Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena
Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.
Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo. Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.
Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.
Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.
Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.
Ni ove godine skijališta, iako kraće nego inače, nijesu zaobišli problemi sa neurednim snabdijevanjem električnom energijom. Zadovljstvo posjetom prvog dana skijaške sezone, pokvario je narednog jutra višesatni nestanak struje, pa su gosti čekali da ekipe Elektroprivrede otklone kvar na dalekovodu od Rijeke Mušovića do Jezerina. Ski-centar Kolašin 1450, pa i žičara K7 snabdijevaju se strujom preko starog dalekovoda. Iako nova trafostanica T35 ima podzemni kabl, privatno skijalište, pa ni žičara koja ga povezuje sa državnim, još ne koriste taj objekat.
Pored skijališta, u noći između subote i nedjelje, i cijeli Kolašin je bio bez struje. Taj prekid u napajanju izavalo je prekinuto uže na dalekovodnoj trasi između Kolašina i Mojkovca. I kvarovi na „mojovačkom” dalekovodu već su tradicija, pa su u turističkom centru navikli da svako nevrijeme prati bar nekoliko sati bez struje. Bilo je godina kada su i turisti i Kolašinci bili tokom zime i po nekoliko dana u mraku.
Sam početak skijaške sezone obilježili su i problemi na regionalnom putu od Kolašina ka Mateševu, koji je svojevrsni produžetak auto-puta. Na toj saobraćajnici dva dana prije početka skijaške sezone obustavljen je saobraćaj za sva vozila, osim putničkih. Napori opštinskih službi da gradske saobraćajnice redovno čiste osujetio je, kao i obično, nedostaka parking prostra u Kolašinu.
No, uprkos svim tim problemima, zvanični podaci o broju posjetilaca govore da su mnogi oprostili nadležnima nespremnost. Od početka skijaške sezone do sredine sedmice, skijališta u Kolašinu posjetilo je oko 6.000 turista, od čega oko 2.000 skijaša, saopštili su iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). U lokalnoj Turističkoj organizaciji (TO) kažu da je odmah po informaciji da ima dovoljno snijega za skijanje i da će ski-centri biti u funkciji, došlo i do porasta broja rezervacija i interesovanja gostiju za smještaj u Kolašinu u narednom periodu. „Porast interesovanja i rezervacija se desio odmah nakon što je pao snijeg. Zbog toga, bar u narednom periodu, očekujemo dobru popunjenost smještajnih kapaciteta. Tome je doprinio i produžetak školskog raspusta”, rekao je direktor TO Aleksandar Vlahović.
Kako navode iz resornog ministarstva, u poređenju sa prethodnom sezonom koja je počela 18. decembra, ovogodišnja sezona je počela mjesec dana kasnije i prihodi su na skijalištu, tvrde, trostruko manji u odnosu na isto doba lani. Iz Skijališta Crne Gore podsjećaju da infrastrukturu Ski-centra Kolašin 1600 čine dvije najmodernije sklopive žičare koje opslužuju 21 kilometar skijaških staza, koje će se štrampati sa četiri savremena tabača snijega. Dio ovogodišnje ponude su i pokretna traka za početnike i dvije tjubing staze. U sklopu bazne stanice, podsjećaju, nalazi se ski-rental sa 250 najnovijih skija i 30 VIP kategorije. To skijalište, podsjećaju, ove godine ima i dvije ski-škole, nudi rentiranje motornih sanki, krplji i organizovanje nordijskog skijanja.
Za procjene o uspješnosti ove sezone je rano, saopštili su iz Bećirovićeve komapnije u okviru koje je i skijalište. Očekuju da će sezona, „bez obzira na ukupan broj skijaških dana koji zavisi od količine padavina, poslužiti kao odlična reklama za širenje popularnosti skijališta Kolašin i konstantno povećanje broja gostiju u budućnosti”.
Prema zvaničnim podacima, Skijališta Crne Gore su u prvih sedam mjeseci 2022. godine ostvarila dobit u iznosu od 54.659 eura, što je, kažu, značajno bolji rezultat u odnosu na isti period lani. Podaci pokazuju da su ukupni poslovni rashodi veći za 204.000 eura u odnosu na 2021. godinu. Aktuelni menadžment se često hvalio i da „ne koriste finansijsku pomoć države”.
U kolašinsko skijalište država je do sada uložila oko 25 miliona eura, a još pet bi trebalo da koštaju preostali projekti. Žičara K7 koja je je omogućila spajanje sa Bećirovićevim ski-centrom koštala je oko devet miliona eura.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Stav2 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice