Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZARADE LJEKARIMA: Povećanje plata dovodi stručnjake iz regiona

Objavljeno prije

na

Nedavno objavljeni spisak plata u zdravstvu pokazuje da direktori bolnica primaju preko 4.000 eura. Porast plata ljekarima uslovio je da Crna Gora postane atraktivna za kadar iz Srbije u kojoj su plate doktorima tri puta manje. Tokom prošle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori

 

U prethodnih pola godine, u javnom zdravstvenom sektoru, najveće plate primili su direktor beranske bolnice Milorad Magdelinić, direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović, medicinski direktor te utanove Zoran Terzić i jedan od dva ljekara specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG, pokazuju podaci koje je dostavio Fond za zdravstveno osiguranje.

Prema tim podacima, direktor Opšte bolnice u Beranama, dr Milorad Magdelinić u julu prošle godine primio je ukupnu neto zaradu u iznosu od 4.457 eura, a u avgustu mu titulu preuzima direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović sa 4,375 eura. Ljekar specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG je u septembru zaradio 4.548 eura.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović rekla je za Portal RTCG da je njena neto zarada u avgustu prošle godine iznosila 2.381 eura, a ne više od 4.000 eura. Navela je da joj je bruto zarada tog mjeseca iznosila 3.250 eura.

Plate su objelodanjene nakon što je Akcija za socijalnu pravdu to zatražila od Fonda za zdravstveno osiguranje, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ta NVO tražila je podatke za 50 najvećih neto zarada i ostalih primanja  od jula do decembra 2023. godine.

Magdelinić je, prema tim dokumentima, primao  najveću platu i u oktobru – 4.114, od čega mu je ukupna neto zarada bila 4.014 dok je za dopunski rad i ostale naknade i dodatke dobio 100 eura. Nešto manje od njega, 4.000 eura primio je specijalista stomatolog u KCCG. Magdelinić je zaradu od 4.299 primio u novembru prošle godine, dok je u decembru najveću platu imao medicinski direktor KCCG Zoran Terzić – 4.000 eura.

U decembru je načelnik odjeljenja za anesteziologiju i reanimaciju u Bolničkom centru Kotor zaradio  3.955 eura. Nešto manje novca pripalo je specijalisti hirurgu u Opštoj bolnici Bijelo Polje – 3.919 eura. Načelnik odjeljenja za pulmologiju KCCG u julu prošle godine zaradio je 4,323 eura, dok je ljekar specijalista za ultrazvučnu dijagnostiku u toj ustanovi primio 4.231 eura.

Brojke se odnose na ukupne neto zarade uz dopunski rad i ostale naknade i dodatke.

Povećanje plata kao uspješan sistem zadržavanja ljekara za kojima vape i zapadne zemlje, primijenila je prije nekoliko godina Rumunija i uspjela da zadrži ljekare i tako spasi svoj zdravstveni sistem. U ovoj zemlji plate ljekara specijalista iznose 4.000 eura, subspecijalista 7.000 eura, a medicinskih sestra/tehničara 1.700 eura.

Ove plate su veće od ostalih članica Evropske unije u našem regionu: u Sloveniji ljekar specijalista prima između 2.000  do 3.000 eura, Hrvatskoj 2.797 eura, a u Bugarskoj do 2.000 eura.

Sa prosječnim platama ljekara specijaliste od 2.500, subspecijalista od oko 3.000 eura, Crna Gora se izjednačila sa Slovenijom i Hrvatskom, i pretekla zemlje iz regiona. U Sjevernoj Makedoniji ljekar specijalista ima platu do 1.500 eura, u Albaniji i Bosni i Hercegovini 2.000 eura.

Najmanje plate ljekarima su u Srbiji – ljekar specijalista 1.072 eura, subspecijalista – 1.200 eura, doktor medicine – 918 eura, medicinska sestra/tehničar sa četvrtim stepenom stručne spreme – 568 eura.

Iz Crne Gore se svake godine izdvajaju milioni za liječenje pacijenata van države. Najveći broj njih upućuje se u Srbiju. Ovogodišnjim budžetom za liječenje van Crne Gore namijenjeno je oko 13,4 miliona eura, dok je za  angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore namijeno 170.000 eura.

Prema dokumentu Program razvoja zdravstvenog turizma od 2021. do 2023,

Crna Gora izdvaja ogromne iznose za liječenje van države:  od 2009. do kraja 2020. godine, za to liječenje se izdvojilo 183 miliona eura.

Mediji u Srbiji sve učestalije pišu da ljekari iz ove zemlje masovno dobijaju ponude za posao u Crnoj Gori gdje su trostruko veće plate nego u Srbiji. Ljekari su do sada zbog znatno boljih uslova odlazili u Njemačku, a u okruženju najčešće u Sloveniju, ali sada se kao rješenje nudi i Crna Gora.

,,Zašto da idu u Njemačku, kad mogu u Crnu Goru. Bliže je, a plate su odlične, tri puta veće nego kod nas. Bez doprinosa za zdravstvo, koje je Crna Gora ukinula prije nekoliko godina, njihova država je shvatila da mora da izdvaja iz budžeta dovoljno za svoje ljekare, sa kojima inače njihove ustanove kubure. Povećanje plata je upravo način da zadrže kadrove koji još nijesu otišli, a da privuku one iz okruženja, zbog čega i naši zdravstveni radnici dobijaju sve više ponuda da idu  u Crnu Goru”, izjavila je za Nova.rs dr Tatjana Vešović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva u Opštoj bolnici Vršac, koja je i članica Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Crne Gore tokom protekle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori – na različitim nivoima zdravstvene zaštite i različitih specijalnosti, od doktora medicine, do  ljekara specijalista.

Iz Ministarstva najavljuju da će uskoro biti završeno mapiranje kadra te da će imati podatke koliko u našem zdravstvenom sistemu ima medicinskog i nemedicinskog kadra. Trebalo bi da se tačno zna koliko i gdje kadra nedostaje i da se ovaj problem počne rješavati nakon decenija kuburenja sa zdravstvenim kadrom.

P. NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo