Izdvojeno
ZARADE LJEKARIMA: Povećanje plata dovodi stručnjake iz regiona
Nedavno objavljeni spisak plata u zdravstvu pokazuje da direktori bolnica primaju preko 4.000 eura. Porast plata ljekarima uslovio je da Crna Gora postane atraktivna za kadar iz Srbije u kojoj su plate doktorima tri puta manje. Tokom prošle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori
U prethodnih pola godine, u javnom zdravstvenom sektoru, najveće plate primili su direktor beranske bolnice Milorad Magdelinić, direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović, medicinski direktor te utanove Zoran Terzić i jedan od dva ljekara specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG, pokazuju podaci koje je dostavio Fond za zdravstveno osiguranje.
Prema tim podacima, direktor Opšte bolnice u Beranama, dr Milorad Magdelinić u julu prošle godine primio je ukupnu neto zaradu u iznosu od 4.457 eura, a u avgustu mu titulu preuzima direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović sa 4,375 eura. Ljekar specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG je u septembru zaradio 4.548 eura.
Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović rekla je za Portal RTCG da je njena neto zarada u avgustu prošle godine iznosila 2.381 eura, a ne više od 4.000 eura. Navela je da joj je bruto zarada tog mjeseca iznosila 3.250 eura.
Plate su objelodanjene nakon što je Akcija za socijalnu pravdu to zatražila od Fonda za zdravstveno osiguranje, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ta NVO tražila je podatke za 50 najvećih neto zarada i ostalih primanja od jula do decembra 2023. godine.
Magdelinić je, prema tim dokumentima, primao najveću platu i u oktobru – 4.114, od čega mu je ukupna neto zarada bila 4.014 dok je za dopunski rad i ostale naknade i dodatke dobio 100 eura. Nešto manje od njega, 4.000 eura primio je specijalista stomatolog u KCCG. Magdelinić je zaradu od 4.299 primio u novembru prošle godine, dok je u decembru najveću platu imao medicinski direktor KCCG Zoran Terzić – 4.000 eura.
U decembru je načelnik odjeljenja za anesteziologiju i reanimaciju u Bolničkom centru Kotor zaradio 3.955 eura. Nešto manje novca pripalo je specijalisti hirurgu u Opštoj bolnici Bijelo Polje – 3.919 eura. Načelnik odjeljenja za pulmologiju KCCG u julu prošle godine zaradio je 4,323 eura, dok je ljekar specijalista za ultrazvučnu dijagnostiku u toj ustanovi primio 4.231 eura.
Brojke se odnose na ukupne neto zarade uz dopunski rad i ostale naknade i dodatke.
Povećanje plata kao uspješan sistem zadržavanja ljekara za kojima vape i zapadne zemlje, primijenila je prije nekoliko godina Rumunija i uspjela da zadrži ljekare i tako spasi svoj zdravstveni sistem. U ovoj zemlji plate ljekara specijalista iznose 4.000 eura, subspecijalista 7.000 eura, a medicinskih sestra/tehničara 1.700 eura.
Ove plate su veće od ostalih članica Evropske unije u našem regionu: u Sloveniji ljekar specijalista prima između 2.000 do 3.000 eura, Hrvatskoj 2.797 eura, a u Bugarskoj do 2.000 eura.
Sa prosječnim platama ljekara specijaliste od 2.500, subspecijalista od oko 3.000 eura, Crna Gora se izjednačila sa Slovenijom i Hrvatskom, i pretekla zemlje iz regiona. U Sjevernoj Makedoniji ljekar specijalista ima platu do 1.500 eura, u Albaniji i Bosni i Hercegovini 2.000 eura.
Najmanje plate ljekarima su u Srbiji – ljekar specijalista 1.072 eura, subspecijalista – 1.200 eura, doktor medicine – 918 eura, medicinska sestra/tehničar sa četvrtim stepenom stručne spreme – 568 eura.
Iz Crne Gore se svake godine izdvajaju milioni za liječenje pacijenata van države. Najveći broj njih upućuje se u Srbiju. Ovogodišnjim budžetom za liječenje van Crne Gore namijenjeno je oko 13,4 miliona eura, dok je za angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore namijeno 170.000 eura.
Prema dokumentu Program razvoja zdravstvenog turizma od 2021. do 2023,
Crna Gora izdvaja ogromne iznose za liječenje van države: od 2009. do kraja 2020. godine, za to liječenje se izdvojilo 183 miliona eura.
Mediji u Srbiji sve učestalije pišu da ljekari iz ove zemlje masovno dobijaju ponude za posao u Crnoj Gori gdje su trostruko veće plate nego u Srbiji. Ljekari su do sada zbog znatno boljih uslova odlazili u Njemačku, a u okruženju najčešće u Sloveniju, ali sada se kao rješenje nudi i Crna Gora.
,,Zašto da idu u Njemačku, kad mogu u Crnu Goru. Bliže je, a plate su odlične, tri puta veće nego kod nas. Bez doprinosa za zdravstvo, koje je Crna Gora ukinula prije nekoliko godina, njihova država je shvatila da mora da izdvaja iz budžeta dovoljno za svoje ljekare, sa kojima inače njihove ustanove kubure. Povećanje plata je upravo način da zadrže kadrove koji još nijesu otišli, a da privuku one iz okruženja, zbog čega i naši zdravstveni radnici dobijaju sve više ponuda da idu u Crnu Goru”, izjavila je za Nova.rs dr Tatjana Vešović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva u Opštoj bolnici Vršac, koja je i članica Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije.
Prema podacima Ministarstva zdravlja Crne Gore tokom protekle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori – na različitim nivoima zdravstvene zaštite i različitih specijalnosti, od doktora medicine, do ljekara specijalista.
Iz Ministarstva najavljuju da će uskoro biti završeno mapiranje kadra te da će imati podatke koliko u našem zdravstvenom sistemu ima medicinskog i nemedicinskog kadra. Trebalo bi da se tačno zna koliko i gdje kadra nedostaje i da se ovaj problem počne rješavati nakon decenija kuburenja sa zdravstvenim kadrom.
P. NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna
Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama
„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.
Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.
Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.
Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera
Premijer Spajić je juče( četvrtak) rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD. Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice po kojima na kraju ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija
Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.
Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ESKOBAR I MI: Specijalan
Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države
Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata. Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam, istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.
Frontliner tvrdi da je Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.
Medij navodi da je kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se, kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“
Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
DRUŠTVO3 sedmice
AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmice
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO3 sedmice
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
-
INTERVJU3 sedmice
SLAVO KUKIĆ, AKADEMIK AKADEMIJE BiH: RS s Dodikovim konceptom ne može ekonomski opstati
-
DRUŠTVO3 sedmice
I DIREKTORICA ASK-A JELENA PEROVIĆ NA POPISU UHAPŠENIH DRŽAVNIH FUNKCIONERA: Duge vožnje dovele u pritvor?
-
DRUŠTVO3 sedmice
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmice
SERGEJ SEKULOVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR, BIVŠI MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA: Istina kao preduslov za pravdu
-
FOKUS2 sedmice
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi