Povežite se sa nama

FOKUS

Vođin tender za novog Ranka

Objavljeno prije

na

Gotovo svi učesnici izbora 14. oktobra računaju da su baš oni na izborima pobijedili. Evropska koalicija Milo Đukanović smatra se pobjednikom zato što je osvojila najviše glasova, Demokratski front računa da njihov rezultat znači početak kraja Đukanovićevog režima, Pozitivna Crna Gora vidi sebe kao jedinu novu snagu spremnu da promijeni Crnu Goru. Od Bošnjačke stranke i partija koje predstavljaju Albance i Hrvate zavisi ko će obezbijediti većinu u parlamentu, pa se logično, pobjednicima izbora smatraju upravo te partije. Sa tako puno pobjednika jasno je da nije pobijedio niko i da će pobjeda ili poraz zavisiti od toga šta će ko raditi u narednim danima.

,,Ovo nijesu riječi čovjeka kampanje već podaci koje kao čovjek koji se bavi analizama i procjenama prvi put večeras saopštavam… Bilo bi mi iznenađenje da osvojimo manje od 42 mandata. Sigurno ćemo osvojiti 41 mandat, a očekujem da ćemo osvojiti 43 mandata i zajedno sa našim koalicionim partnerima koji se sada takmiče izdvojeno doći do 48 mandata, što je više od svih ostalih izbornih lista zajedno”, objašnjavao je na predizbornom skupu u Kolašinu Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a. Iznenadio se.

Na osnovu preliminarnih rezultata izbora Đukanovićeva koalicija osvojila je 39, Demokratski front 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna Crna Gora sedam mandata. Bošnjačka stranka osvojila je tri, po jedan mandat imaju Albanska koalicija, Forca i Hrvatska građanska inicijativa.

Demokratska unija Albanaca žalila se Državnoj republičkoj komisiji što sa oko 2,800 glasova nije dobila mandat. Stručnjaci tvrde da nije u pravu, DUA najavljuje da će se još žaliti. Među partijama koje zastupaju Albance DUA je godinama veoma bliska Đukanoviću. Na prošlim izborima imala je 4.747 glasova, na ovima – 1.895 manje. Prilično jasna poruka, i za DUA i za one koji najavljuju spremnost da zauzmu njeno mjesto.

Od 514.055 upisanih u birački spisak glasalo je 362.712 ljudi.

To je izlaznost od 70,3 odsto. Dvije srpske liste i penzioneri rasuli su oko deset hiljada glasova. Broj nevažećih listova vrlo je sličan na ovim i prošlim izborima – oko 5.700.

Jedini slučaj kada DPS-ova koalicija nije mogla da sama formira vlast desio se 2001. Tada je Koalicija DPS-a i SDP-a dobila 36 mandata, Zajedno za Jugoslaviju na čelu sa SNP-om – 33, Liberalni savez je imao šest, Demokratska unija Albanaca i Demokratski savez u Crnoj Gori po jedan mandat.

Sada, u noći nakon izbora Đukanović je izjavio da je lista Evropska Crna Gora pobijedila ,,kao što su i obećali”, te da su osvojili 180 hiljada glasova, znatno više nego na prošlim izborima kada ih je zaokružilo 168 hiljada birača. Budući da je njegova koalicija zapravo dobila 165.380 glasova jasno je da je, po automatizmu, prigrabio 15.124 glasa Bošnjačke stranke. U prethodnom sazivu vladajuća koalicija DPS-SDP-BS-HGI imala je 48 poslanika. Sve i ako šarmom osvoji sve predstavnike manjinskih naroda Đukanović sada može da kontroliše 45 mandata. Nije malo, ali je – manje.

Parlamentarne opozicione partije – SNP, Nova i Pokret za promjene na prošlim izborima su osvojile oko 104 hiljade glasova. Na ovim izborima Demokratski front je imao 82.752, SNP 40.709, a Pozitivna 29.885 glasova. Ukupno: 152.716.

O većini u crnogorskom parlamentu odlučivaće glasovi zastupnika manjinskih naroda.

Predsjedništvo DPS-a objavilo je da će o formiranju parlamentarne većine pregovarati sa svim partijama koje sa njom dijele programske ciljeve i principe, prije svega sa dosadašnjim partnerima.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder izjavio je kako je predstavnicima manjinskih naroda mjesto u koaliciji Evropska Crna Gora.

Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić i u noći izbora i poslije je rekao kako će inicirati razgovore o vladi nacionalnog jedinstva sa partijama koje su van koalicije Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske i Liberalne partije. ,,Naša inicijativa nije pretenzija našeg nametanja, već akt naše dužnosti, javne odgovornosti, da otvorimo dijalog i tražimo rješenje. Ponude u vezi sa potpredsjedničkim ili predsjedničkim mjestom u vladi su otvorene i biće predmet razgovora u drugoj fazi”. Razgovore sa drugim opozicionim strankama Lekić vidi kao ispit zrelosti i javne odgovornosti oko svih izbora koji će se napraviti tokom pregovora.

Iako Đukanovićeva koalicija parlamentarnu većinu može obezbijediti i uz pomoć albanskih partija i HGI, od objavljivanja rezultata izbora sve su oči uprte u Bošnjačku stranku. Monitorovi izvori iz Bošnjačke stranke kažu da trenutno sagledavaju šta drugi rade. Primjećuju da predstavnici nekih albanskih partija trče ka Đukanoviću.

Budući poslanik Albanske koalicije Fatmir Đeka objavio je da u koaliciji Mila Đukanovića vidi prirodnog saveznika. No oglasio se Mehmet Bardhi,čiji je Demokratski savez član Albanske koalicije, porukom da ništa nije odlučeno. ,,Čekamo ponudu i od vlasti i od opozicije”. Predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović sastaće se i sa predstavnicima DPS i sa liderom fronta Miodragom Lekićem. I HGI, međutim, DPS smatra prirodnim saveznikom.

Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović nije se još javno opredijelio. Kazao je kako očekuje da veći broj Bošnjaka-Muslimana bude na pozicijama gdje se odlučuje. ,,Mi znamo našu snagu, moramo pomoći sjeveru Crne Gore, gdje uglavnom žive Bošnjaci-Muslimani. To nam je prioritet u odnosu na ministarske fotelje ili neka personalna rješenja”, rekao je Husović agenciji Anadolija.

Ljubav između pristalica DPS-a i Bošnjačke stranke među pripadnicima bošnjačkog naroda nikad nije cvjetala tako kao među njihovim prvacima, ali je trenutak kada DPS počinje da gubi prevlast u tom dijelu biračkog tijela proizveo napetost koja dovodi do incidenata. Predsjednik opštine Plav i prvi čovjek Bošnjačke stranke u tom gradu Orhan Šahmanović tvrdi da ga je u izbornoj noći napao DPS-ov poslanik Husnija Šabović. Prema tvrdnjama Bošnjačke stranke, Šabović je udario Šahmanovića automobilom uz upućene psovke, dok je njegov brat Vehbija potegao pištolj. Šabović je kazao da nije.

Funkcioner BS-a Suljo Mustafić je ranije kazao da od DPS-a očekuje da ,,politički i krivično” odgovaraju funkcioneri te stranke zbog ponašanja oko izbora. Problem je u tome što u DPS-u, ima mnogo onih koji bi trebalo da ,,krivično i politički” odgovaraju zbog raznih nasilja počinjenih za ove 23 godine nekontrolisane vlasti. Ako im bude pružena ruka da vrate glasovima izgubljenu apsolutnu većinu – to neće biti moguće. Zakonito, nasilje uzdrmanih apsolutista će se nastaviti još jačim tempom. Tako, nakon posljednjih dešavanja, cinično zvuči i odgovor Sulju Mustafiću. DPS je poručio da se neće baviti krivičnom odgovornošću svojih funkcionera, jer za to postoje nadležne institucije. Nadležna institucija zvana tužilaštvo godinama ne može da dopre do Šabovića jer ga štiti poslanički imunitet. Od krivične odgovornosti zbog korupcije i krađe šume štiti ga DPS.

Zanimljiva je to slika: odricanjem od Šabovića DPS bi osnažio mogućnost formiranja koalicije i borbu protiv korupcije o istom trošku. Pustiti, međutim, svog Bošnjaka niz vodu za DPS je ozbiljan izazov. U Crnoj Gori živi preko 70 hiljada Bošnjaka i Muslimana, Bošnjačku stranku izabrala su 15.124 glasača.

Do saradnje manjinskih partija sa Demokratskim frontom, SNP-om i Pozitivnom lakše bi došlo kada bi partije koje zastupaju manjinske narode nastupile kao blok, objašnjavaju izvori Monitora. Bila bi dobrodošla i podrška međunarodnih faktora. Realnijom, međutim, ocjenjuju mogućnost da se ,,svako individualno proda Đukanoviću”. Makar dio Bošnjačke stranke smatra da ponudu Demokratskog fronta treba, u najmanju ruku, ozbiljno razmotriti. Smatraju da će se silazni trend Đukanovićeve koalicije nastaviti, da se na naredne izbore neće čekati četiri godine i da bi ignorisanje tih fakata značilo zabijanje glave u pijesak.

Iako im se na leđa svaljuje pomalo nepravedan dio istorije Crne Gore, prvaci Bošnjačke stranke ne bi trebalo da previde sudbinu Demokratske unije Albanaca. Uz Đukanovićevu vlast ,,toplo je, ali smrdi”.

Naglašavanje potrebe da opozicija razgovara sa strankama manjinskih naroda zasijenilo je potrebu da možda prvo porazgovaraju ostale partije koje su osvojile parlamentarni status. SNP je, kroz lik Aleksandra Damjanovića, pokrenuo nadmudrivanje da li predlog Fronta o vladi nacionalnog jedinstva znači da bi u tu vladu ušao i DPS i odmah zaključio kako im takvo šta nije prihvatljivo. Oni bi vladu eksperata, valjda. U međuvremenu je ipak najavljeno da će se Lekić i predsjednik SNP-a susresti.

Jasno je da SNP-u nije lako da prihvati ozbiljan gubitak glasača, moguće je i da su im se prvaci Fronta zamjerili ,,radom na terenu”, međutim, i jedni i drugi bi morali opaziti da se o ,,početku kraja” Đukanovićevog režima može govoriti samo ako opozicija ne poništi ono što je upravo osvojila. Nakon užasnog poraza na prošlim, dostojanstven rezultat na ovim izborima veoma je krhka tvorevina koju valja brižljivo čuvati. Pokušaji oporavka SNP-a preko osvete Frontu ili forsiranje predsjedničkog kandidata kad mu vrijeme nije, potezi su koji lako mogu vratiti birače u stanje ,,nemam za koga da glasam”.

Biračima Pozitivne još nije baš sasvim jasno za šta su, zapravo glasali. Njihov zvaničan stav je da će o svemu progovoriti kad budu objavljeni konačni rezultati izbora. I da neće odustati od svojih principa. U međuvremenu se bave oštrim demantijima. Oštro su reagovali i na poruku iz Demokratskog fronta da bi njihovi stavovi mogli biti jasniji: Pozitivna Crna Gora neće uvažavati savjete opozicije, koja je neistinama učinila sve što je mogla kako bi ta partija ostvarila što niži izborni rezultat. Rezultat lokalnih izbora u Nikšiću takav je da će Pozitivna morati da pokaže šta tačno proizvode njeni programski principi.

Mada sa bitno slabijim pozicijama Đukanovićeva koalicija ostala je vlasti u Budvi, u Kotoru DPS može da formira vlast sa partnerima na državnom nivou. U Nikšiću su izgubili. Koalicija DPS – SDP – LP osvojila je 20 mandata, DF 12, Pozitivna pet, a SNP četiri. Za većinu u lokalnoj Skupštini neophodan je 21 odbornik. Šta god da urade u Nikšiću, neće im biti krive manjine.

DPS je pozvao Pozitivnu da formiraju vlast, Demokratski front očekuje da će Pozitivna sa opozicijom. ,,Izaći ćemo sa svojim prijedlogom mjera i tražićemo podršku aktera na političkoj sceni. Vrlo ćemo konkretno ponuditi šta treba da se uradi u Nikšiću u naredne četiri godine i koji će biti efekti tog rada”, kazao je nosilac liste Pozitivne u Nikšiću Nikola Koćalo.

Kako se god rasplete – vlast nije ono što je bila. Sve ispod apsolutne vlasti za DPS je poraz, zato su nadležni analitičari zaključili da nema druge nego da se apsolutista vrati u obliku premijera ili predsjednika, svejedno. Kažu da je to način da se sačuva Crna Gora, zapravo je način da se odloži kraj. Za ponekoga – da izbjegne zatvor.

Miloš BAKIĆ

BOX: Sloboda do otkaza

Međunarodni posmatrači su još jednom ocijenili kako su izbori bili fer i demokratski. Našli su poneku greščicu, ali ništa strašno. Da su htjeli da gledaju dovoljna je jedna slika: sedmorica radnika dan uoči izbora dobili su otkaz jer su odbili da reklamiraju Đukanovićevu koaliciju.

Vlasnik građevinske firme Geneks Momčilo Dedić podijelio je uoči izbora radnicima crvene majice sa državnim simbolima i zaokruženim brojem 11 na leđima. ,,Ja sam iz pristojnosti uzeo majicu, nisam htio da pravim problem, ipak držim porodicu, živim od te plate. Međutim, danas sam bio na turu za Bijelo Polje, kada sam se vratio sačekao me šef i rekao mi je ‘gdje ti je majica, moraš je obući’. Odgovorio sam mu da je neću obući, a on mi je nakon toga rekao ‘Ako nećeš da je obučeš dobićeš otkaz’. Na tome se sve završava, razdužio sam kamion i ostao sam bez posla”, svjedočio je radnik Zoran Bulatović.

,,Ako nekome smeta crnogorski grb – ne mora da živi ovdje”, objasnio je gazda Dedić. Jedanaesticu, broj Đukanovićeve koalicije na leđima, odbio je da komentariše.

Odličan način da se Crna Gora upropasti je da se gomila gnjida sakrije pod krilom orla.

Toliko o slobodi.

Đukanovićevo bratstvo i jedinstvo

O neprijateljima komunizma: ,,Politiku agresivnog antikomunizma i gotovo patološke srbofobije nudi Savez reformskih snaga Jugoslavije. Iza nevještih reformskih maski, lako je prepoznati protagoniste bivše, od naroda odbačene politike, nekoliko mladih, nezadovoljnih vlastohljebnika, šačicu crnogorskih nacionalista, šačicu suludih islamskih fundamentalista i albanskih separatista, koji svom narodu nude mržnju.”

O Bosni: „Mi smo već istanjili avnojevske granice između Crne Gore i Hercegovine, odnosno između istočne Bosne i Crne Gore. Dosta je srpski narod robovao bratstvu i jedinstvu, avnojevskoj, Titovoj Jugoslaviji, pa, čak, i zamislima Aleksandra Karađorđevića da popravi Jugoslaviju”.

O Hrvatskoj: ,,Pohod na Dubrovnik je svrsishodan i svako suprotno stanovište je izdajničko”.

O Kosovu: ,,Na Kosovu je napadnuta Jugoslavija. Kosovo je bedem srpskog i crnogorskog naroda koje ne može pasti dok je nas i pokoljenja naših potomaka. Nebrojeno puta smo rekli: Kosovo se mora braniti svim sredstvima”.

O Srbiji: ,,Zbog vjekovnih bratskih veza, zajedničke krvi u svim ratovima prolivene, zbog vjekovnog sna najboljih Crnogoraca i Srbijanaca, zbog izvjesno bolje zajedničke budućnosti, Crna Gora se i otvorenog srca opredijelila za život u zajedničkoj državi sa Srbijom”.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SIMBOL CRNE GORE U ŽARIŠTU BITKE ZA MOĆ: Čiji je Cetinjski manastir

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije riječ o  bogomolji,  o vjernicima, hrišćanima, pravoslavcima,  o njihovoj istoj potrebi da izgovore jednu te istu molitvu, na jednom te istom jeziku. Jer, da je tako, u Cetinjskom manastiru bilo bi  mjesta za sve vjernike i crkvene dostojanstvenike. Obje pravoslavne crkve.  Manastir bi bio, svih nas. Naš. Ovako, nastavljaju se bitke gladnih moći. Nad Crnom Gorom se nadvijaju utvare devedesetih minulog vijeka. I mnogih minulih vjekova

 

Nastavljeno je sa podizanjem tenzija i podjela i nakon ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju 4. i 5. septembra. U centru  bitke za moć, sada se našao – Cetinjski manastir, u kom je prije deset dana, uz barikade, helikoptere i vojnu ćebad, ustoličen mitropolit Mitropolije crnogorsko-primorske –  Joanikije.

Nakon što je Skupština Prijestonice za ovu sedmicu zakazala sjednicu na kojoj je planirano da se izglasa inicijativa po kojoj se Cetinjski manastir, kao vlasništvo Prijestonice, daje na ustupanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, Vlada je po hitnom postupku, dan prije zakazane sjednice, donijela odluku da se Cetinjski manastir hitno upiše kao državna imovina. Što je espresno i učinjeno. To je dovelo do novih protesta na Cetinju, ali i izliva mržnje i podizanja nacionalnih tenzija.

Policija je zbog vrijeđanja odbornika URA Slavka Jankovića, uhapsila dvojicu protestanata. Oni su Jankoviću, na ulazu u zgradu Opštine, dobacivali da je ,,izdajnik”, a pokret URA nazivali ,,sramnim i izdajničkim”. ,,Izdajnici, spustite glave, šta ste napravili građanima Cetinja”, ,,Da li će predstavnici URA-e ući u zgradu sa helikopterom”, čuje se na snimcima, dok prolazi Janković. Takođe, na jednom od snimaka, muškarac mu prijeti: ,,Ja ću ti kazati kad se vidimo”.

Cetinjsko Osnovno državno tužilaštvo formiralo je i krivični predmet protiv Miloša Vasiljevića, koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade i lidera pokreta URA Dritana Abazovića. Na snimku se vidi kako Vasiljević ispred cetinjskog parlamenta poručuje Abazoviću da će ga, kada ga vidi, ,,objesiti za m**a”, psujući mu ,,majku muslimansku”.

Opasne poruke stigle su i iz zgrade cetinjske Skupštine. Milovan Janković, odbornik DPS-a u Skupštini Prijestonice Cetinje, i bivši gradonačelnik tog grada, poručio je Abazoviću da treba da ga je sramota.,,Sram te bilo, mrtvi ti se otac prevrće u grobu”, kazao je, između ostalog, na sjednici. Janković je u nastavku određivao kome više nije mjesto u Crnoj Gori.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POSLIJE CETINJA: Gubitnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na Cetinju, izgubili su mnogi. Prvo, predsjednik Đukanović, koji jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neki bolji svijet i od Đukanovićevog i od srpskog sveta

 

Gorak je ukus nakon subote na Cetinju i svega što je pratilo ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru. I dok se još utvrđuje šta se tačno dešavalo iza onog što smo vidjeli, već sada je jasno da su na Cetinju  izgubili  mnogi.

Prvo, predsjednik Milo Đukanović, koji,  jasno je, više nema nekadašnju moć. Ali i novi mitropolit Joanikije, koji je ustoličen na način koji mu je onemogućio da ostvari ono o čemu sad  pripovijeda  – ,,prevazilaženje podjela”. Izgubila je i ona Crna Gora koja decenijama sanja neku bolju, građansku, zemlju. I koja će još morati da čeka dostojne političke predvodnike.  Premijer  koji je spreman da sruši i Vladu i zemlju kako bi ustoličio svog mitropolita, i djelovi parlamentarne većine koji ga u tome prate,  to nije. Naravno nijesu ni oni koji su izgubili izbore lanjskog 30. avgusta.

Đukanović je pokušao na Cetinju da još jednom demonstrira svoju moć. Nedjeljama prije ustoličenja, njegova partija oglašavala se kao da je rat. Angažovana je i cjelokupna propaganda koja je Predsjedniku nastavila da služi i nakon avgusta prošle godine, a koja je pisala o ustoličenju na Cetinju kao o danu kada će nestati Crna Gora, i pasti krv. Podižući tenzije, Đukanović je  računao da će na podjelama po ko zna koji put utvrditi snagu. Pokazalo se da  trodecenijski vladar Crne Gore  više nema onu moć kojom je tri decenije držao državu  i njene institucije zarobljenim. Ni njegov dolazak na Cetinje,  ni pokušaji njegovog savjetnika za bezbjednost i višedecenijskog apsolutnog vladara policijskih snaga da utiče na policiju, nijesu pomogli. Veselin Veljović, koji je u jednom trenutku i napao policajce koji su bili na Cetinju da obezbijede ustoličenje,  je ne samo uhapšen, pa pušten da se brani sa slobode, zbog ometanja službenog lica u vršenju dužnosti, nego je i preko noći zaboravljen. Nema onih koji saosjećaju sa bivšim šefom policije, čiju su karijeru pratile optužbe da stoji iza mnogih napada na kritičare Đukanovićevog režima, afere o švercu cigareta i nelegalnom bogaćenju, te da je slijepo odan šefu koji je Crnu Goru,  i Cetinje, kroz tri decenije pretvarao u pustoš. Tako završavaju poslušnici, stubovi nekontrolisane moći.  Staro iskustvo kaže – oni su u javnosti neomiljeni nego njihove vođe. Veljović će imati prilike da se u to uvjeri.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 10. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA  KRIZA VLASTI: Vlada u barikadama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je za nedjelju dana pređen put od zadovoljstva i zahvalnosti do optužbi za „državni udar u Vladi“

 

U nedjelju, tek što je policija, uz more suzavca, uspostavila kontrolu na ulicama Prijestonice   premijer Zdravko Krivokapić najavio je otvaranje novog kriznog žarišta. U Vladi. Kao što su prethodno objavili Andrija Mandić i Milan Knežević, on je u ovlaš uvijenoj formi iskazao nezadovoljstvo načinom na koji je policija (ne)postupala prošlog vikenda.

,,U komandnom dijelu odgovornosti će biti preispitan svaki čin svakog pojedinca koji je obezbijedio ili nije obezbijedio, uradio ili ne, djelovao ili ne…“, saopštio je premijer, „niko neće biti pošteđen, bez obzira koju funkciju ima i koja ga politička partija štiti”.  Javnost je, u tom trenutku, već obaviještena da se Krivokapić tokom noći sukobio sa direktorom Uprave policije Zoranom Brđaninom i ministrom MUP-a Sergejom Sekulićem. Posredno i sa Dritanom Abazovićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za pitanja bezbjednosti kome je bio upućen dio izjave o političkoj zaštiti osumnjičenih (prema tvrdnjama funkcionera DF – i presuđenih) čelnika policije.

Potvrdu sukoba dobili smo u utorak veče, kada je premijer u Vili Gorica organizovao prijem za pripadnike bezbjednosnog sektora. Iako nijesu formalno pozvani na skupu su se pojavili i Abazović, Sekulić i Brđanin. Premijerovo obezbjeđenje je sa ulaza vratilo službenog fotografa koji u sličnim prilikama bilježi aktivnosti potpredsjednika Vlade, a svrsishodnost tog poteza pokazala se nakon što su objavljene službene fotografije sa skupa. Na njima, kao u stara dobra vremena, nema nepodobnih funkcionera. Ni na jednoj.

Nakon rekordne zapljene kokaina (skoro 1,5 tona) Vlada je 30. avgusta organizovala konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Krivokapić, Abazović, Sekulić i v.d. direktora Uprave prihoda Aleksandar Damjanović. „Kada izaberete profesionalne ljude na prave pozicije, onda nećete pogriješiti“, pohvalio se premijer, „posebno mi je zadovoljstvo da se zahvalim svima koji su učestvovali u ovoj akciji“.

Za samo nedejelju dana pređen je  put do optužbi za svojevrstan „državni udar u Vladi“. Na šta se premijer, navodno, u subotu veče požalio Mandiću i Kneževiću.

Dakle, subota  veče. U Podgorici je završena svečanost povodom dolaska patrijarha SPC-a Porfirija. Na trgovima Cetinja i barikadama podignutim na magistralnom putu prema Podgrorici i Budvi nalaze se protivnici ustoličenja u tom gradu. Policija ih nadgleda i blokira pristup Cetinjskom manastiru. Specijalna jedinica MUP-a tek treba da uđe u Prijestonicu.

Pred premijerom i njegovim saradnicima je analiza ANB-a u kojoj se kaže da predstojeći događaji mogu imati „nesagledive posljedice“. Prema njihovim procjenama na Cetinju se nalazi oko 80 osoba koje „mogu imati pristup“ skrivenom oružju i spremne su da ga upotrijebe. ANB procjenjuje da se otprilike polovina njih nalazi na cetinjskim ulicama i barikadama. A druga polovina – na drugoj strani – u i oko Manastira.

Na stolu su i tri plana policije.

Priželjkivani – da se ustoličenje mitropolita Joanikija Mićovića obavi u Podgorici. Tako bi se preduprijedile moguće nevolje i žrtve.

Visokorizični – da se postavljene barikade „osvoje“ direktnim napadom policije i da se patrijarhu, mitropolitu i njihovim gostima omogući kopneni koridor  ka Manastiru.  Policajci objašnjavaju da taj plan, skoro izvjesno, donosi žrtve.  I da bi takav slijed događaja mogao dovesti do sukoba na ulicama drugih crnogorskih gradova. Koje ne bi imao ko da spriječi, pošto je praktično sva policija angažovana na Cetinju.

Realna opcija, na kojoj policajci insistiraju nakon što je postalo izvjesno da vrh SPC ne odustaje od ustoličenja pod Lovćenom (budu li prinuđeni krenuće pješke ka Cetinju, navodno su saopštili Porfirije i Joanikije), podrazumijeva da se čelnici SPC-a u Cetinjski manastir prebace helikopterom, dok policija  suzavcem zaokupi pažnju demonstranata. Držeći ih na bezbjednoj udaljenosti od Manastira i Vladičine bašte na koju je predviđeno slijetanje. Nedostatak ovog plana je to što MUP nije u stanju da vazdušnim putem iz Podgorice prebaci sve zvanice, već samo one čije je prisustvo neophodno da bi se obred održao.

Dramatične događaje najavljuje saopštenje poslaničkog kluba Demokrata kojim se zahtijeva da kompletno rukovodstvo bezbjednosnog sektora snosi odgovornost ukoliko UP ne obezbijedi ustoličenje na Cetinju.

Zatim premijer Krivokapić poziva direktora UP-a i izdaje mu naređenje: policija treba da u najkraćem roku krene sa uklanjanjem barikada i rastjerivanjem okupljenih, kako bi Cetinje zoru dočekalo spremno za ustoličenje mitropolita. Prema izvorima Monitora, Brđanin je odgovorio kako će se držati zakona. Tako je, zapravo, podsjetio ili obavijestio premijera da on nije taj koji ima mogućnost komandovanja policijom.

Krivokapić poziva Sekulića i traži da razriješi direktora UP-a. On će, kaže,  potom sazvati elektronsku sjednicu Vlade i imenovati v.d. direktora policije koji će izvršiti njegovo naređenje. Sekulić odbija, baš kao i zahtjev da podnese ostavku.

Sekulić i Brđanin, prema našim izvorima, insistiraju na članu 19. Zakona u MUP-u: „U vršenju policijskih poslova mogu se upotrebljavati ovlašćenja koja su propisana zakonom i čijom se upotrebom cilj postiže sa najmanje štetnih posljedica”. Ali, izgleda, kako unutar vlasti postoji veliko neslaganje po pitanju šta su najmanje štetne posljedice.

Ministar MUP-a čelnicima policije predočava premijerov zahtjev, i pita da li je neko od pomoćnika direktora UP-a spreman da zauzme Brđaninovo mjesto. Pomoćnici insistiraju da se cetinjska operacija  provede prema pripremljenom planu, uz puno jedinstvo vrha policije. Sekulić odlazi u gluvu sobu da obavijesti premijera. Tamo zatiče osobe kojima, prema zakonu, tu nije mjesto. I ulazi u verbalni sukob sa poslanikom Markom Milačićem.

Dok Krivokapić sa čelnicima DF-a razgovara o otopljavanju odnosa čelnici policije pritvrđuju detalje plana. I kreću u akciju. Naši sagovornici objašnjavaju kako o njihovoj (ne)kooperativnosti svjedoči i sljedeće: upotrebu specijalne jedinice može narediti samo direktor policije. I on je naredio. Opozvati je i povući sa terena može i ministar policije. Ali nije. Za upotrebu helikopterske jedinice koja se nalazi pri Direktoratu za vanrende situacije nadležan je ministar. I on je pokušao da ih podigne sa zemlje. Nakon što je obaviješten da piloti MUP-a odbijaju da lete, Sekulić je u pomoć pozvao ministarku odbrane Oliveru Injac (ona je sa premijerom u gluvoj sobi). Sveštenike je pred Manastir dopremio vojni helikopter.

Specijalci preko Budve, uz pomoć Marka – Bata Carevića i njegove teške mehanizacije probijaju barikade i zauzimaju položaje u gradu. Sada treba naći povod za planirani udar suzavcem na demonstrante. Taj problem rješava Veselin Veljović, na poznati način.

Dok policajci suzavcem prave dimnu zavjesu i na manje grupe razbijaju  okupljene, iz Kabineta premijera stižu dezinformacije. I tvit o njegovom „naređenju da se uhapsi Veljović“. Dva dana kasnije neko je uspio da predsjedniku Vlade objasni kako on nije vrhovni komandant koji može da naredi nečije hapšenje ili oslobađanje. I da je tom objavom ušao u zonu krivične odgovornosti. Dok saradnici pokušavaju da ispeglaju taj šlamperaj, premijer od ministra policije ponovo traži ostavku (ponedjeljak). Uzalud. Potom mu najavljuje da će pokrenuti postupak njegovog razrješenja. Iz DF-a tvrde kako je njih obmanuo, rekavši im da je to već učinio.

Uključuju se  ambasadori zemalja kvinte (SAD, Britanija, Njemačka, Francuska i Italija). Oni pokušavaju Krivokapića odgovoriti od nauma da izvrši sječu čelnika bezbjednosnog sektora i prenose poruku da će u suprotnom izgubiti podršku njihovih vlada. Aleksandar Vučić pozdravlja i zahvaljuje. Malo li je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo