Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZARADE LJEKARIMA: Povećanje plata dovodi stručnjake iz regiona

Objavljeno prije

na

Nedavno objavljeni spisak plata u zdravstvu pokazuje da direktori bolnica primaju preko 4.000 eura. Porast plata ljekarima uslovio je da Crna Gora postane atraktivna za kadar iz Srbije u kojoj su plate doktorima tri puta manje. Tokom prošle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori

 

U prethodnih pola godine, u javnom zdravstvenom sektoru, najveće plate primili su direktor beranske bolnice Milorad Magdelinić, direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović, medicinski direktor te utanove Zoran Terzić i jedan od dva ljekara specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG, pokazuju podaci koje je dostavio Fond za zdravstveno osiguranje.

Prema tim podacima, direktor Opšte bolnice u Beranama, dr Milorad Magdelinić u julu prošle godine primio je ukupnu neto zaradu u iznosu od 4.457 eura, a u avgustu mu titulu preuzima direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović sa 4,375 eura. Ljekar specijalista Odjeljenja za biliopankreatičnu hirurgiju u KCCG je u septembru zaradio 4.548 eura.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Ljiljana Radulović rekla je za Portal RTCG da je njena neto zarada u avgustu prošle godine iznosila 2.381 eura, a ne više od 4.000 eura. Navela je da joj je bruto zarada tog mjeseca iznosila 3.250 eura.

Plate su objelodanjene nakon što je Akcija za socijalnu pravdu to zatražila od Fonda za zdravstveno osiguranje, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ta NVO tražila je podatke za 50 najvećih neto zarada i ostalih primanja  od jula do decembra 2023. godine.

Magdelinić je, prema tim dokumentima, primao  najveću platu i u oktobru – 4.114, od čega mu je ukupna neto zarada bila 4.014 dok je za dopunski rad i ostale naknade i dodatke dobio 100 eura. Nešto manje od njega, 4.000 eura primio je specijalista stomatolog u KCCG. Magdelinić je zaradu od 4.299 primio u novembru prošle godine, dok je u decembru najveću platu imao medicinski direktor KCCG Zoran Terzić – 4.000 eura.

U decembru je načelnik odjeljenja za anesteziologiju i reanimaciju u Bolničkom centru Kotor zaradio  3.955 eura. Nešto manje novca pripalo je specijalisti hirurgu u Opštoj bolnici Bijelo Polje – 3.919 eura. Načelnik odjeljenja za pulmologiju KCCG u julu prošle godine zaradio je 4,323 eura, dok je ljekar specijalista za ultrazvučnu dijagnostiku u toj ustanovi primio 4.231 eura.

Brojke se odnose na ukupne neto zarade uz dopunski rad i ostale naknade i dodatke.

Povećanje plata kao uspješan sistem zadržavanja ljekara za kojima vape i zapadne zemlje, primijenila je prije nekoliko godina Rumunija i uspjela da zadrži ljekare i tako spasi svoj zdravstveni sistem. U ovoj zemlji plate ljekara specijalista iznose 4.000 eura, subspecijalista 7.000 eura, a medicinskih sestra/tehničara 1.700 eura.

Ove plate su veće od ostalih članica Evropske unije u našem regionu: u Sloveniji ljekar specijalista prima između 2.000  do 3.000 eura, Hrvatskoj 2.797 eura, a u Bugarskoj do 2.000 eura.

Sa prosječnim platama ljekara specijaliste od 2.500, subspecijalista od oko 3.000 eura, Crna Gora se izjednačila sa Slovenijom i Hrvatskom, i pretekla zemlje iz regiona. U Sjevernoj Makedoniji ljekar specijalista ima platu do 1.500 eura, u Albaniji i Bosni i Hercegovini 2.000 eura.

Najmanje plate ljekarima su u Srbiji – ljekar specijalista 1.072 eura, subspecijalista – 1.200 eura, doktor medicine – 918 eura, medicinska sestra/tehničar sa četvrtim stepenom stručne spreme – 568 eura.

Iz Crne Gore se svake godine izdvajaju milioni za liječenje pacijenata van države. Najveći broj njih upućuje se u Srbiju. Ovogodišnjim budžetom za liječenje van Crne Gore namijenjeno je oko 13,4 miliona eura, dok je za  angažovanje medicinskih stručnjaka van Crne Gore namijeno 170.000 eura.

Prema dokumentu Program razvoja zdravstvenog turizma od 2021. do 2023,

Crna Gora izdvaja ogromne iznose za liječenje van države:  od 2009. do kraja 2020. godine, za to liječenje se izdvojilo 183 miliona eura.

Mediji u Srbiji sve učestalije pišu da ljekari iz ove zemlje masovno dobijaju ponude za posao u Crnoj Gori gdje su trostruko veće plate nego u Srbiji. Ljekari su do sada zbog znatno boljih uslova odlazili u Njemačku, a u okruženju najčešće u Sloveniju, ali sada se kao rješenje nudi i Crna Gora.

,,Zašto da idu u Njemačku, kad mogu u Crnu Goru. Bliže je, a plate su odlične, tri puta veće nego kod nas. Bez doprinosa za zdravstvo, koje je Crna Gora ukinula prije nekoliko godina, njihova država je shvatila da mora da izdvaja iz budžeta dovoljno za svoje ljekare, sa kojima inače njihove ustanove kubure. Povećanje plata je upravo način da zadrže kadrove koji još nijesu otišli, a da privuku one iz okruženja, zbog čega i naši zdravstveni radnici dobijaju sve više ponuda da idu  u Crnu Goru”, izjavila je za Nova.rs dr Tatjana Vešović, specijalistkinja ginekologije i akušerstva u Opštoj bolnici Vršac, koja je i članica Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Crne Gore tokom protekle godine 25 ljekara iz Srbije zaposlilo se u Crnoj Gori – na različitim nivoima zdravstvene zaštite i različitih specijalnosti, od doktora medicine, do  ljekara specijalista.

Iz Ministarstva najavljuju da će uskoro biti završeno mapiranje kadra te da će imati podatke koliko u našem zdravstvenom sistemu ima medicinskog i nemedicinskog kadra. Trebalo bi da se tačno zna koliko i gdje kadra nedostaje i da se ovaj problem počne rješavati nakon decenija kuburenja sa zdravstvenim kadrom.

P. NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati.  No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik

 

 

Dugugodišnji vođa  poručio je ljutito, preko prijateljskih medija,  da je vrijeme da se podvuče crta.  Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.

“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića  i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku.  Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon.  Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No,  Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti.  Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a.  Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke  veze sa  crnogorskom tradicijom  osveta.

“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.

“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio  je svoj stav doskorašnji šef države.

No nije tu stao.  On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio  da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji

 

Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.

Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.

I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.

Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET –  VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem

 

Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.

Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratijeAndrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.

Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo