Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zgrada kao kiosk

Objavljeno prije

na

Mnogi strani i domaći mediji objavili su početkom maja vijest kako je proslavljeni škotski glumac Šon Koneri osumnjičen za korupciju i pranje novca u postupku koji se vodi u Španiji protiv osoba umiješanih u poslove urbanističkog planiranja i izgradnje objekata u španskom ljetovalištu Marbelja. DALEKO JE MARBELJA: Dnevni list El Mundo objavio je vijest da je sud u Španiji pozvao poznatog glumca i njegovu suprugu Mišelin, koji su tokom 2004. i 2005. u Marbelji izgradili velelepnu vilu na lokaciji na kojoj, kako istražitelji sumnjaju, gradnja nije bila dozvoljena.

Nezakonitu dozvolu za gradnju vile Koneriju je izdao tadašnji, sada pokojni gradonačelnik Marbelje Jesus Gil i on je jedan od 30 optuženih za malverzacije u urbanističkom planiranju Marbelje.

Mediji navode da je Šon Koneri svoju vilu prodao i na njoj dobro zaradio! Sada je u obavezi da se pred španskim sudom pojavi 27. maja.

Oba turistička mjesta, Marbelju i Budvu, u razmaku od nekih pet godina zapljusnuo je takozvani investicioni bum tokom kojeg su stranci, među kojima su bili najbrojniji ruski državljani, ulagali ogroman kapital u atraktivne lokacije uz morsku obalu. Urbanizacija prostora i korupcija, koja ju je pratila uzela je toliko maha da su zelene površine nestajale pred bagerima. Kao danas u Budvi.

Sve je prestalo kada je federalna policija upala u zgradu opštine u Marbelji i pohapsila veliki broj zaposlenih, načelnika službi, katastra, policijskih inspektora, advokata… Odjek te akcije je i ovaj poziv na sud za slavnog Džejms Bonda 007.

Marbelja u Budvi – što prije to bolje, napisao je nedavno bivši vice predsjednik turističke metropole, arhitekt Jovo Zenović, aludirajući na brojne zloupotrebe prilikom donošenja nove planske dokumentacije za teritoriju koju pokriva opština Budva.

Odgovornost za devastaciju Budve nije moguća dok ne dođe do promjene vlasti na republičkom nivou. Turistička prijestonica ima dobro organizovan graditeljski lobi tijesno uvezan s ključnim Vladinim resorima. Podijeljena je teritorija uz obalu među domaćim tajkunima, donose se planovi kojima se gradnjom pokriva svaki njen pedalj.

U Marbelji se pokreće odgovornost za devastaciju prostora, ovdje se divlji graditelji tetoše i paze. Mijenjaju se pravila, zakoni i propisi, izvode prave vratolomije u lokalnom parlamentu da se bogatim i moćnim graditeljima legalizuju divlje podignuti objekti.

UCJENA RESTISA: Skandal oko legalizacije zgrada koje je nedavno u zaleđu hotela Sveti Stefan bez odobrenja za gradnju podigao grčki zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan-Miločer Viktor Restis, prevazišao je sve do sada viđeno.

Zgrade podignute u parku elitnog ljetovališta, na mjestu gdje ni jednim planom nije predviđena gradnja, jedna sa dva a druga sa preko tri etaže, nijesu mogle biti legalizovane ni na koji način. Pronađeno je solomonsko rješenje, da se betonske građevine od nekoliko hiljada kvadrata proglase – privremenim objektima. Perionicom za veš, spremištem, kuhinjom, ostavom i slično. Nešto kao kiosk!

Grci su na nedostojan način ucijenili Vladu i građane, koji željno iščekuju da Svetac nakon trogodišnje pauze startuje na turističko tržište.

Poručili su, ukoliko im se bespravni objekti ne legalizuju, neće ove sezone otvoriti elitni hotel. Uslijedio je snažan politički pritisak iz Podgorice na lokalnu upravu u Budvi, da kako zna i umije, legalizuje obje zgrade.

Početkom sedmice, na sjednici SO Budva, većinom glasova odbornika vladajuće DPSDP koalicije usvojena je odluka o izmjenama programa korišćenja privremenih lokacija, kojom se omogućilo da ti objekti na Svetom Stefanu postanu legalni.

Odluka je izazvala burno negodovanje odbornika opozicije, koji su postupak legalizacije ocijenili kao „flagrantno kršenje zakona kojim se Opština Budva servisno odnosi prema državi i interesima stranaca.”

UTVRDITI JAVNI INTERES: „Sekretar Zlatko Dragović (podnosilac incijative za legalizaciju), svjesno krši zakon. To je ništavna odluka pa je i rješenje koje se na osnovu nje odnosi – ništavno. Gazite zakon na očigled svih građana… Duboko rizikujete da podržite nezakonitu stvar i da možda sjutra odete u zatvor. Kako ćete pogledati u oči onim ljudima koji odgovaraju za takvu gradnju. Ako je to strateški važno za Crnu Goru, zašto to rješavamo na ovaj način. Neka se utvrdi javni interes pa neka to radi Skupština Crne Gore “, kazao je Branko Vujičić, odbornik SNP.

„Jedan naš sugrađanin dospio je u zatvor zbog bespravne gradnje. Ovdje imate poseban tretman, jedan za domaće stanovništvo i građane a drugi za strance i njihov kapital. To je veoma opasno. Zakoni ove države ne važe za Grke. Nama je izgleda bolje da uzmemo strano državljanstvo”, rekao je Đorđije Pribilović. On je apelovao da Budvani Paštrovićima ne uništavaju ekskluzivnost Svetog Stefana.

„Prva i osnovna obaveza SO Budva, ove lokalne samouprave nije da se otvori Sveti Stefan, nego da se poštuje zakon”, kazao je Pribilović.

Šef budvanskog SNP Veselin Marković upozorio je da su nadležne službe Opštine po službenoj dužnosti morale protiv grčkog zakupca podnijeti krivičnu prijavu zbog bespravne gradnje. „Ukoliko opština ne funkcioniše, onda moraju građani. Ja ću, ukoliko to ne bude uradila moja partija, lično podnijeti krivičnu prijavu protiv Restisa”, najavio je Marković.

GRCI PRED BANKROTOM: Krsto Rađenović iz SNP, predložio je sekretaru za urbanizam Zlatku Dragoviću da odluku povuče i da se napravi Detaljni urbanistički plan na toj lokaciji.

„Da ne biste bili jedan od učesnika uništavanja ovog područja. Četiri godine Sveti Stefan ne radi. Posustalo je snage Paštrovićima. Podsjećam vas da su svi oni koji su došli na Sveti Stefan propali. Montenegroturist je uništen. Josip Broz je počeo ovdje da gradi, ali nije dočekao. Znamo gdje je završio gazda Jezda. Budvanska rivijera je pred kolapsom, a ja vam kažem da su Grci pred bankrotom. Tamo su redovi i kolone za naplatu izvedenih radova”, slikovito je Rađenović predstavio situaciju na Svecu.

Predstavnici vlasti nijesu krili činjenicu da SO Budva donosi nezakonitu odluku. Ona je pravdana višim interesom „otvaranja Svetog Stefana”.

Zanimljivi su obrti u stavovima predsjednika parlamenta Krsta Ljubanovića.

„Investitor nije smio da radi te, nazovi pomoćne objekte, a da nije dobio neophodne papire. Mi znamo da to nije privremeni objekat, već zgrada sa tri sprata. Siguran sam, bio sam u Budvanskoj rivijeri, da ugovorom o zakupu takvi objekti nijesu predviđeni. Ali, uradiću sve, makar bilo nezakonito i nelegalno da pomognem da se Sveti Stefan otvori ove sezone”.

PROTEST MJEŠTANA: Dan kasnije, grupa mještana Svetog Stefana organizovala je protest pred početak nastavka sjednice, revoltirana odlukom SO i haotičnim stanjem na području Pržna i Svetog Stefana. Ljubanović brzo mijenja stav o Restisovoj investiciji, ali donijetu odluku ne poništava.

„Investitori na Svetom Stefanu navodno su bili izveli neke radove na metar-dva iznad zemlje i nijesu nikoga ugrožavali, a sada čujem od mještana da su napravili dva-tri sprata. Mislim da je to nelegalno i da to treba skloniti, zašto ne i porušiti. Jedan od naših građana iz Grblja prije nekoliko dana bio je uhapšen zbog divlje gradnje, dok na drugoj strani drugi grade i ne odgovaraju ni za što, nego ih čak i podržavamo”, rekao je Ljubanović.

Raditi nezakonito nije nikakva sramota smatra potpredsjednik Lazar Rađenović:

„Zaista je nesporno i neodbranjivo da je Restis počinio neoprostivu grešku. Za nas je ipak važan drugi aspekt. Nije sramota dati podršku investitoru. Neophodno je boriti se za investitore, hvatati ih za ruku i dovoditi ovdje da nešto rade….”

Legendarni agent 007 očigledno nije znao da se raj za investitore sa svih meridijana nalazi u Budvi a ne u Marbelji. Ovdje se progone manji neimari, koji bez dozvola naprave nekih 200-300 kvadrata. Oni, čije se bespravne građevine mjere hiljadama kvadratnih metara dobijaju status uvažene gospode investitora, malih božanstava kojima se vlast klanja sve do nivoa mora.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo