Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još jedan dan poslije

Objavljeno prije

na

Vlast je ubilježila još jednu izbornu pobjedu. Sam ili sa satelitima DPS će vladati u dvanaest od 14 opština u kojima su lokalni izbori održani 23. maja. U Podgorici je koalicija DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke, od 57 mjesta u lokalnom parlamentu, osvojila 28. Udružena opozicija dobila je 24, a Socijaldemokratska partija pet mandata. ,,Bilo bi”, kazao je predsjednik DPS-a Milo Đukanović, “divno da imamo 29 mandata, ali imamo 28 i naći ćemo koalicionog partnera sa kojim ćemo nastaviti da obavljamo vlast u Podgorici”. Biće to teško traganje.

Đukanović je naglasio da ga posebno raduje pobjeda DPS u nove tri opštine na sjeveru Crne Gore – Andrijevici, Kolašinu i na Žabljaku. ,,To znači da politika državnosti i integracija veoma dobro prolazi na sjeveru naše države. To, takođe, potvrđuje da politika Vlade, koja promoviše ulaganja u ubrzani razvoj sjevera, daje dobre političke rezultate”, pohvalio se Đukanović. Neko manje mudar mogao bi pomisliti da neke veze sa rezultatima izbora ima i to što ljudima, jednom, postane teško da trpe da se snijeg čisti i so posipa samo do granica njihovih opština. Pa konačno glasaju ispravno.

Iako je DPS pobijedio, u opoziciji ne smatraju da su izgubili. Potpredsjednik NOVE Slaven Radunović za Monitor kaže da je napravljen veliki korak naprijed:

,,Ja sam svaki nastup, u upravo završenoj kampanji, počinjao time da mislim kako je najveći uspjeh već postignut: ljudi različitih nacija, političkih uvjerenja, vjeroispovijesti, socio-ekonomskog statusa… razgovaraju, poslije mnogo godina, bez tenzija, o zajedničkim prioritetima. Naši aktivisti su, ruku pod ruku – Srbin i Bošnjak, unionista i independentista, socijalista i konzervativac, obilazili građane Crne Gore i prenosili im poruke mira, sloge i napretka”.

Radunović tvrdi da su skupovi koalicije Bolja Crna Gora odisali zadovoljstvom što su u salama ponovo zajedno braća, kumovi i rođaci, koji su godinama razmjenjivali najgrublje riječi zbog politike. Ipak, kako kaže, rukovodstava stranaka koalicije, nijesu uspjela, u prvom pokušaju, da materijalizuju ogromni potencijal kojim su raspolagala.

,,Za to postoji više razloga. Kao prvo, predugo je trajao pregovarački proces, tako da nam je ostalo malo vremena za pripremu kampanje. Zatim, bilo je problema u određivanju nadležnosti, kao i u prenošenju zadataka, kako po ‘horizontali’, tako i po ‘vertikali’. Svakom složenom mehanizmu, pa i nama, treba malo vremena da se ‘uhodamo’. Ovo je nezaustavljivi proces, samo da budemo složni”.

U Pokretu za promjene ocjenjuju da je svaka nova izborna pobjeda DPS-a novi poraz Crne Gore.

,,Režimske izborne pobjede su sprdanje sa temeljnim postulatom zapadne demokratije, po kojemu birači, na slobodnim izborima, kažnjavaju štetnu, korumpiranu i kriminalizovanu vlast”, kaže poslanik PZP-a Koča Pavlović.

On smatra da je, zahvaljujući ucjenama, kupovini ličnih karata i podršci organizovanog kriminala, DPS uspostavio obrnutu logiku – što gore stanje na terenu, to bolji izborni rezultat.

,,Ubjedljive pobjede DPS-a u Rožajama, varoši od koje je režim načinio grad narko-dilera i socijalnih slučajeva, zatim onaj devedesetpostotni izborni trijumf u naselju Konik, baš kao i pobjede u Beranama, Žabljaku i Bijelom Polju, sjajne su ilustracije djelotvornosti te sumanute antidemokratske ‘logike'”.

 

Pavlović tvrdi da izborni rezultati u Kolašinu dokazuju da će istinska borba protiv korupcije i kriminala biti nemilosrdno kažnjavana, sve dok DPS kontroliše izborni proces. U Kolašinu je DPS osvojila 36,5 odsto glasova, ujedinjena opozicija 35,9, grupa građana sa Miletom Bulatovićem na čelu oko oko 20, a SDP oko šest odsto.

,,Grupa koja je prepoznata po pljački, korupciji i po saradnji sa kriminalnim preduzetnicima obezbijedila je 20 odsto glasova i čak šest odbornika u lokalnom parlamentu. Lokalni SDP, jedan od rijetkih ogranaka ove režimske partije koji se odlučno usprotivio pljački i korupciji, bukvalno se prepolovio i sa nekadašnja četiri sveo se na dva odbornika”, kaže Pavlović.

Čelnici partija okupljenih u koaliciju Bolja Crna Gora i prije izbora su tvrdili i sada kažu da je veoma važno očuvati opoziciono jedinstvo. Prvo iskušenje već je bilo pred njima zbog činjenice da se Narodna stranka usprotivila pozivu na razgovore koji je SDP-u uputio potpredsjednik SNP-a Neven Gošović. Stvar je, sva prilika izglađena, lider NOVE Andrija Mandić je pozvao opozicionare da ” eventualne nesporazume rješavaju u direktnim razgovorima”.

,,Mnogo je više nesporazuma i sukoba na relaciji SDP-DPS, pa čak i u samom DPS, ali se naši politički protivnici trude da to ostane dalje od očiju javnosti”, kazao je Mandić.

O dogovorima iza očiju javnosti ovih je dana nešto govorio i gradonačelnik Podgorice dr Miomir Mugoša. Pozivao je SDP da ,,održi riječ”. Koju, nije precizirao. Ko se s kim i šta se ko u DPS-u i SDP-u dogovarao i dogovara teško da ćemo ikad saznati.

Zasad važi da SDP-u ne valja Mugoša, ali im valja još godinu i po. Iznad svega su im ,,programski principi”. Dao ih Bog principijelne.

Posla će imati i tužilaštvo: DPS je, kaže, pokraden. Koalicija Za evropska Pljevlja podnijela je krivičnu prijavu protiv devet osoba u Pljevljima zbog “zloupotrebe prava glasanja i falsilfikovanja glasanja na izborima”. Da nije tog, dakako prioritetnog posla, tužioci u Pljevljima su možda mogli razmotriti ima li elemenata krivičnog djela u tome što su direktori u Rudniku uglja ucjenjivali zaposlene da glasaju za DPS. Ima preče od prečega.

Ako nekome nije jasna priroda ovih i svih ovdašnjih izbora neka presabere koliko tačno poznaje ljudi koji su spremni da javno, na primjer, na radnom mjestu kažu: izašao sam na izbore i glasao za opoziciju. Tačno tolika nam je demokratija.

 

Kosara K. BEGOVIĆ

 

 

ULCINJ

Ključ grada u novim rukama?

 

Kampanja je bila veoma duga i teška, ogromna je energija rastočena, mnogo je novaca, cementa i asfalta potrošeno, posebno u završnici.

Koaliciju Za evropski Ulcinj, koju su činili Demokratska unija Albanaca i Demokratska partija socijalista, predvođenu aktuelnim gradonačelnikom Gzimom Hajdinagom, morao je, nenajavljeno, posljednjeg dana kampanje, na Dan nezavisnosti, da aktivno podrži i lider DPS-a Milo Đukanović.

Nije ostalo nezapaženo da je u samom finišu kampanje u Ulcinju boravio i reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, koji se, takođe nenajavljeno, sastao s predsjednikom opštine. Istu stvar vjerski poglavar muslimana učinio je i u osvit predsjedničkih izbora 2008. godine.

Dolazak Đukanovića označio je uključivanje čitavog državnog i paradržavnog aparata u akciju spašavanja debakla saveza DPS-DUA. I uspjelo je: za tri dana ta je koalicija dobila oko hiljadu novih glasova. Tačnije, 14 od ukupno 33 mandata u budućem sazivu opštinske Skupštine, koliko je i ranije imala sa SDP.

Ali, do magične brojke od 17, teško se dolazi. Jer, s DUA-DPS, bar za sada, želi samo dosadašnji partner, Partija demokratskog prosperiteta Ali Redže, koja ima dva mandata.

Dakle, potreban je još samo jedan mandat. To svakako neće učiniti Demokratski savez Mehmeta Bardhija, koji je osvojio tek jedan mandat (u prošlom sazivu Skupštine imao je četiri), a mali su izgledi da bi se tom savezu mogao priključiti i Građanski pokret Perspektiva Amira Holaja, koji je takođe osvojio samo jedan mandat.

Čini se da su „ključevi Ulcinja” u rukama SDP, koji je samostalno nastupio i osvojio dva mandata. Socijaldemokrate, koji su bili sasvim marginalizovani u prošloj vlasti, sada, izgleda, nijesu spremni da pruže podršku daljem propadanju grada s najvećim resursima na Crnogorskom primorju.

Nesposobnu vlast u Ulcinju je zbog nerealizovanja niza projekata i neefikasnosti kritikovao i Đukanović („Djelimično smo zadovoljni rezultatima, moglo se više”), a eksplicitnije je to učinio predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, koji je rekao da je „lokalna vlast podbacila”.

Zato je realna mogućnost da socijaldemokrate postignu dogovor s najjačom opozicionom strankom FORCA Nazifa Cungua, koja je na nedjeljnim izborima osvojila 11 mandata, odnosno tri više nego prije četiri godine. Ta albanska nacionalna stranka, na čijem su čelu preduzetnici, jedina je na ovim izborima nastupila s ekonomskim programom razvoja grada, i zato je uspjela da dobije i značajno povjerenje pravoslavaca u Ulcinju.

U toj eventualnoj koaliciji mjesto je rezervisano i za savez Za bolji Ulcinj, koji je osvojio dva mandata. To bi značilo uvažavanje realnosti i veće uključivanje Crnogoraca i Srba u društveni i politički život ove opštine.

Ulcinju su prije svega potrebni stabilnost i održivi razvoj. To znači efikasna administracija, investicije u infrastrukturu, turizam i poljoprivredu. Sve ono što trenutna vlast nije znala da uradi u proteklom periodu.

Zato je sada ključno pitanje: ko je to spreman i sposoban da radi gotovo danonoćno, naporno i profesionalno, kako ovaj grad s velikim prirodnim potencijalima, na početku trećeg milenijuma, ne bi više bio selendra.

Vrijeme curi. Ljudi i istorija tražiće nove krivce ako se nastavi dosadašnji trend destrukcije.

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo