Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sprdnja po naški

Objavljeno prije

na

Situacija je dramatična i mijenja se iz časa u čas. Kosa crta bije bitku sa crtom kojoj podršku daje crtica, s leđa ih napadaju kako zasebne, tako i združene snage tačke i zareza. Ratna industrija je u punom pogonu. Vlada, predsjedništva, glavni odbori, izvršni odbori čine sve kako bi osnažili svoje postrojbe. U pozadini, spremni čekaju navodnici, zagrade, zvjezdice; ko zna, možda i kakvo tajno oružje. Pravopisni znaci kojima ćemo razmeđiti službeni i jezike u službenoj upotrebi, a da pritom uvažimo da je jedan od jezika u službenoj upotrebi većinski, što, samim tim službeni – nije, već danima su glavna vijest u ovoj zemlji. DPS predlaže crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski. Opozicija predlaže crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Posljednji predlog je, javljaju pouzdani izvori, crnogorski; srpski, bosanski hrvatski. U međuvremenu je vlast odbila maternji. Jedna od varijanti bila je i crnogorski,srpski/maternji jezik i književnost.

Premijer Igor Lukšić i predstavnici opozicionih stranaka, osim albanskih, održali su više sastanaka na temu kako će se u Crnoj Gori zvati nastavni predmet zadužen za izučavanje maternjeg jezika i književnosti. Nijesu se dogovorili. Opšte je prihvaćeno mišljenje da se cijela stvar pretvara u sprdnju.

Da se ne zaboravi. Ime nastavnog predmeta važno je zato što od toga zavisi da li će Socijalistička narodna partija, Nova i Pokret za promjene u parlamentu podržati izmjene izbornog zakona. Za usvajanje tog propisa potrebna je dvotrećinska većina, inače bi DPS lako. Izborni zakon nam treba kao prvi od sedam uslova koje Crna Gora treba da ispuni kako bi dobila datum početka pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

Pregovori traju, parlament je u pripravnosti. Svaki dan pomalo popričaju, pa odu kući da čekaju rezultate pregovora.

,,U srijedu popodne smo sa premijerom Lukšićem postigli dogovor o političkom sporazumu, uključujući detalje o tome kako ćemo nadgledati njegovu primjenu. Nastavni predmet zvao bi se crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski. Ostalo je bukvalno da potpišemo i da idemo u Skupštinu na glasanje o izbornom zakonu. Onda je Lukšić dobio telefonske instrukcije da ne pristane”, objašnjava u izjavi za Monitor lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. ,,Stiče se utisak – šta god da smo se dogovorili Milo i Ranko bi to minirali”.

Medojević smatra da ,,opasni virus dogovora” minira predsjednik DPS-a Milo Đukanović: ,,Đukanović zna da povjerenje između opozicije i premijera i konsenzus oko evropskih integracija za njega mogu da budu veoma opasni”.

Poslanik Nove Goran Danilović u parlamentu je ocijenio da insistiranje na tačkama, zapetama i kosim crtama govori da vlast zapravo ne želi dogovor. „Šta će nam izborni zakon ako moje dijete nije ravnopravno sa vašim… NOVA ne želi da vas nadigra oko jezika, mi želimo da spasimo dostojanstvo. Ovo je jedina zemlja u Evropi u kojoj najbrojniji jezik nije službeni”, rekao je Danilović.

Predstavnici partija na vlasti drže se omiljenog metoda da sve što im se ne dopada proglase neustavnim. Kao da postoji pravni stručnjak koji bi kvalifikovano mogao da objasni u čemu je razlika između službenog i jezika u službenoj upotrebi. Ustavom se, uostalom, ne može propisati sve, zakoni su štiva kojima se precizira ono što je Ustav propisao. Osnovni princip po kojem se kod nas to preciziranje odvija je gola sila nadglasavanja, a moguće je, kao u tekućem slučaju, pravljenje ludnice. Sve i da je Ustav Sveto pismo, sa ovakvim apostolima – neka je zdravo.

Tokom rasprave u parlamentu predstavnici opozicije više puta su pomenuli kako je dogovor sa premijerom Lukšićem moguć, ali da konce na kraju uvijek povuče predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

,,Neko sjedi u nekoj hladovini, pije viski i vrši pritisak”, bio je slikovit Medojević.

Ko je imao živaca da u haosu oko kosih i položenih crta pažljivo čita šta je ko rekao, mogao je zapaziti da dogovor sa premijerom nije bio nemoguć. Samo ima iznad popa pop.

Kad je, na primjer, opozicija predložila da se nastavni predmet zove maternji jezik i književnost Lukšić je ocijenio da takvo rješenje ,,ima prednosti”, ali da treba provjeriti da li je takav model u skladu sa Ustavom. ,,Ako se uzme u cjelini kontekst koji naglašava okolnosti da je time predviđeno izučavanje crnogorskog jezika, što je i najtvrdokorniji dio opozicije prihvatio, da se kroz nastavni plan izučavaju i specifičnosti crnogorskog jezika, da ta ocjena treba, potpuno neutralna i oslobođena bilo kakvog nacionalnog predznaka, da potvrdi i znanje i službenog jezika, crnogorskog sa jedne strane i sa druge maternjeg, ukoliko nije crnogorski, zaista ima određene kvalitete”, analizirao je Lukšić.

Koliko sjutra je zasjelo Predsjedništvo njegove partije i premijer je uočio prednosti drugog rješenja: ,,Predlog Demokratske partije socijalista da se nastavni predmet zove crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost neutralna je opcija i u skladu sa Ustavom”. U skladu sa tim premijer Lukšić je informisao predsjednike SNP-a, Nove i PZP-a da je predsjedništvo DPS-a odbilo zajednički predlog tih partija da se nastavni predmet u školama nazove maternji jezik i književnost.

Ako se u cijeloj priči može uočiti nešto dobro, izgleda da niko ne spori rješenje prema kojem će se, kako je objasnio premijer, nastava dominantno oslanjati na dosadašnju nastavu maternjeg jezika i književnosti, pri čemu bi sadržaj bio dopunjen specifičnostima maternjih jezika.

Prema objašnjenju Nebojše Medojevića i posljednji dogovor je značio da će se nastavni program oslanjati na maternji koji je dosad važio u školama. ,,Koristili bi se prošlogodišnji udžbenici, a specifičnosti pojedinih jezika, uključujući i ‘Čirgićevu kodifikaciju’ izučavali bi se na malom broju časova. Bilo je predviđeno da potpisnici jednom u tri mjeseca provjere kako se sporazum implementira”.

Desetak dana od početka školske godine, djeca još ne znaju koji jezik uče, prazne su rubrike u kojima treba da piše ime jezika. Učiteljice se snalaze, uglavnom se oslanjajući na jezik koji se učio lani. Strogo im je zabranjeno da komuniciraju sa medijima. Kad je Đukanović, ondašnji premijer, sada predsjednik DPS-a postavio Slavoljuba Miga Stijepovića za ministra, izgledalo je da veću sprdnju sa prosvjetom i njoj pripadajućom djecom, nije moguće napraviti. Način kodifikacije jezika i način imenovanja nastavnog predmeta govore da ni nebo nije Đukanovićeva granica. Ono drugo znali smo i prije rasprave o jeziku: Lukšićev kabinet nije vlada već samo izvršno vijeće Partije i druga – Mila.

Kosara BEGOVIĆ

DVOSATNI SEMINAR
Šćahu kroza šumu

Nastavnici i profesori jezika i književnosti posljednjih mjeseci pohađali su seminar Crnogorski jezik u nastavi. Cilj dvosatnog seminara, u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta i Zavoda za školstvo, je da uputi buduće predavače crnogorskog jezika u novine koje su stupile na snagu novim pravopisom i da riješi nedoumice ukoliko ih ima. Kako su prvi seminari često bili na granici izvodljivosti zbog ogromnog broja pitanja, zbunjenosti i straha od novina budućih predavača, nadležni su odlučili da seminare organizuju po principu – da mi ispredajemo što imamo pa ako imate pitanja dostavite ih mejlom.

Na početku seminara je naglašeno da je potrebno objasniti učenicima u nastavi da su ,,standardizacijom crnogorskog jezika obuhvaćene jezičke osobine zajedničke na cijeloj crnogorskoj teritoriji, koje upotrebljavamo svi – bez obzira na nacionalnu pripadnost”.

Budućim predavačima crnogorskog jezika prvo je prezentiran Razvoj crnogorskog jezika: Dukljanski period, Zetski period, Period pisanog jezika, Period nekodifikovanog književnog jezika, Prelazni period i Vukovski period (od Prvog svjetskog rata do naših dana). Objašnjeno je da ,,kako je Vukov model jezika bio namijenjen prostoru čiji je Crna Gora bila samo neznatni dio, on je vremenom napuštao tipične crnogorske odlike”. Piše da je Vuk Karadžić 1818. konstatovao postojanje glasova ś i ź, ali da ih, s obzirom na ograničenu upotrebu, samo na crnogorskom prostoru, nije uvrstio u model standardnog jezika. Iz istih razloga 1839. odustaje i od upotrebe ć i đ kao produkata jekavske jotacije (đevojka, ćerati).

Nakon što su nastavnicima i profesorima prezentirana dva nova slova, objašnjeno je da je standardnojezičkom normom obuhvaćena jekavska jotacija, koja je do sada tretirana kao dijalekatska pojava. Te da su u upotrebi ravnopravni jotovani i nejotovani oblici: đed/djed, viđeti/vidjeti, ćerati/tjerati, śever/sjever, iźelica/izjelica. Navedeno je i da je ,,jekavska jotacija labijala b, p, m i v prisutna samo u pojedinim crnogorskim govorima. Stoga oblici kao što su obljesiti, blježati, pljesma, trpljeti, mljera, vljera, življeti, predstavljaju dijalektizme”. Umjesto njih koristiće se nejotovani oblici.

Komparacija pridjeva visok – viši – najviši i strog – stroži – najstroži, od sada će kao dubletsku varijantu imati i mogućnost visočiji – najvisočiji i strožiji – najstrožiji. Do sada je ovo bilo nepravilno.

Nastavnici su obaviješteni i o posebnoj alternaciji pod imenom umetnuto a. Uglavnom treba naučiti pravila da je dopušteno: kroza selo, uza stranu, niza stube, uza zid, kroza zube. Dopušteno je kroza šumu i kroz šumu, dok je u ostalim slučajevima, kao i do sada – kroz maglu, uz brdo…

Novina je i kod pomoćnog glagola htjeti, on se sada može koristiti i u varijanti šćeti; prezent: šćednem, šćedneš…; imperfekt: šćah, šćaše…; aorist: šćedoh, šćede, šćedosmo, šćedoste, šćedoše.

Iz ovog proizilazi potencijal imperfekta: hoćah/šćah viđeti… hoćahu/šćahu viđeti. Napomenuto je da se hoćah/šćah javlja u razgovornom stilu, pa da nije obavezan za ostale stilove crnogorskog jezika: naučni, književnoumjetnički…

Od novina još je objašnjeno da nisam, nisi nije odlika crnogorskog standardnog jezika te da se trebaju koristiti samo oblici nijesam, nijesi, nijesmo… Kod interpukcije je precizirano da se : i … nazivaju dvotačka i trotačka, a ne dvije tačke i tri tačke.

Nije rađena anketa koliko su budući predavači crnogorskog jezika nakon čitava dva sata obuke spremni da stručno i kvalitetno objasne djeci novine. Tek, svi će dobiti diplome da su se prekvalifikovali i za crnogorski jezik.

P. NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo