Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dan poslije

Objavljeno prije

na

izbori

Vlast je ubilježila još jednu izbornu pobjedu. Sam ili sa satelitima DPS će vladati u dvanaest od 14 opština u kojima su lokalni izbori održani 23. maja. U Podgorici je koalicija DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke, od 57 mjesta u lokalnom parlamentu, osvojila 28. Udružena opozicija dobila je 24, a Socijaldemokratska partija pet mandata. ,,Bilo bi”, kazao je predsjednik DPS-a Milo Đukanović, “divno da imamo 29 mandata, ali imamo 28 i naći ćemo koalicionog partnera sa kojim ćemo nastaviti da obavljamo vlast u Podgorici”. Biće to teško traganje.

Đukanović je naglasio da ga posebno raduje pobjeda DPS u nove tri opštine na sjeveru Crne Gore – Andrijevici, Kolašinu i na Žabljaku. ,,To znači da politika državnosti i integracija veoma dobro prolazi na sjeveru naše države. To, takođe, potvrđuje da politika Vlade, koja promoviše ulaganja u ubrzani razvoj sjevera, daje dobre političke rezultate”, pohvalio se Đukanović. Neko manje mudar mogao bi pomisliti da neke veze sa rezultatima izbora ima i to što ljudima, jednom, postane teško da trpe da se snijeg čisti i so posipa samo do granica njihovih opština. Pa konačno glasaju ispravno.

Iako je DPS pobijedio, u opoziciji ne smatraju da su izgubili. Potpredsjednik NOVE Slaven Radunović za Monitor kaže da je napravljen veliki korak naprijed:

,,Ja sam svaki nastup, u upravo završenoj kampanji, počinjao time da mislim kako je najveći uspjeh već postignut: ljudi različitih nacija, političkih uvjerenja, vjeroispovijesti, socio-ekonomskog statusa… razgovaraju, poslije mnogo godina, bez tenzija, o zajedničkim prioritetima. Naši aktivisti su, ruku pod ruku – Srbin i Bošnjak, unionista i independentista, socijalista i konzervativac, obilazili građane Crne Gore i prenosili im poruke mira, sloge i napretka”.

Radunović tvrdi da su skupovi koalicije Bolja Crna Gora odisali zadovoljstvom što su u salama ponovo zajedno braća, kumovi i rođaci, koji su godinama razmjenjivali najgrublje riječi zbog politike. Ipak, kako kaže, rukovodstava stranaka koalicije, nijesu uspjela, u prvom pokušaju, da materijalizuju ogromni potencijal kojim su raspolagala.

,,Za to postoji više razloga. Kao prvo, predugo je trajao pregovarački proces, tako da nam je ostalo malo vremena za pripremu kampanje. Zatim, bilo je problema u određivanju nadležnosti, kao i u prenošenju zadataka, kako po ‘horizontali’, tako i po ‘vertikali’. Svakom složenom mehanizmu, pa i nama, treba malo vremena da se ‘uhodamo’. Ovo je nezaustavljivi proces, samo da budemo složni”.

U Pokretu za promjene ocjenjuju da je svaka nova izborna pobjeda DPS-a novi poraz Crne Gore.

,,Režimske izborne pobjede su sprdanje sa temeljnim postulatom zapadne demokratije, po kojemu birači, na slobodnim izborima, kažnjavaju štetnu, korumpiranu i kriminalizovanu vlast”, kaže poslanik PZP-a Koča Pavlović.

On smatra da je, zahvaljujući ucjenama, kupovini ličnih karata i podršci organizovanog kriminala, DPS uspostavio obrnutu logiku – što gore stanje na terenu, to bolji izborni rezultat.

,,Ubjedljive pobjede DPS-a u Rožajama, varoši od koje je režim načinio grad narko-dilera i socijalnih slučajeva, zatim onaj devedesetpostotni izborni trijumf u naselju Konik, baš kao i pobjede u Beranama, Žabljaku i Bijelom Polju, sjajne su ilustracije djelotvornosti te sumanute antidemokratske ‘logike'”.

 

Pavlović tvrdi da izborni rezultati u Kolašinu dokazuju da će istinska borba protiv korupcije i kriminala biti nemilosrdno kažnjavana, sve dok DPS kontroliše izborni proces. U Kolašinu je DPS osvojila 36,5 odsto glasova, ujedinjena opozicija 35,9, grupa građana sa Miletom Bulatovićem na čelu oko oko 20, a SDP oko šest odsto.

,,Grupa koja je prepoznata po pljački, korupciji i po saradnji sa kriminalnim preduzetnicima obezbijedila je 20 odsto glasova i čak šest odbornika u lokalnom parlamentu. Lokalni SDP, jedan od rijetkih ogranaka ove režimske partije koji se odlučno usprotivio pljački i korupciji, bukvalno se prepolovio i sa nekadašnja četiri sveo se na dva odbornika”, kaže Pavlović.

Čelnici partija okupljenih u koaliciju Bolja Crna Gora i prije izbora su tvrdili i sada kažu da je veoma važno očuvati opoziciono jedinstvo. Prvo iskušenje već je bilo pred njima zbog činjenice da se Narodna stranka usprotivila pozivu na razgovore koji je SDP-u uputio potpredsjednik SNP-a Neven Gošović. Stvar je, sva prilika izglađena, lider NOVE Andrija Mandić je pozvao opozicionare da ” eventualne nesporazume rješavaju u direktnim razgovorima”.

,,Mnogo je više nesporazuma i sukoba na relaciji SDP-DPS, pa čak i u samom DPS, ali se naši politički protivnici trude da to ostane dalje od očiju javnosti”, kazao je Mandić.

O dogovorima iza očiju javnosti ovih je dana nešto govorio i gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša. Pozivao je SDP da ,,održi riječ”. Koju, nije precizirao. Ko se s kim i šta se ko u DPS-u i SDP-u dogovarao i dogovara teško da ćemo ikad saznati.

Zasad važi da SDP-u ne valja Mugoša, ali im valja još godinu i po. Iznad svega su im ,,programski principi”. Dao ih Bog principijelne.

Posla će imati i tužilaštvo: DPS je, kaže, pokraden. Koalicija Za evropska Pljevlja podnijela je krivičnu prijavu protiv devet osoba u Pljevljima zbog “zloupotrebe prava glasanja i falsilfikovanja glasanja na izborima”. Da nije tog, dakako prioritetnog posla, tužioci u Pljevljima su možda mogli razmotriti ima li elemenata krivičnog djela u tome što su direktori u Rudniku uglja ucjenjivali zaposlene da glasaju za DPS. Ima preče od prečega.

Ako nekome nije jasna priroda ovih i svih ovdašnjih izbora neka presabere koliko tačno poznaje ljudi koji su spremni da javno, na primjer, na radnom mjestu kažu: izašao sam na izbore i glasao za opoziciju. Tačno tolika nam je demokratija.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

 

 

ULCINJ

Ključ grada u novim rukama?

 

Kampanja je bila veoma duga i teška, ogromna je energija rastočena, mnogo je novaca, cementa i asfalta potrošeno, posebno u završnici.

Koaliciju Za evropski Ulcinj, koju su činili Demokratska unija Albanaca i Demokratska partija socijalista, predvođenu aktuelnim gradonačelnikom Gzimom Hajdinagom, morao je, nenajavljeno, posljednjeg dana kampanje, na Dan nezavisnosti, da aktivno podrži i lider DPS-a Milo Đukanović.

Nije ostalo nezapaženo da je u samom finišu kampanje u Ulcinju boravio i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, koji se, takođe nenajavljeno, sastao s predsjednikom opštine. Istu stvar vjerski poglavar muslimana učinio je i u osvit predsjedničkih izbora 2008. godine.

Dolazak Đukanovića označio je uključivanje čitavog državnog i paradržavnog aparata u akciju spašavanja debakla saveza DPS-DUA. I uspjelo je: za tri dana ta je koalicija dobila oko hiljadu novih glasova. Tačnije, 14 od ukupno 33 mandata u budućem sazivu opštinske Skupštine, koliko je i ranije imala sa SDP.

Ali, do magične brojke od 17, teško se dolazi. Jer, s DUA-DPS, bar za sada, želi samo dosadašnji partner, Partija demokratskog prosperiteta Ali Redže, koja ima dva mandata.

Dakle, potreban je još samo jedan mandat. To svakako neće učiniti Demokratski savez Mehmeta Bardhija, koji je osvojio tek jedan mandat (u prošlom sazivu Skupštine imao je četiri), a mali su izgledi da bi se tom savezu mogao priključiti i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja, koji je takođe osvojio samo jedan mandat.

Čini se da su „ključevi Ulcinja” u rukama SDP, koji je samostalno nastupio i osvojio dva mandata. Socijaldemokrate, koji su bili sasvim marginalizovani u prošloj vlasti, sada, izgleda, nijesu spremni da pruže podršku daljem propadanju grada s najvećim resursima na Crnogorskom primorju.

Nesposobnu vlast u Ulcinju je zbog nerealizovanja niza projekata i neefikasnosti kritikovao i Đukanović („Djelimično smo zadovoljni rezultatima, moglo se više”), a eksplicitnije je to učinio predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, koji je rekao da je „lokalna vlast podbacila”.

Zato je realna mogućnost da socijaldemokrate postignu dogovor s najjačom opozicionom strankom FORCA Nazifa Cungua, koja je na nedjeljnim izborima osvojila 11 mandata, odnosno tri više nego prije četiri godine. Ta albanska nacionalna stranka, na čijem su čelu preduzetnici, jedina je na ovim izborima nastupila s ekonomskim programom razvoja grada, i zato je uspjela da dobije i značajno povjerenje pravoslavaca u Ulcinju.

U toj eventualnoj koaliciji mjesto je rezervisano i za savez Za bolji Ulcinj, koji je osvojio dva mandata. To bi značilo uvažavanje realnosti i veće uključivanje Crnogoraca i Srba u društveni i politički život ove opštine.

Ulcinju su prije svega potrebni stabilnost i održivi razvoj. To znači efikasna administracija, investicije u infrastrukturu, turizam i poljoprivredu. Sve ono što trenutna vlast nije znala da uradi u proteklom periodu.

Zato je sada ključno pitanje: ko je to spreman i sposoban da radi gotovo danonoćno, naporno i profesionalno, kako ovaj grad s velikim prirodnim potencijalima, na početku trećeg milenijuma, ne bi više bio selendra.

Vrijeme curi. Ljudi i istorija tražiće nove krivce ako se nastavi dosadašnji trend destrukcije.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo