Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dan poslije

Objavljeno prije

na

Vlast je ubilježila još jednu izbornu pobjedu. Sam ili sa satelitima DPS će vladati u dvanaest od 14 opština u kojima su lokalni izbori održani 23. maja. U Podgorici je koalicija DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke, od 57 mjesta u lokalnom parlamentu, osvojila 28. Udružena opozicija dobila je 24, a Socijaldemokratska partija pet mandata. ,,Bilo bi”, kazao je predsjednik DPS-a Milo Đukanović, “divno da imamo 29 mandata, ali imamo 28 i naći ćemo koalicionog partnera sa kojim ćemo nastaviti da obavljamo vlast u Podgorici”. Biće to teško traganje.

Đukanović je naglasio da ga posebno raduje pobjeda DPS u nove tri opštine na sjeveru Crne Gore – Andrijevici, Kolašinu i na Žabljaku. ,,To znači da politika državnosti i integracija veoma dobro prolazi na sjeveru naše države. To, takođe, potvrđuje da politika Vlade, koja promoviše ulaganja u ubrzani razvoj sjevera, daje dobre političke rezultate”, pohvalio se Đukanović. Neko manje mudar mogao bi pomisliti da neke veze sa rezultatima izbora ima i to što ljudima, jednom, postane teško da trpe da se snijeg čisti i so posipa samo do granica njihovih opština. Pa konačno glasaju ispravno.

Iako je DPS pobijedio, u opoziciji ne smatraju da su izgubili. Potpredsjednik NOVE Slaven Radunović za Monitor kaže da je napravljen veliki korak naprijed:

,,Ja sam svaki nastup, u upravo završenoj kampanji, počinjao time da mislim kako je najveći uspjeh već postignut: ljudi različitih nacija, političkih uvjerenja, vjeroispovijesti, socio-ekonomskog statusa… razgovaraju, poslije mnogo godina, bez tenzija, o zajedničkim prioritetima. Naši aktivisti su, ruku pod ruku – Srbin i Bošnjak, unionista i independentista, socijalista i konzervativac, obilazili građane Crne Gore i prenosili im poruke mira, sloge i napretka”.

Radunović tvrdi da su skupovi koalicije Bolja Crna Gora odisali zadovoljstvom što su u salama ponovo zajedno braća, kumovi i rođaci, koji su godinama razmjenjivali najgrublje riječi zbog politike. Ipak, kako kaže, rukovodstava stranaka koalicije, nijesu uspjela, u prvom pokušaju, da materijalizuju ogromni potencijal kojim su raspolagala.

,,Za to postoji više razloga. Kao prvo, predugo je trajao pregovarački proces, tako da nam je ostalo malo vremena za pripremu kampanje. Zatim, bilo je problema u određivanju nadležnosti, kao i u prenošenju zadataka, kako po ‘horizontali’, tako i po ‘vertikali’. Svakom složenom mehanizmu, pa i nama, treba malo vremena da se ‘uhodamo’. Ovo je nezaustavljivi proces, samo da budemo složni”.

U Pokretu za promjene ocjenjuju da je svaka nova izborna pobjeda DPS-a novi poraz Crne Gore.

,,Režimske izborne pobjede su sprdanje sa temeljnim postulatom zapadne demokratije, po kojemu birači, na slobodnim izborima, kažnjavaju štetnu, korumpiranu i kriminalizovanu vlast”, kaže poslanik PZP-a Koča Pavlović.

On smatra da je, zahvaljujući ucjenama, kupovini ličnih karata i podršci organizovanog kriminala, DPS uspostavio obrnutu logiku – što gore stanje na terenu, to bolji izborni rezultat.

,,Ubjedljive pobjede DPS-a u Rožajama, varoši od koje je režim načinio grad narko-dilera i socijalnih slučajeva, zatim onaj devedesetpostotni izborni trijumf u naselju Konik, baš kao i pobjede u Beranama, Žabljaku i Bijelom Polju, sjajne su ilustracije djelotvornosti te sumanute antidemokratske ‘logike'”.

 

Pavlović tvrdi da izborni rezultati u Kolašinu dokazuju da će istinska borba protiv korupcije i kriminala biti nemilosrdno kažnjavana, sve dok DPS kontroliše izborni proces. U Kolašinu je DPS osvojila 36,5 odsto glasova, ujedinjena opozicija 35,9, grupa građana sa Miletom Bulatovićem na čelu oko oko 20, a SDP oko šest odsto.

,,Grupa koja je prepoznata po pljački, korupciji i po saradnji sa kriminalnim preduzetnicima obezbijedila je 20 odsto glasova i čak šest odbornika u lokalnom parlamentu. Lokalni SDP, jedan od rijetkih ogranaka ove režimske partije koji se odlučno usprotivio pljački i korupciji, bukvalno se prepolovio i sa nekadašnja četiri sveo se na dva odbornika”, kaže Pavlović.

Čelnici partija okupljenih u koaliciju Bolja Crna Gora i prije izbora su tvrdili i sada kažu da je veoma važno očuvati opoziciono jedinstvo. Prvo iskušenje već je bilo pred njima zbog činjenice da se Narodna stranka usprotivila pozivu na razgovore koji je SDP-u uputio potpredsjednik SNP-a Neven Gošović. Stvar je, sva prilika izglađena, lider NOVE Andrija Mandić je pozvao opozicionare da ” eventualne nesporazume rješavaju u direktnim razgovorima”.

,,Mnogo je više nesporazuma i sukoba na relaciji SDP-DPS, pa čak i u samom DPS, ali se naši politički protivnici trude da to ostane dalje od očiju javnosti”, kazao je Mandić.

O dogovorima iza očiju javnosti ovih je dana nešto govorio i gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša. Pozivao je SDP da ,,održi riječ”. Koju, nije precizirao. Ko se s kim i šta se ko u DPS-u i SDP-u dogovarao i dogovara teško da ćemo ikad saznati.

Zasad važi da SDP-u ne valja Mugoša, ali im valja još godinu i po. Iznad svega su im ,,programski principi”. Dao ih Bog principijelne.

Posla će imati i tužilaštvo: DPS je, kaže, pokraden. Koalicija Za evropska Pljevlja podnijela je krivičnu prijavu protiv devet osoba u Pljevljima zbog “zloupotrebe prava glasanja i falsilfikovanja glasanja na izborima”. Da nije tog, dakako prioritetnog posla, tužioci u Pljevljima su možda mogli razmotriti ima li elemenata krivičnog djela u tome što su direktori u Rudniku uglja ucjenjivali zaposlene da glasaju za DPS. Ima preče od prečega.

Ako nekome nije jasna priroda ovih i svih ovdašnjih izbora neka presabere koliko tačno poznaje ljudi koji su spremni da javno, na primjer, na radnom mjestu kažu: izašao sam na izbore i glasao za opoziciju. Tačno tolika nam je demokratija.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

 

 

ULCINJ

Ključ grada u novim rukama?

 

Kampanja je bila veoma duga i teška, ogromna je energija rastočena, mnogo je novaca, cementa i asfalta potrošeno, posebno u završnici.

Koaliciju Za evropski Ulcinj, koju su činili Demokratska unija Albanaca i Demokratska partija socijalista, predvođenu aktuelnim gradonačelnikom Gzimom Hajdinagom, morao je, nenajavljeno, posljednjeg dana kampanje, na Dan nezavisnosti, da aktivno podrži i lider DPS-a Milo Đukanović.

Nije ostalo nezapaženo da je u samom finišu kampanje u Ulcinju boravio i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, koji se, takođe nenajavljeno, sastao s predsjednikom opštine. Istu stvar vjerski poglavar muslimana učinio je i u osvit predsjedničkih izbora 2008. godine.

Dolazak Đukanovića označio je uključivanje čitavog državnog i paradržavnog aparata u akciju spašavanja debakla saveza DPS-DUA. I uspjelo je: za tri dana ta je koalicija dobila oko hiljadu novih glasova. Tačnije, 14 od ukupno 33 mandata u budućem sazivu opštinske Skupštine, koliko je i ranije imala sa SDP.

Ali, do magične brojke od 17, teško se dolazi. Jer, s DUA-DPS, bar za sada, želi samo dosadašnji partner, Partija demokratskog prosperiteta Ali Redže, koja ima dva mandata.

Dakle, potreban je još samo jedan mandat. To svakako neće učiniti Demokratski savez Mehmeta Bardhija, koji je osvojio tek jedan mandat (u prošlom sazivu Skupštine imao je četiri), a mali su izgledi da bi se tom savezu mogao priključiti i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja, koji je takođe osvojio samo jedan mandat.

Čini se da su „ključevi Ulcinja” u rukama SDP, koji je samostalno nastupio i osvojio dva mandata. Socijaldemokrate, koji su bili sasvim marginalizovani u prošloj vlasti, sada, izgleda, nijesu spremni da pruže podršku daljem propadanju grada s najvećim resursima na Crnogorskom primorju.

Nesposobnu vlast u Ulcinju je zbog nerealizovanja niza projekata i neefikasnosti kritikovao i Đukanović („Djelimično smo zadovoljni rezultatima, moglo se više”), a eksplicitnije je to učinio predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, koji je rekao da je „lokalna vlast podbacila”.

Zato je realna mogućnost da socijaldemokrate postignu dogovor s najjačom opozicionom strankom FORCA Nazifa Cungua, koja je na nedjeljnim izborima osvojila 11 mandata, odnosno tri više nego prije četiri godine. Ta albanska nacionalna stranka, na čijem su čelu preduzetnici, jedina je na ovim izborima nastupila s ekonomskim programom razvoja grada, i zato je uspjela da dobije i značajno povjerenje pravoslavaca u Ulcinju.

U toj eventualnoj koaliciji mjesto je rezervisano i za savez Za bolji Ulcinj, koji je osvojio dva mandata. To bi značilo uvažavanje realnosti i veće uključivanje Crnogoraca i Srba u društveni i politički život ove opštine.

Ulcinju su prije svega potrebni stabilnost i održivi razvoj. To znači efikasna administracija, investicije u infrastrukturu, turizam i poljoprivredu. Sve ono što trenutna vlast nije znala da uradi u proteklom periodu.

Zato je sada ključno pitanje: ko je to spreman i sposoban da radi gotovo danonoćno, naporno i profesionalno, kako ovaj grad s velikim prirodnim potencijalima, na početku trećeg milenijuma, ne bi više bio selendra.

Vrijeme curi. Ljudi i istorija tražiće nove krivce ako se nastavi dosadašnji trend destrukcije.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo