Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zarobljenik sumnjivih optužbi

Objavljeno prije

na

„Jedanaest godina se vodi sudski postupak protiv mene bez ijednog jedinog dokaza. Jedanaest godina ne mogu slobodno da se krećem, da se zaposlim. Za to vrijeme o mom je slučaju sudilo više od 30 sudija i porotnika, a zakazano je oko 100 ročišta”, kaže za Monitor Veselin Piletić , koji je 1999. godine uhapšen pod sumnjom da je ubio svog komšiju Milana Paljevića. BEZ DOKAZA ZA KRIVICU: Viši sud, odnosno sudija Dragutin Čolaković, oslobodio je Piletića u decembru 2000. godine. Kako se obrazlaže u toj presudi, sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazala su da „nije bilo dokaza da je Piletić kriv”. U presudi se dalje potanko objašnjava da između ostalog: pištolj koji je pronađen kod Veselina Piletića nije odgovarao pištolju iz kojeg je Paljević ubijen, na odjeći Veselina Piletića nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, da DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću…

Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića, kako se navodi i u oslobađajućoj presudi, bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori – „ kuku majko, šta učinjeh”, te kako mu je Piletić dao ceduljicu na kojoj je pisalo da će «biti zaklan» ukoliko to ispriča inspektorima, koji su navodno na zahtjev Šćepanovića dolazili da ga saslušaju u ZIKS.

Sudija Čolaković smatrao je da se Šćepanoviću kao svjedoku ne može vjerovati iz više razloga. Ceduljica za koju je Šćepanović u sudnici tvrdio da je sakrivena u bojleru sobe u istražnom zatvoru – tamo nije pronađena. Dvojica zatvorenika koji su takođe dijelili sobu sa Piletićem i Šćepanovićem tvrdili su da nijesu primijetili da su Šćepanović i Piletić ikada bili sami u sobi, niti da su razgovarali. Konačno, u oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju.

IGRE BEZ GRANICA: Po žalbi tužilaštva Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog za to bila je sporna ceduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Otkud tužilaštvu ceduljica koja prethodno nije pronađena, tužilac u sudu nije htio da kaže. Zvanično, njeno porijeklo ne zna se ni danas.

Advokat Piletića, Slavomir Božović, poslao je ovog mjeseca dopis državnoj tužiteljki Ranki Čarapić u kom navodi da tužilaštvo već deset godina odbija da saopšti porijeklo ceduljice, i traži od državne tužiteljke da naloži tužilaštvu da se konačno izjasni o porijeklu tog dokaza.

Iz dopisa koji je 13 dana nakon što je donesena oslobađajuća presuda tadašnji predsjednik Višeg suda Milan Radović uputio sudiji Dragutinu Čolakoviću, a u koji je Monitor imao uvid, jasno je da je fotokopiju sporne ceduljice sudu dostavilo državno tužilaštvo, a tužilaštvu advokat Rajka Božovića, punomoćnik oštećene porodice! Otkud Božoviću, inače bratu sutkinje Svetlane Vujanović, supruge predsjednika države Filipa Vujanovića, listica koju je svjedok Slavoljub Šćepanović navodno sakrio u bojleru, a koju sud tamo nije pronašao, ostala je tajna. Iako postoji dokument koji dokazuje da je Božović dostavio spornu cjeduljicu, crnogorsko tužilaštvo nikada nije zvanično otkrilo njeno porijeklo. Niti u sudu, niti u odgovorima upućenim Piletićevim advokatima koji skoro deceniju traže da se otkrije njeno porijeklo, insistirajući na tome da dokaz ne smije biti tajan.

«Zakon o krivičnom postupku Crne Gore ne poznaje institut tajnih dokaza. To je bilo moguće u vrijeme Golog Otoka. Ako je pribavljanje dokaza obezbijeđeno u okviru neke službene ili druge tajne, zakon nalaže da to ne smije biti tajna za sud», navodi Piletićev advokat.

Suđenje je nastavljeno, ceduljica je uvažena kao validan dokaz. Veselinu Piletiću nije, međutim, pomoglo ni to što su se tri vještaka izjasnila – da rukopis na ceduljici nije njegov. Osim što rukopis nije Piletićev, sadržaj ceduljice ne krasi poznavanje gramatike. Piletić je profesor književnosti.

«Jedanaest godina sjedim u čekaonicama sudova ipak vjerujući u pravosudni sestem Crne Gore. Ćuteći sam pristao i da se vještači sumnjivo pribavljena listica. Sve dok nijesam shvatio da krivična djela nesmetano čine oni koji to ne bi smjeli», kaže Piletić.

Konačno, iako je Crna Gora već platila vještačenje novosadskom Zavodu za sudska vještačenja, tužilaštvo je zatražilo da se cjeduljica opet vještači u Visbademu. Pri tom, Piletićev advokat tražio je izuzeće aktuelnog sudije Ratka Ćupića jer, kako je objasnio, sudija nije čitanjem nalaza novosadskog Zavoda proveo taj dokaz. Taj zahtjev je odbijen.

Konačno, Piletiću se i dalje sudi iako je svjedok Slavoljub Šćepanović, kome je ceduljica navodno bila upućena, na posljednjem svjedočenju, u junu 2009. godine, kada je od njega traženo da ponovi da je čuo Piletićevo priznanje ubistva rekao: „Ja ne znam ništa o tome”.

PRAVDA NIJE AKO JE SPORA: Pravo na suđenje u razumnom roku jedno je od značajnih ljudskih prava. To pravo, pored domaćeg zakonodavstva, štite Povelja o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U praksi Evropskog suda za ljudska prava preovladava stav da je to pravo prekršeno ako je postupak trajao preko osam godina, navodi se u jednom od izvještaja crnogorskog ombudsmana.

U izvještaju crnogorskog ombudsmana za 2009. godinu navodi se da se od 525 pritužbi građana koje je primio čak 30 odsto odnosi na rad sudova i tužilaštva, a najviše na kršenje prava na suđenje u razumnom roku. U tom izvještaju detaljno se opisuje i slučaj osobe koja je čak osam godina provela u istražnom zatvoru, da bi konačno, nakon donošenja presude čekalo skoro godinu dana na njenu izradu.

U toku 2008. godine broj pritužbi koji se odnosi na rad sudova, a opet najčešće na kršenje prava na razumno suđenje, iznosio je 40 posto od ukupnih pritužbi. Ista stvar i sa svima prethodnim izvještajima crnogorskog zaštitinika za ljudska prava.

„Pored garancije prava na raspravu u razumnom roku, član 6. Konvencije o ljudskim pravima sadrži i druge bitne garancije koje se odnose na sudski postupak. Naime, da bi bio zakonit i pravičan sud mora prije svega biti nezavisan, ustanovljen zakonom i nepristrasan. Sud mora biti nezavisan od drugih ograna vlasti, prije svega, izvršne, ali i zakonodavne, kao i u odnosu na više sudske instance”, navodi se u jednom od izvještaja ombudsmana u odjeljku o pravu na suđenje u razumnom roku. Crnogorsko pravosuđe nadaleko je čuveno po nepristrasnosti i nezavisnosti. Posljednji izvještaj EK o napretku Crne Gore za 2009. kao poseban problem akcentovalo je uticaj politike na domaće pravosuđe.

U izvještaju Vrhovnog državnog tužilaštva za 2009. godinu, međutim, samo riječi hvale. Uz neriješena optuženja iz ranijih godina tokom 2009. godine kod sudova je 18 odsto manje predmeta u odnosu na godinu ranije, zadovoljno je tužilaštvo. Čak 17.973 neriješenih slučajeva Vrhovni sud smatra podvigom.

Jedanaest izgubljenih godina jednog crnogorskog građanina, zarobljenog sumnjama i optužbama, za Vrhovno tužilaštvo tek je brojka za godišnje hvalospjeve.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo