Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZABORAVLJENO ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE TRNJE: Kamenolom ugrozio nasljeđe

Objavljeno prije

na

Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara početkom ove sedmice pokazalo je da su meštani bjelopoljskog sela Bijedići bili u pravu kad su tvrdili da su bageri koncesionara kamenoloma

 

Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije tri godine dala je saglasnost za eksploataciju kamena u bjelopoljskom Oberu, uprkos tome što je u neposrednoj blizini arheološko nalazište iz neolita, staro 6.500 godina. Nakon reakcije mještana, ekologa i ahreologa iz Uprave je prije nekoliko dana stiglo i Rješenje o prethodnoj zaštiti tog lokaliteta, čime su, za sada, zaustavljene mašine koncesionara.

Rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara početkom ove sedmice pokazalo je da su meštani bjelopoljskog sela Bijedići bili u pravu kad su tvrdili da su bageri koncesionara kamenoloma, firme Elas, ugrozili ostatke arheološkog nalazišta Trnje u tom selu. Uprava je, postupajući po službenoj dužnosti i nakon obilaska, donijela Rješenje o prethodnoj zaštiti „u cilju sprečavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka lokaliteta“. Bjelopljska firme već je započela radove u Oberu, na svega par desetina metara od arheološkog nalazišta. Uslijedili su protesti i peticija mještana, blokade puteva, apeli…

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara objasnili su da Rješenje o prethodnoj zaštiti ne dozvoljava obavljanje „bilo kakve intervencije, kojima bi bile umanjene zatečene vrijednosti predmetnog dobra”. Preporučili su i sprovođenje „sondažnih arheoloških istraživanja, na osnovu čijih rezultata će se utvrditi eventualno prisustvo kulturnih slojeva i potreba za sprovođenjem sistematskih istraživanja“.

Arheolozi Polimskog muzeja iz Berana otkrili su na tom lokalitetu prije 11 godina naselje iz doba neolita. Kako je tada saopštio arheolog Predrag Lutovac „otkriće na Trnju, zajedno sa onim na lokalitetu Torine u selu Radmanci kod Berana, pomjera dosadašnja naučna saznanja o smjenjivanju kultura na ovim prostorima“. Nalazište je, ocijenila je struka, od izuzetnog značaja za cijelu Crnu Goru.

„Ta dva otkrića su jako bitna za definisanje kulturnih grupa i zbivanja u praistoriji i sjevera i čitave Crne Gore, u periodu usvajanja nove tehnologije topljenja metala i metalurgije”, saošteno je tada iz Polimskog muzeja. „Zadatak je da utvrdimo granice ovog naselja i hronološku pripadnost”.

Arheolozi su na lokalitetu pronašli djelove sudova koji pripadaju mlađem i poznom neolitu, odnosno, vinčanskoj kulturnoj grupi. Pored keramičkog materijala, nađeno je i nekoliko fragmentovanih kamenih sjekira, oruđa od oklesanog kamena i mnoštvo koštanih alatki. Takođe i fragmente antropomorfnih figurina i parčad keramike ukrašenu punktiranjem i urezivanjem, što pripada mediteranskom kulturnom krugu.

To je, zaključili su areheolozi, pokazalo da su „primorski kulturni uticaji išli dalje od Beranske kotline, za koju se vjerovalo da je duboko zaleđe primorskih kulturnih grupa“. Polimski muzej do sada je istražio svega pet odsto lokaliteta Trnje, tačnije 30 metara kvadratnih. U međuvremenu, iz te ustanove, od 2011. godine, nekoliko puta su pokušavali da kod Uprave pokrenu postupak zaštite. Upravi je dostavljena i kompletna dokumentacija o sprovedenim arheološkim istraživanjima.

I pored toga, u Koncesionom aktu „o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena lokaliteta Ober”, koji je rađen prije dvije godine, piše da na tom području nema zakonom zaštićenih kulturnih dobara ni dobara sa potencijalnim kulturnim vrijednostima i arheoloških lokaliteta. To je citirano mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, iz oktobra 2020. godine. Uprava je dala saglasnost da se može pristupiti istraživanju i eksploataciji tehničko-građevinskog kamena na toj lokaciji.

U Koncesionom aktu piše i da se daje maksimalni rok koncesije na period od 30 godina, sa minimalnom godišnjom proizvodnjom od 20.000 metara kubnih. Predviđeno je da se tokom prve godine obave detaljna geološka istraživanja, a potom, tokom druge godine, uradi rudarska dokumentacija, pribave odobrenja, saglasnosti i dozvola za izvođenje radova, pripremu lokaliteta za eksploataciju, instaliranje postrojenja i opreme potrebne za eksploataciju, kao i pribavljanje upotrebne dozvole za izgrađene objekte. Pripremni radovi obuhvataju čišćenje i ravnanje terena, kao i miniranja. Precizirano je da će se ta vrsta poslova obavljati  buldožderom snage 300 kW. Koncesionaru je ostavljeno 28 godina za eksploataciju, a i obaveza da, nakon završetka eksploatacionog perioda, rekultiviše zemljište.

Firma Elas dobila je koncesiju u aprilu prošle godine. Procijenjeno je da je tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina oko 12,3 miliona eura, odnosno 439.200 godišnje. Minimalna koncesiona naknada za eksploataciju iznosi 860.832 za cijeli eksploatacioni period, odnosno, 30.744 godišnje. Budući kamenolom je, u početnoj fazi, predviđen na 17 hektara, od čega 10 hektara šume prve klase.

Kako je prije nekoliko dana saopštio savjetnik i arheolog u Polimskom muzeju Predrag Lutovac, izvođač radova ne može da priđe siparu, a da ne uništi arheološki lokalitet. Mještani kažu da su bageri već presjekli nalazište. U toku je i potpisivanje peticije kojom traže raskidanje koncesionog ugovora. Zahtijeva se i preispitivanje svih odluka koje su nadležne institucije dale, a na osnovu kojih je to preduzeće  dobilo koncesiju.

Peticija će, objašnjavaju u građanskoj incijativi Zaštitimo Bijediće biti poslata Ministarstvu kapitalnih investicija, premijeru Dritanu Abazoviću i na adrese drugih nadležnih institucija. U slučaju neispunjenja zahtjeva, najavljaju, krajem maja će blokirati magistralni put Bijelo Polje – Prijepolje.

„Zahtijevamo da se raskine ugovor o koncesiji i ispitaju sve, eventualne, nezakonitosti koje su dovele do potpisivanja ugovora. Tražimo da koncesionar popravi sve što je uništio i oštetio prilikom iskopa i prevoza kamena kamionima, počev od ograde na mostu preko Bistrice, most na Voljavačkoj rijeci, asfalt koji je oštetio na više mjesta kao i makadamski put do Bijedića, koji je nakon započetih radova u katastrofalnom stanju”, poručuju iz incijative Zaštitimo Bijediće, koju je podržalo više ekoloških organizacija.

Iz Bijedića su početkom maja podnijeli i krivičnu projavu, zbog, kako tvrde „nezakonitih radnji firme, koja izvodi građevinske radove za koje nema uredno izdatu dozvolu niti ima saglasnost mještana”. Podsjećaju da Elas ima dozolu samo za ispitivanja. Kamenolom, a ni trenutni radovi, nijesu po volji ni mještanima Voljavca, koji tvrde da se sve radi u blizini kuća, izvora, ali i vodovoda – kaptaža i bazena kojim se snabdijeva Mjesna zajednica (MZ) Gubavač. Objašnjavaju da je građevinskim mašinama ugrožena i putna infrastruktura – dva mosta i asfaltni put koji  su čekali godinama.

„Problematično je kako je koncesionar dobio saglasnost Uprave za vode, ako se uz parcelu nalaze kaptaže bjelopoljskog vodovoda koju koriste mještani MZ Gubavač, kojoj to selo pripada… U selu se nalaze stare kuće koje nemaju betonskih stubova niti betonskih ploča, pa bi u slučaju bilo kakvih miniranja došlo do urušavanja istih. Praktično radi se radovima koji će biti oko 200 metara od prvih kuća”, kažu Voljavcu.

Mještani skreću pažnju nadležnima da za radove koje trenutno Elas izvodi nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Međutim, iz tog preduzeća tvrde i da im taj dokument nije potreban u prvoj godini, dok traju geološka istraživanja. Lokalni Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj ranije je procijenio da je potrebno pokrenuti postupak izrade Elaborata za tu lokaciju.

U Koncesionom aktu piše da „detaljna geološka istraživanja u manjoj mjeri mogu imati uticaj na životnu sredinu”. S druge strane, piše u dokumentu „eksploatacija i obrada mineralne sirovine, a time i tehničko-građevinskog kamena, proces je, koji se, sa aspekta ekologije, smatra rizičnim”. Za svakoga ponešto.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo