Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zgrada kao kiosk

Objavljeno prije

na

BUDVA

Mnogi strani i domaći mediji objavili su početkom maja vijest kako je proslavljeni škotski glumac Šon Koneri osumnjičen za korupciju i pranje novca u postupku koji se vodi u Španiji protiv osoba umiješanih u poslove urbanističkog planiranja i izgradnje objekata u španskom ljetovalištu Marbelja. DALEKO JE MARBELJA: Dnevni list El Mundo objavio je vijest da je sud u Španiji pozvao poznatog glumca i njegovu suprugu Mišelin, koji su tokom 2004. i 2005. u Marbelji izgradili velelepnu vilu na lokaciji na kojoj, kako istražitelji sumnjaju, gradnja nije bila dozvoljena.

Nezakonitu dozvolu za gradnju vile Koneriju je izdao tadašnji, sada pokojni gradonačelnik Marbelje Jesus Gil i on je jedan od 30 optuženih za malverzacije u urbanističkom planiranju Marbelje.

Mediji navode da je Šon Koneri svoju vilu prodao i na njoj dobro zaradio! Sada je u obavezi da se pred španskim sudom pojavi 27. maja.

Oba turistička mjesta, Marbelju i Budvu, u razmaku od nekih pet godina zapljusnuo je takozvani investicioni bum tokom kojeg su stranci, među kojima su bili najbrojniji ruski državljani, ulagali ogroman kapital u atraktivne lokacije uz morsku obalu. Urbanizacija prostora i korupcija, koja ju je pratila uzela je toliko maha da su zelene površine nestajale pred bagerima. Kao danas u Budvi.

Sve je prestalo kada je federalna policija upala u zgradu opštine u Marbelji i pohapsila veliki broj zaposlenih, načelnika službi, katastra, policijskih inspektora, advokata… Odjek te akcije je i ovaj poziv na sud za slavnog Džejms Bonda 007.

Marbelja u Budvi – što prije to bolje, napisao je nedavno bivši vice predsjednik turističke metropole, arhitekt Jovo Zenović, aludirajući na brojne zloupotrebe prilikom donošenja nove planske dokumentacije za teritoriju koju pokriva opština Budva.

Odgovornost za devastaciju Budve nije moguća dok ne dođe do promjene vlasti na republičkom nivou. Turistička prijestonica ima dobro organizovan graditeljski lobi tijesno uvezan s ključnim Vladinim resorima. Podijeljena je teritorija uz obalu među domaćim tajkunima, donose se planovi kojima se gradnjom pokriva svaki njen pedalj.

U Marbelji se pokreće odgovornost za devastaciju prostora, ovdje se divlji graditelji tetoše i paze. Mijenjaju se pravila, zakoni i propisi, izvode prave vratolomije u lokalnom parlamentu da se bogatim i moćnim graditeljima legalizuju divlje podignuti objekti.

UCJENA RESTISA: Skandal oko legalizacije zgrada koje je nedavno u zaleđu hotela Sveti Stefan bez odobrenja za gradnju podigao grčki zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer Viktor Restis, prevazišao je sve do sada viđeno.

Zgrade podignute u parku elitnog ljetovališta, na mjestu gdje ni jednim planom nije predviđena gradnja, jedna sa dva a druga sa preko tri etaže, nijesu mogle biti legalizovane ni na koji način. Pronađeno je solomonsko rješenje, da se betonske građevine od nekoliko hiljada kvadrata proglase – privremenim objektima. Perionicom za veš, spremištem, kuhinjom, ostavom i slično. Nešto kao kiosk!

Grci su na nedostojan način ucijenili Vladu i građane, koji željno iščekuju da Svetac nakon trogodišnje pauze startuje na turističko tržište.

Poručili su, ukoliko im se bespravni objekti ne legalizuju, neće ove sezone otvoriti elitni hotel. Uslijedio je snažan politički pritisak iz Podgorice na lokalnu upravu u Budvi, da kako zna i umije, legalizuje obje zgrade.

Početkom sedmice, na sjednici SO Budva, većinom glasova odbornika vladajuće DPSDP koalicije usvojena je odluka o izmjenama programa korišćenja privremenih lokacija, kojom se omogućilo da ti objekti na Svetom Stefanu postanu legalni.

Odluka je izazvala burno negodovanje odbornika opozicije, koji su postupak legalizacije ocijenili kao „flagrantno kršenje zakona kojim se Opština Budva servisno odnosi prema državi i interesima stranaca.”

UTVRDITI JAVNI INTERES: „Sekretar Zlatko Dragović (podnosilac incijative za legalizaciju), svjesno krši zakon. To je ništavna odluka pa je i rješenje koje se na osnovu nje odnosi – ništavno. Gazite zakon na očigled svih građana… Duboko rizikujete da podržite nezakonitu stvar i da možda sjutra odete u zatvor. Kako ćete pogledati u oči onim ljudima koji odgovaraju za takvu gradnju. Ako je to strateški važno za Crnu Goru, zašto to rješavamo na ovaj način. Neka se utvrdi javni interes pa neka to radi Skupština Crne Gore “, kazao je Branko Vujičić, odbornik SNP.

„Jedan naš sugrađanin dospio je u zatvor zbog bespravne gradnje. Ovdje imate poseban tretman, jedan za domaće stanovništvo i građane a drugi za strance i njihov kapital. To je veoma opasno. Zakoni ove države ne važe za Grke. Nama je izgleda bolje da uzmemo strano državljanstvo”, rekao je Đorđije Pribilović. On je apelovao da Budvani Paštrovićima ne uništavaju ekskluzivnost Svetog Stefana.

„Prva i osnovna obaveza SO Budva, ove lokalne samouprave nije da se otvori Sveti Stefan, nego da se poštuje zakon”, kazao je Pribilović.

Šef budvanskog SNP Veselin Marković upozorio je da su nadležne službe Opštine po službenoj dužnosti morale protiv grčkog zakupca podnijeti krivičnu prijavu zbog bespravne gradnje. „Ukoliko opština ne funkcioniše, onda moraju građani. Ja ću, ukoliko to ne bude uradila moja partija, lično podnijeti krivičnu prijavu protiv Restisa”, najavio je Marković.

GRCI PRED BANKROTOM: Krsto Rađenović iz SNP, predložio je sekretaru za urbanizam Zlatku Dragoviću da odluku povuče i da se napravi Detaljni urbanistički plan na toj lokaciji.

„Da ne biste bili jedan od učesnika uništavanja ovog područja. Četiri godine Sveti Stefan ne radi. Posustalo je snage Paštrovićima. Podsjećam vas da su svi oni koji su došli na Sveti Stefan propali. Montenegroturist je uništen. Josip Broz je počeo ovdje da gradi, ali nije dočekao. Znamo gdje je završio gazda Jezda. Budvanska rivijera je pred kolapsom, a ja vam kažem da su Grci pred bankrotom. Tamo su redovi i kolone za naplatu izvedenih radova”, slikovito je Rađenović predstavio situaciju na Svecu.

Predstavnici vlasti nijesu krili činjenicu da SO Budva donosi nezakonitu odluku. Ona je pravdana višim interesom „otvaranja Svetog Stefana”.

Zanimljivi su obrti u stavovima predsjednika parlamenta Krsta Ljubanovića.

„Investitor nije smio da radi te, nazovi pomoćne objekte, a da nije dobio neophodne papire. Mi znamo da to nije privremeni objekat, već zgrada sa tri sprata. Siguran sam, bio sam u Budvanskoj rivijeri, da ugovorom o zakupu takvi objekti nijesu predviđeni. Ali, uradiću sve, makar bilo nezakonito i nelegalno da pomognem da se Sveti Stefan otvori ove sezone”.

PROTEST MJEŠTANA: Dan kasnije, grupa mještana Svetog Stefana organizovala je protest pred početak nastavka sjednice, revoltirana odlukom SO i haotičnim stanjem na području Pržna i Svetog Stefana. Ljubanović brzo mijenja stav o Restisovoj investiciji, ali donijetu odluku ne poništava.

„Investitori na Svetom Stefanu navodno su bili izveli neke radove na metar-dva iznad zemlje i nijesu nikoga ugrožavali, a sada čujem od mještana da su napravili dva-tri sprata. Mislim da je to nelegalno i da to treba skloniti, zašto ne i porušiti. Jedan od naših građana iz Grblja prije nekoliko dana bio je uhapšen zbog divlje gradnje, dok na drugoj strani drugi grade i ne odgovaraju ni za što, nego ih čak i podržavamo”, rekao je Ljubanović.

Raditi nezakonito nije nikakva sramota smatra potpredsjednik Lazar Rađenović:

„Zaista je nesporno i neodbranjivo da je Restis počinio neoprostivu grešku. Za nas je ipak važan drugi aspekt. Nije sramota dati podršku investitoru. Neophodno je boriti se za investitore, hvatati ih za ruku i dovoditi ovdje da nešto rade….”

Legendarni agent 007 očigledno nije znao da se raj za investitore sa svih meridijana nalazi u Budvi a ne u Marbelji. Ovdje se progone manji neimari, koji bez dozvola naprave nekih 200-300 kvadrata. Oni, čije se bespravne građevine mjere hiljadama kvadratnih metara dobijaju status uvažene gospode investitora, malih božanstava kojima se vlast klanja sve do nivoa mora.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo