Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bijeli mantili opet optuženi

Objavljeno prije

na

Početkom ove sedmice u medijima je objelodanjena još jedna drama koja se odvijala u bolničkoj čekaonici. Podgoričanka Maja Bešović došla je u Klinički centar Crne Gore zbog obimnog krvarenja. Dežurni zdravstveni radnici vrata ordinacije otvorili su joj tek nakon dva i po sata čekanja. U međuvremenu su joj tražili, iako joj krvarenje nije prestajalo, da donese uput od izabranog ljekara. Kada je, napokon, prekoračila preko praga ordinacije ljekarima je ostalo samo da konstatuju – spontani pobačaj. OPET KRIVIČNE PRIJAVE: Pravnik Aleksandar Čarapić, vjerenik Maje Bešović, objasnio je novinarima da smatra da postoji velika vjerovatnoća „da je nemar medicinskog osoblja KCCG uslovio pobačaj”. Zato je on, prije mjesec, odmah nakon pomenutog događaja podnio krivičnu prijavu protiv medicinskih sestara M. Ć. i D. Š. koje su bile u

smjeni na Poliklinici u ginekološkoj ambulanti.

Čarapić je, kako kaže, ogorčen ponašanjem medicinskih sestara i ljekara koji ih je primio, a posebno radom tužilaštva.

„Samo je policija pokazala dobru volju sa sarađuje sa mnom”, objasnio je Čarapić. No, upravo policija mu je saopštila kako neće biti pokrenut postupak jer „tužilac ne vidi osnov za krivično gonjenje”.

Kasnije je, ipak, saopšteno da bi se ,,u konkretnom slučaju moglo raditi o krivičnom djelu nesavjesnog pružanja ljekarske pomoći, te da treba nastaviti sa prikupljanjem podataka i dokaza”, stoji u dopisu koji potpisuje v.d. osnovnog državnog tužioca Ljiljana Klikovac.

U Kliničkom centru Crne Gore i Ministarstvu zdravlja tvrde da su tek od novinara saznali za čitav slučaj i da će ga ispitati.

,,Osjećamo se krajnje iznevjereno, jer su zdravstveni radnici nesavjesno radili svoj posao. Sada očekujem reakciju nadležnih zdravstvenih organa i tužilaštva”, kaže Čarapić. On se zbog zatvorenih vrata institucija na koja je naišao obratio medijima.

Nije prvi put da se jedino podigne medijska prašina nakon nekog nemilog događaja u crnogorskim zdravstvenim ustanovama. Imena ljekara se pojavljuju mjesecima u novinama, Ljekarska komora čeka sud, a suđenju nikada kraja. A to ne ide u prilog ni oštećenima, niti ljekarima u čiju se profesionalnost posumnjalo.

SLUČAJ DO SLUČAJA: Podugačak je spisak slučajeva u kojima se pacijenti ili njihovi najbliži obraćaju medijima i tužilaštvu zbog sumnje u nesavjesan rad ljekara. Na njemu je i slučaj preminulog Emila Šahmanovića.

Porodica pokojnog Šahmanovića optužila je Klinički centar za nesavjesno liječenje, a dr Nenada Vukčevića za uzimanje mita.

,,Dr Vukčeviću sam dao 800 eura. Njega i Klinički centar, na čelu sa direktorom dr Oliverom Miljanović, smatram odgovornim za smrt moga brata”, rekao je Elvir Šahmanović. Prozvani ljekar i rukovodstvo Klinike negirali su optužbe Šahmanovića: „Tvrdim da sam sve uradio na savjestan i profesionalan način, i ja i osoblje Ortopedske klinike, da pomognemo Emilu Šahmanoviću da preživi i da se oporavi. Nikakav novac nijesam tražio”, tvrdio je Vukčević.

Emil Šahmanović preminuo je u Kliničkom centru 2. juna prošle godine, nakon što je 15. aprila povrijedio kičmu u Plavu.

Još traje i suđenje dvojici hirurga Kliničkog centra Crne Gore koji su optuženi za teško djelo protiv zdravlja ljudi i jednog ginekologa, optuženog za nesavjesno postupanje tokom pružanja ljekarske pomoći. U pitanju je slučaj smrti Almere Fetić i njene nerođene bebe u januaru 2007. godine. Ljekari tvrde da su sve preduzeli da bi spasili život pacijentkinji. Porodica ne misli tako.

KAZNE ZA PRIJAVLJENE: Da ni rukovodstvo Kliničkog centra Crne Gore ne ostaje ravnodušno na sve prijave i žalbe pacijenata dokaz su i kazne medicinskom osoblju koje su uslijedile nakon nekoliko slučajeva koji su bili i medijski eksponirani. Disciplinska komisija Kliničkog centra Crne Gore odlučila je da novčano kazni dva ljekara i nekoliko sestara i tehničara krajem oktobra prošle godine zbog ,,teže povrede radne obaveze”.

Disciplinski postupak pokrenut je krajem jula 2009, nakon što je Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvenih usluga utvrdila da su oni bili odgovorni za zbrinjavanje i ukazivanje medicinske pomoći pokojnom Draganu Markoviću (51) sa Cetinja.

Komisija je slučaj ispitala nakon što je porodica Marković optužila dežurne u Urgentnom centru da su Dragana sat i po vremena ostavili bez adekvatnog medicinskog tretmana. Dežurni su im kazali da nije životno ugrožen i da može da sačeka. Umro je prilikom snimanja na rendgenu, i pored pokušaja mlade doktorke da mu pomogne.

Monitor je u više navrata pisao i o nerazjašnjenoj smrti troje mladih Podgoričana, devetogodišnjeg Todora Labovića, devetnaestogodišnjih Alena Petrovića i Radmile Đinović. Labović se ubo na trn, a ljekari mu nijesu dali serum, Petrovića je zabolio zub iz koga se razvila sepsa, Đinovićeva je umrla od teškog zapaljenja pluća i infekcije plućnog krila. Njihovi roditelji su godinama tražili pravdu.

,,Skoro pet godina je trajao istražni postupak. A suđenje za ljekarsku odgovornost nikako da se završi”, kazala je ranije za Monitor Alenova majka Aida Petrović.

Jedno je jasno – nerazjašnjeni slučajevi su najgori. Porodica nikada ne sazna pravu istinu, ljekari i kada nisu krivi ,,osuđeni su” od javnosti i kolega. A ako je grešaka i nemara zaista bilo, i to pogubnih, niko ne garantuje da se neće ponoviti.

 

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

Izbor čelnika suda i tužilaštva: Pravda čeka na dogovor partija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilački savjet raspisao je novi konkurs za vrhovnog državnog tužioca dok Skupština bira nove članove tog tijela, u Vrhovnom sudu nijesu uspjeli da izaberu kandidata za predsjednika

 

Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo. Riječ je o osnovnoj potrebi funkcionisanja podjele vlasti – da bi sudska vlast ispunila svoju kontrolnu ulogu sudije i tužioci moraju savjesno i objektivno obavljati svoj posao. Pravedno sudstvo i nezavisno tužilaštvo potreba je i obaveza na koju nas, takođe, svake godine kroz izvještaje o napretku upozorava Evropska komisija.

Ne stiče se utisak posljednjih dana da su ove maksime cilj vladajuće većine, ali ni čelnika u Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu – tijela koja upravljaju sudstvom i tužilaštvom. Dok se vladajuća većina bori svim sredstvima da kontroliše pravosuđe, u sudovima i tužilaštvima nije vidljiva želja za promjenama. Tužilački savjet ponovo je raspisao oglas za vrhovnog državnog tužioca, iako se u Skupštini Crne Gore biraju novi članovi tog tijela.

Skupština je usvojila izmjene Zakona o državnom tužilaštvu kojim ranije prestaje mandat ovom tijelu, a biraju se novi članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika Ministarstva pravde. Tužilačkim savjetom rukovodi vršilac dužnosti predsjednika Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) Dražen Burić, koji je izabran na tu funkciju nakon što se penzionisao Ivica Stanković.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Tužilački savjet „silom na sramotu“ pokušava da izabere novog vrhovnog državnog tužioca, iako je u tehničkom mandatu. On tvrdi da u Tužilačkom savjetu postoje ljudi od kojih očekuje da doprinesu transformaciji tužilačke organizacije, kao i oni koji nijesu daleko od procesuiranja.

„Uopšte ne mislim da je to veliki broj tužilaca, ali neki ljudi koji pokušavaju da povlače poteze, upravo imaju za cilj da derogiraju i zakon i Tužilački savjet, to su isti ti ljudi koji nijesu mogli da isporuče rezultate 30 godina“, kazao je Abazović.

Abazović tvrdi da je upoznao mnogo „dobrih i časnih ljudi i profesionalaca“ od kojih očekuje da doprinesu transformaciji i tužilačke organizacije i Crne Gore u ostvarivanju vladavine prava.

„Ako naredni vrhovni državni tužilac Crne Gore bude čovjek koji je dostojanstven, profesionalan i ako bude imao minimalnu želju da radi na pravičan način, mi ćemo isporučiti rezultate“, poručio je Abazović.

U Tužilačkom savjetu ocijenili su da izjava potpredsjednika Vlade predstavlja krajnje neprimjeren pokušaj političkog uticaja na njihov i rad državno-tužilačke organizacije. Tvrde da izjave Abazovića obiluju pogrešnim interpretacijama i kvalifikacijama kojima se narušavaju neki od temeljnih ustavnih principa u pogledu statusa i rada tih institucija.

,,Upornim davanjem javnih ’naloga’ za postupanje Tužilačkom savjetu, predstavnik izvršne vlasti samo potvrđuje naše tvrdnje da je cilj izmjene Zakona o državnom tužilaštvu bio realizacija ideje da se državno tužilaštvo stavi pod političku kontrolu”, saopštili su iz Tužilačkog savjeta.

Oni su pojasnili da je Zakonom o državnom tužilaštvu propisano da im prestaje mandat tek kada Skupština izabere nove članove Tužilačkog savjeta. Zbog toga tvrde da ne može biti riječ o tehničkom mandatu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ  ODUZIMANJA DJECE, JAVNOST I INSTITUCIJE: Kad sistem zakaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca, pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti i greške u sistemu zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori

 

Nedavni događaj tokom kog su dvoje mlađih maloljetnika, prilikom hapšenja oca B.T. pred njihovim očima, u prisustvu nadređenih službenika iz državnih institucija, predati majci, kao drugom zakonskom staratelju, ogolio je mnoge nepravilnosti u radu sistema zaštite prava i dobrobiti djece u Crnoj Gori.

Društvenim mrežama prethodnih par dana kružio je uznemirujući video snimak koji je zabilježio kako se, naočigled desetine ljudi, uglavnom državnih službenika i komšija, odvija prava porodična drama. Djeca, dječak i djevojčica, gledala su hapšenje oca, vrištala, plakala, i odbijala da, na insistiranje radnika Centra za socijalni rad (CSR) i Uprave policije (UP), pođu sa majkom. Djevojčica je, kako se zaključuje na osnovu snimka, pobjegla u kuću kod susjeda, dok je dječak, uguran u automobil, zapomagao da ga ne odvajaju od oca. ,,Snimaj ovo, snimaj ovo”, čuje se na videu. Sve je ovjekovječio neko od prisutnih komšija. I kasnije, neovlašćen snimak podijelio sa masama na internetu. Postao je viralan i obišao je region. Prekršeno je i pravo na privatnost.

Uslijedila je, očekivano, salva komentara, optužbi na račun roditelja, pa i uvreda. Raspredalo se i nagađalo gotovo isključivo o uzroku razvoda, o razlogu hapšenja B.T, o majčinstvu i ljubavnom životu njegove bivše supruge, o tome ko je od njih odgovorniji za čitavu situaciju… Na kritiku javnosti, doduše neuporedivo blažu, naišla je i radnica Centra za socijalni rad, takođe jedna od akterki na snimku, koja je pokušavala da, uz pomoć policajaca, djecu odvede sa majkom.

Rijetko je ko ukazao na tragičnost posljedica radnji svih odraslih učesnika u ovom događaju, a potom i onih koji su komentarisali i dalje dijelili snimak.

Grupa građana otišla je i korak dalje, pa je putem dogovora preko Fejsbuka organizovala protest ispred zgrade Opštine Podgorica, sa sve transparentima koji otkrivaju imena djece, i sakupila novac za kauciju za B.T. Ne znajući pri tom, sa sigurnošću, ni zbog čega je uhapšen. Nagađalo se da je razlog za to jer je nezakonito brao drva na sjeveru Crne Gore.

Kako su reagovale institucije?

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja osudili su kršenje prava na privatnost djece. To je pravo, inače, zagarantovano kako zakonima države Crne Gore, tako i UN Konvencijom o pravima djeteta, čija je potpisnica i naša država. Vladin resor kojim rukovodi ministar Milojko Spajić izvijestio je javnost da je, u okviru svojih nadležnosti preduzeo sve raspoložive mjere kako bi se utvrdila odgovornost svih učesnika događaja.

Ministar Spajić se potom fotografisao sa djecom i to objavio na svoj profil na Tviteru, sa riječima da je Ministarstvo obezbijedilo djeci boravak u dječjem odmaralištu u Bečićima.

Zakasnilo je i objašnjenje Osnovnog suda u Podgorici. Kada je do njega došlo, otkriven je potpuno nov kontekst priče. B.T. je lišen slobode i sproveden na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od 30 dana po rješenju izvršnog sudije zbog intenzivnog odbijanja da preda djecu majci, iako je ona imala pravo da ih viđa dva puta nedjeljno. Spor između roditelja na sudu traje skoro tri godine. Ocu su, kako pojašnjavaju, već jednom izricali kaznu zbog nepoštovanja sudske odluke, ali je on tada pristao da sarađuje, pa kazna nije sprovedena. Iz Suda još ističu da su djeca samo u prisustvu oca odbijala da idu sa majkom. ,,Kada je vidio da djeca hoće kod majke, B.T. je nastavio sa pređašnjim ponašanjem, koje je kod djece izazvalo negodovanje i ponašanje koje zabrinjava. Zato je sud ponovo donio rješenje i B.T. izrekao novu kaznu još u novembru 2020. godine. Od tada do jučerašnjeg dana Sud je intenzivno izlazio na lice mjesta i tražio od njega da ih preda majci. Međutim, zbog toga što nije sproveo prvu kaznu u nadi da će B.T. shvatiti značaj majke u životima njegove djece, ni nakon sedam mjeseci nije izvršio predaju. Kako je ovakvo ponašanje roditelja kojem su djeca povjerena nedopustivo sa aspekta kako domaćeg zakonodavstva tako i konvencijskog prava, sud je pristupio sprovođenju kazne zatvora”, kazali su iz Osnovnog suda.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta.

S.ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo