalne organizacije, zaprijećena kazna od tri do 15 godina zatvora, a Stijepoviću, samo pomagaču, upola manje.

Umjesto ,,zida ćutanja” koji je pratio aferu Koverta, SDT nas je o istrazi protiv Medojevića i njegovih saradnika iz DF-a obavijestilo već početkom 2017, čim su se slegli prvi odjeci afere Državni udar. Ubrzo su, u sklopu istrage, pretresene prostorije PzP-a i Medojevićev stan. ,,Za krivični postupak protiv Šarića i Lončara nije vršen pretres stana. Motiv za pretres mog stana je bio politički, da bi glavni specijalni tužilac došao do moga laptopa”, požalio se na jednom od ročišta Medojević.

Za razliku od Stijepovićog slučaja, SDT je odmah po otvaranju istrage tražilo skidanje imuniteta Medojeviću i određivanje pritvora. DF je odgovorio zatvaranjem poslanika u zgradu Skupštine.

Osmodnevna kriza, krajem juna i početkom jula 2017. godine, riješena je uz posredovanje tadašnjeg predsjednika Filipa Vujanovića koji je zatražio od VDT-a Ivice Stankovića da se Medojević brani sa slobode. Stanković je nedugo zatim izdao obavezujuće upustvo Katniću ponavljajući taj zahtjev, što je glavni specijalni tužilac prihvatio.

Već krajem godine, 14. novembra 2017, SDT je podiglo optužnicu protiv Medojevća i njegovih „saradnika“. Medojević i Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći.

U optužnici se navodi da je Ni­ko­lić u sep­tem­bru i ok­to­bru 2016. pre­ko NN osobe u tri na­vra­ta do­sta­vio 100.000 do­la­ra di­rek­to­ru PzP-a Dejanu Vu­ji­si­ću, ko­je je on pro­sli­je­dio se­kre­ta­ru stran­ke Željku Šće­pa­no­vi­ću, ina­če Me­do­je­vi­će­vom šu­ri, da ih kod uličnih dilera zamijeni za eure. I dalje redom.

Viši sud je potvrdio optužnicu iz prvog puta 20. februara 2018. godine, svega tri mjeseca nakon njenog podizanja od strane SDT-a.

Na drugoj strani, optužnica protiv Stijepovića, koju zastupa specijalna tužiteljka Lidija Vukčević (ona je pisala i optužnicu protiv Medojevića), zvanično je potvrđena 24. septembra 2021. godine, gotovo dvije godine nakon podizanja.

Vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, je, prethodno, zbog nedostatka dokaza  dva puta donosilo rješenje kojim se obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića. Istim (prvim) rješenjem potvrđena je optužnica protiv Duška Kneževića i ostalih okrivljenih u tom slučaju.

Stijepović se prilikom kontrole optužnice, branio tvrdnjom da je u vrijeme njihove saradnje Knežević bio ugledan biznismen i da nije imao razloga da sumnja da je novac mogao biti stečen od kriminalnih aktivnosti. Nelegalno finansiranje kampanje DPS-a, zahvaljujući tužilaštvu, nije ni bilo tema ročišta.

Glavni pretres u tom slučaju još nije počeo, dok se Medojeviću sudi od decembra 2018. Brz naznaka da bi prvostepena presuda uskoro mogla biti donijeta. Zastara može, u oba slučaja, nastupiti najranije krajem ove (2021.), a najkasnije 2026. godine.

 

Popust

U sklopu istrage protiv Nebojše Medojevića SDT je naložilo pretres službenih prostorija PzP saslušavajući, istovremeno, veliki broj funkcionera i aktivista DF-a. Protiv DPS-a nije bilo sličnih akcija.

Zbog sumnji u izvore finansiranja, DF-u je godinu dana bila blokirana raspodjela novca iz državnog budžeta koji im je pripadao po osnovu osvojenih mandata na izborima 2016. DPS nije imao takvih problema.

Nakon otkrivanja afere Koverta, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je 11. februara 2019. godine kaznila tada vladajuću DPS zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata, pa je partija morala da vrati u državnu kasu 47.500 eura i uplati još 20 hiljada na ime kazne za prekršaj. DPS je na vrijeme platio kaznu pa je dobio umanjenje – umjesto 20 uplatio je 13,1 hiljadu eura.

Agencija nije koristila isti princip u Medojevićevom slučaju, odnosno, nije obavijestila javnost da je pokrenut bilo kakav postupak protiv DF-a. ASK je, nešto kasnije, po zahtjevu SDT-a, kontrolisala PZP i DF. U tom Izvještaju se primjećuje da je ,,neobično da partija kupuje 1.500 tableta za potrebe predizborne kampanje”.

Predrag ZEČEVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo