Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zarobljenik sumnjivih optužbi

Objavljeno prije

na

„Jedanaest godina se vodi sudski postupak protiv mene bez ijednog jedinog dokaza. Jedanaest godina ne mogu slobodno da se krećem, da se zaposlim. Za to vrijeme o mom je slučaju sudilo više od 30 sudija i porotnika, a zakazano je oko 100 ročišta”, kaže za Monitor Veselin Piletić , koji je 1999. godine uhapšen pod sumnjom da je ubio svog komšiju Milana Paljevića. BEZ DOKAZA ZA KRIVICU: Viši sud, odnosno sudija Dragutin Čolaković, oslobodio je Piletića u decembru 2000. godine. Kako se obrazlaže u toj presudi, sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazala su da „nije bilo dokaza da je Piletić kriv”. U presudi se dalje potanko objašnjava da između ostalog: pištolj koji je pronađen kod Veselina Piletića nije odgovarao pištolju iz kojeg je Paljević ubijen, na odjeći Veselina Piletića nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, da DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću…

Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića, kako se navodi i u oslobađajućoj presudi, bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori – „ kuku majko, šta učinjeh”, te kako mu je Piletić dao ceduljicu na kojoj je pisalo da će «biti zaklan» ukoliko to ispriča inspektorima, koji su navodno na zahtjev Šćepanovića dolazili da ga saslušaju u ZIKS.

Sudija Čolaković smatrao je da se Šćepanoviću kao svjedoku ne može vjerovati iz više razloga. Ceduljica za koju je Šćepanović u sudnici tvrdio da je sakrivena u bojleru sobe u istražnom zatvoru – tamo nije pronađena. Dvojica zatvorenika koji su takođe dijelili sobu sa Piletićem i Šćepanovićem tvrdili su da nijesu primijetili da su Šćepanović i Piletić ikada bili sami u sobi, niti da su razgovarali. Konačno, u oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju.

IGRE BEZ GRANICA: Po žalbi tužilaštva Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog za to bila je sporna ceduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Otkud tužilaštvu ceduljica koja prethodno nije pronađena, tužilac u sudu nije htio da kaže. Zvanično, njeno porijeklo ne zna se ni danas.

Advokat Piletića, Slavomir Božović, poslao je ovog mjeseca dopis državnoj tužiteljki Ranki Čarapić u kom navodi da tužilaštvo već deset godina odbija da saopšti porijeklo ceduljice, i traži od državne tužiteljke da naloži tužilaštvu da se konačno izjasni o porijeklu tog dokaza.

Iz dopisa koji je 13 dana nakon što je donesena oslobađajuća presuda tadašnji predsjednik Višeg suda Milan Radović uputio sudiji Dragutinu Čolakoviću, a u koji je Monitor imao uvid, jasno je da je fotokopiju sporne ceduljice sudu dostavilo državno tužilaštvo, a tužilaštvu advokat Rajka Božovića, punomoćnik oštećene porodice! Otkud Božoviću, inače bratu sutkinje Svetlane Vujanović, supruge predsjednika države Filipa Vujanovića, listica koju je svjedok Slavoljub Šćepanović navodno sakrio u bojleru, a koju sud tamo nije pronašao, ostala je tajna. Iako postoji dokument koji dokazuje da je Božović dostavio spornu cjeduljicu, crnogorsko tužilaštvo nikada nije zvanično otkrilo njeno porijeklo. Niti u sudu, niti u odgovorima upućenim Piletićevim advokatima koji skoro deceniju traže da se otkrije njeno porijeklo, insistirajući na tome da dokaz ne smije biti tajan.

«Zakon o krivičnom postupku Crne Gore ne poznaje institut tajnih dokaza. To je bilo moguće u vrijeme Golog Otoka. Ako je pribavljanje dokaza obezbijeđeno u okviru neke službene ili druge tajne, zakon nalaže da to ne smije biti tajna za sud», navodi Piletićev advokat.

Suđenje je nastavljeno, ceduljica je uvažena kao validan dokaz. Veselinu Piletiću nije, međutim, pomoglo ni to što su se tri vještaka izjasnila – da rukopis na ceduljici nije njegov. Osim što rukopis nije Piletićev, sadržaj ceduljice ne krasi poznavanje gramatike. Piletić je profesor književnosti.

«Jedanaest godina sjedim u čekaonicama sudova ipak vjerujući u pravosudni sestem Crne Gore. Ćuteći sam pristao i da se vještači sumnjivo pribavljena listica. Sve dok nijesam shvatio da krivična djela nesmetano čine oni koji to ne bi smjeli», kaže Piletić.

Konačno, iako je Crna Gora već platila vještačenje novosadskom Zavodu za sudska vještačenja, tužilaštvo je zatražilo da se cjeduljica opet vještači u Visbademu. Pri tom, Piletićev advokat tražio je izuzeće aktuelnog sudije Ratka Ćupića jer, kako je objasnio, sudija nije čitanjem nalaza novosadskog Zavoda proveo taj dokaz. Taj zahtjev je odbijen.

Konačno, Piletiću se i dalje sudi iako je svjedok Slavoljub Šćepanović, kome je ceduljica navodno bila upućena, na posljednjem svjedočenju, u junu 2009. godine, kada je od njega traženo da ponovi da je čuo Piletićevo priznanje ubistva rekao: „Ja ne znam ništa o tome”.

PRAVDA NIJE AKO JE SPORA: Pravo na suđenje u razumnom roku jedno je od značajnih ljudskih prava. To pravo, pored domaćeg zakonodavstva, štite Povelja o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U praksi Evropskog suda za ljudska prava preovladava stav da je to pravo prekršeno ako je postupak trajao preko osam godina, navodi se u jednom od izvještaja crnogorskog ombudsmana.

U izvještaju crnogorskog ombudsmana za 2009. godinu navodi se da se od 525 pritužbi građana koje je primio čak 30 odsto odnosi na rad sudova i tužilaštva, a najviše na kršenje prava na suđenje u razumnom roku. U tom izvještaju detaljno se opisuje i slučaj osobe koja je čak osam godina provela u istražnom zatvoru, da bi konačno, nakon donošenja presude čekalo skoro godinu dana na njenu izradu.

U toku 2008. godine broj pritužbi koji se odnosi na rad sudova, a opet najčešće na kršenje prava na razumno suđenje, iznosio je 40 posto od ukupnih pritužbi. Ista stvar i sa svima prethodnim izvještajima crnogorskog zaštitinika za ljudska prava.

„Pored garancije prava na raspravu u razumnom roku, član 6. Konvencije o ljudskim pravima sadrži i druge bitne garancije koje se odnose na sudski postupak. Naime, da bi bio zakonit i pravičan sud mora prije svega biti nezavisan, ustanovljen zakonom i nepristrasan. Sud mora biti nezavisan od drugih ograna vlasti, prije svega, izvršne, ali i zakonodavne, kao i u odnosu na više sudske instance”, navodi se u jednom od izvještaja ombudsmana u odjeljku o pravu na suđenje u razumnom roku. Crnogorsko pravosuđe nadaleko je čuveno po nepristrasnosti i nezavisnosti. Posljednji izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2009. kao poseban problem akcentovalo je uticaj politike na domaće pravosuđe.

U izvještaju Vrhovnog državnog tužilaštva za 2009. godinu, međutim, samo riječi hvale. Uz neriješena optuženja iz ranijih godina tokom 2009. godine kod sudova je 18 odsto manje predmeta u odnosu na godinu ranije, zadovoljno je tužilaštvo. Čak 17.973 neriješenih slučajeva Vrhovni sud smatra podvigom.

Jedanaest izgubljenih godina jednog crnogorskog građanina, zarobljenog sumnjama i optužbama, za Vrhovno tužilaštvo tek je brojka za godišnje hvalospjeve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo