Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pad neuhvatljivih

Objavljeno prije

na

Nekada su izgledali neuhvatljivi. U posljednje dvije nedjelje, po tvrdnji međunarodne policije Interpol, uhapšena su dvojica pripadnika organizovane kriminalne grupe Pink Panteri. Prošle nedjelje italijanska je policija uhapsila Radovana Jelušića (39), lopova iz Crne Gore, jednog od viđenijih članova Pink Pantera. Bojan Vučković (24), član Pantera nisko plasiran u hijerarhiji mreže, uhapšen je deset dana ranije na granici između Srbije i Crne Gore. DRSKA PLJAČKA: Hapšenje Jelušića značajno je kako zbog lokacije hapšenja tako i zbog krivičnih djela za koje će osumnjičeni vjerovatno biti optužen. Jelušić, koji se nalazi na potjernicama zbog serije spektakularnih pljački u Japanu, na Kipru i drugim državama, uhapšen je u jednom kafe baru u pomodnom kvartu Trastevere u Rimu. U Interpolovoj izjavi za medije navodi se da je posjedovao falsifikovani hrvatski pasoš.

Najdrskije krivično djelo za koje se sumnja da je Jelušić počinio 14. juna.2007, bila je pljačka radnje Exelco Diamond u tokijskom kvartu Ginza. Na snimku pljačke, koja je trajala 30 sekundi, vide se dva čovjeka, za koje japanska policija vjeruje da su Jelušić i njegov prijatelj crnogorski državljanin Rifat Hadžiahmetović, kako ulaze i suzavcem onesposobljavaju prodavačice. Potom su pobjegli s dijamantskom tijarom i ogrlicom vrijednom nešto manje od milion dolara. Koristeći lažne pasoše Češke republike, dva čovjeka su odvojenim letovima odletjela s Narita aerodroma kraj Tokija u Francusku.

Dva Pantera nedugo zatim došla su u središte globalne operacije prikupljanja podataka i prismotre kojom je rukovodila tokijska policija. Ona je već bila postiđena krađom ogrlice Comtesse de Vendome vrijedne 21 milion eura iz radnje u kvartu Ginza koju su Panteri počinili u martu 2004.

Rifat Hadžiahmetović je uhapšen 14. marta prošle godine na aerodromu u Larnaki na Kipru, pri pokušaju ulaska u tu istočnomediteransku ostrvsku zemlju s lažnim pasošem Bugarske. Optužen je da je umiješan u pljačku na Tenerifima, jednom od Kanarskih ostrva koja pripadaju Španiji. Na snimcima Hadžiahmetovićevih telefonskih razgovora, koje su napravili japanski isljednici, može se čuti kako Panter govori o svom odrastanju u Crnoj Gori, gdje je često hodao bos jer njegovi roditelji nijesu mogli da mu kupe cipele.

Prema informaciji japanske novinske agencije Kjodo od 6. novembra 2009, Jelušić je u septembru te godine uhapšen u Crnoj Gori po optužbi za ometanje pravde. Crnogorske vlasti su odbile zahtjev Japana za ekstradiciju Jelušića kako bi mu se sudilo za pljačku juvelirnice u kvartu Ginza. Crnogorski izvori na koje se poziva ugledni njujorški nedjeljnik Njujorker naveli su da je Jelušić pušten iz pritvora i zamoljen da napusti državu.

MOZAK IZ CRNE GORE: ,,Jasno je da količina informacija koja se dijeli s Interpolom i njena mreža od 188 država članica raste, a takođe se povećava i broj članova Pink Pantera koji su otkriveni, identifikovani i uhapšeni”, izjavio je Žan Mišel Lobitin, izvršni direktor Interpola. U Interpolovom saopštenju za medije prikazana je slika Jelušića s natpisom krupnim crvenim slovima ,,uhapšen”.

Njujorker je naveo kako u objavljenim izvještajima stoji da bi Jelušićevo hapšenje moglo biti povezano s informacijom dobijenom od Vučkovića.

Jelušićevo prisustvo na javnom mjestu u prijestonici Italije nije među Panterima smatrano riskantnim ponašanjem. Oni su prije najnovijeg hapšenja slobodno ulazili i izlazili iz Italije. Po Njujorkeru, poznato je da Panteri i njihovi pomagači imaju apartmane u Rimu i Milanu, kao i u raznim gradovima na jadranskoj obali Italije. Vjeruje se da oni uživaju zaštitu kriminalnih sindikata u toj zemlji i da djeluju uz prećutnu saglasnost lokalnih sudija i policije.

Neki viši detektivi u Evropi vjeruju da je Jelašić jedan od mozgova globalne kriminalne aktivnosti Pantera, a da bi njegovo hapšenje moglo da znači da Italija više neće služiti kao utočište balkanskim kradljivcima dijamanata. Italijanska policija je uznemirena zbog talasa međunarodnog publiciteta koji se poklanja Panterima i pod sve je većim pritiskom kolega iz Interpola. Ukoliko je tako, čini se vjerovatnim da će italijanska policija uhapsiti još članova Pink Pantera – kao i vlastite državljane koji im pomažu i profitiraju iz njihovih kriminalnih aktivnosti, zaključio je Dejvid Semjuels, autor teksta u Njujorkeru.

Semjuels bi trebalo da bude pouzdan izvor. Tokom proteklih godinu dana razgovarao je sa 17 detektiva u 10 država koji pokušavaju da uđu u trag Panterima. Dane je provodio i u Srbiji i Crnoj Gori, razgovarajući s osobama koje bi trebalo da imaju saznanja o tim savremenim hajducima.

Reporter je, pored ostalog, razgovarao s funkcionerima obavještajnih službi u zemlji susjedu Crne Gore koji su bili veoma upoznati sa švercom duž jadranske obale. Istočna i Zapadna Evropa, kazao mu je jedan od tih zvaničnika, postale su kriminalno povezane. „Motorni čamci odlaze, i za 40 minuta heroin je u Italiji”, objasnio je obavještajac. „Lanac posla za transportovanje droga u Italiju imao je veoma snažne veze sa politikom i policijom.”

TIJESNA SARADNJA: Drugi zvaničnik je Semjuelsu kazao da su ukradeni dragulji i satovi iz pljački Pantera pronađeni u albanskom gradu Lješu. Kriminalci širom Balkana, dodao je taj zvaničnik, tijesno sarađuju. Crnogorski kriminalci koji djeluju u Zapadnoj Evropi mogu da računaju na grupe italijanske mafije za pomoć i zaštitu.

Italijanski kriminalci investiraju velike sume novca u Crnu Goru i ostale balkanske države. U jednom trenutku na desetine vođa italijanske mafije za kojima je bila raspisana potjernica slobodno su živjeli u Crnoj Gori.

Mada se balkanske bande nijesu formalno sjedinile s mafijaškim sindikatima, rekao je drugi zvaničnik, „informacija koju mi imamo pokazuje da postoji saradnja i uzajamno djelovanje”. Drugim riječima, balkanske bande ugrađuju mafiju u svoje poslove, u zamjenu za logističku podršku i zaštitu od policije i sudija. „To je odnos zasnovan na partnerstvu”, iznio je taj bezbjednosni zvaničnik.

Stiv Aleksander, detektiv britanskog Skotland jarda, koji je vodio istragu u slučaju čuvene pljačke dijamanata u londonskoj juvelirnici Graf 2003. kada su odnijete dragocjenosti vrijedne 45 miliona eura, žalio se prošle godine Semjuelsu da je Italija ,,pravac koji se koristi iz Crne Gore, ukoliko želite da vaše kretanje ne bude primijećeno.” Aleksander je bio jedan od nekoliko evropskih detektiva koji su reporteru Njujorkera, kazali da Panteri imaju logističke baze u Italiji. Mnogi od tih detektiva govorili su kako italijanska policija uglavnom nije sarađivala u njihovim istragama.

Jedan od tih isljednika, detektiv iz Ženeve Jan Glasi, ukazao je Semjuelsu kako je tačan policijski grafikon koji sugeriše da je Italija važno operativno čvorište Pantera. Reporter je imao priliku da taj grafikon vidi u kancelariji francuske tzv. Sudske policije zapadno od Pariza. Tamošnji isljednik Bruno Kadio Semjuelsu je dozvolio da prouči grafikon koji je sastavio Europol, policijska agencija Evropske unije, koji pokazuje šokantne veze između Pantera, njihovih automobila i mobilnih telefona.

,,No, nikakva informacija ne potiče iz Italije,” žalio se Glasi iz Ženeve. ,,Možda oni nijesu zainteresovani za ružičastu aktivnost.”

Odnedavno su, ipak, Italijani počeli da popuštaju pod stranim pritiskom, da prisustvuju sastancima Interpolove grupe za Pink Pantere, pa su 2009. i uhapsili kriminalca koji je rukovao robom koju su opljačkali Panteri. No, ostale aktivnosti bande i dalje nijesu bile remećene. A kako je Glasi primijetio ,,sve grupe imaju kontakte ili apartmane u Milanu.”

 

Kriminalac u penziji

Milutin Dacović, poznat prijateljima kao Dača, penzionisani je kriminalac. Reporter Njujorkera Semjuels našao ga je u jednom italijanskom restoranu, čiji je vlasnik u Beogradu. Sagradio je taj restoran ušteđevinom od karijere lopova u Italiji. Tokom tih godina bio je pouzdani drug legendarnog srpskog gangstera Ljubomira Magaša (Ljuba Zemunac). Zajedno, Dača i Ljuba otvorili su Italiju kriminalcima s Balkana. Dača je, koristeći svoju inteligenciju i Ljubine mišice, stvorio za sebe u Italiji imperiju tako što je okupljao ostale kriminalce sa Balkana. On procjenjuje da je njegova prvobitna grupa od petoro imala stotinjak ili više kriminalaca koji su svi bili iz Beograda. Kada ga je Semjuels upitao koliko ih je još živo, rekao je četvoro ili petoro najviše, gestovima pokazujući na ubrizgavanje heroina, ušmrkavanje kokaina ili revolverske hice. Semjuels je napisao da članovi Pantera povremeno posjećuju Dačin restoran. ,,Ja ih podržavam svim svojim srcem”, kazao je on. ,,Ne želim da ijednog od njih dovedem u nevolje.”

 

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo