Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Maratonsko čekanje pravde

Objavljeno prije

na

Prije deceniju i po – petnaestogodišnji Miljan Despotović je umjesto provoda na koncertu dobio – batine. I to od policije. Pretučen i krvav završio je – kod ljekara. Te rane su zarasle. Ali ožiljci zbog preživljene policijske torture – nisu. Miljan danas ima trideset godina. Na petnaestogodišnjicu prebijanja na stadionu Budućnosti nerado se prisjeća šta je sve tada preživio. Njegov otac Dragoljub drhtavim rukama prebire po gomili papira. Presude, pisma, tekstovi… Osnovni sud, Viši sud, Vrhovni sud, isječak iz novina, pismo Predsjedniku, dopis ministru…. Pravde – niotkud. Maratonski sudski spor njegove porodice sa državom Crnom Gorom nikako da se okonča. Zajedno sa porodicom Miljan pokušava da istjera pravdu i dokaže da je žrtva policijske torture.

Još 1995. godine Miljan je u razgovoru za Monitor objasnio šta mu se desilo. ,,Policajac me je udario s leđa, iza vrata. Pridružio mu se još jedan. Počeli su da me udaraju nogama, rukama i pendrecima….”

Policajcima koji su se te večeri pobrinuli da Miljan dobro zapamti 26. jun – Dejanu Kneževiću i Srećku Šćepanoviću je nakon incidenta izrečena disciplinska mjera – prestanak radnog odnosa. No, na sudu su dobili spor protiv MUP-a i ponovo uzeli pendrek u ruke. MUP je protiv Miljana Despotovića 1997. podnio krivičnu prijavu – zbog napada na službena lica. Taj postupak je obustavljen.

I pored nalaza vještaka-ljekara da je dječak zadobio brojne povrede prilikom policijske intervencije, pretrpio strah i duševne boli – u podgoričkom Osnovnom sudu odbijen je Despotovićev zahtjev da mu država Crna Gora isplati naknadu nematerijalne štete. Despotovićev pravni zastupnik, advokat Sava Popović, tražio je da država Miljanu zbog umanjenja životne aktivnosti isplati 15 hiljada eura, na ime pretrpljenih fizičkih bolova 10 hiljada i zbog pretrpljenog straha još 10 hiljada. Sudija taj tužbeni zahtjev proglašava neosnovanim.

Na takvu odluku su se žalili Višem sudu, ali nakon 15 godina sudanije nemaju nade da će se ikada spor pravedno riješiti. Viši sud 27. aprila ove godine odbija Despotovićevu žalbu kao neosnovanu. Uvažio je svjedočenja policajaca da je Miljana, zapravo, tukla publika. Jedan od policajaca je svjedočio da ga je našao na stepeništu, drugi – na tribinama.

Tada učenik prvog razreda srednje Elektrotehničke škole, Miljan je sa još nezavršene tribine stadiona Budućnosti gledao kako policija tjera narod. Neko je, valjda, nečim gađao policajce. Jedan od policajaca ga je uhvatio za ruku i zavrnuo je.

Tu počinje brutalna policijska tortura. Onda je dječak sproveden u stanicu policije.

Uplakanog, oblivenog krvlju i prljavog tamo ga je našao otac. Dug je spisak povreda koje je konstatovao ljekar. Bili su to udarci ,,izduženim mehaničkim oruđem”.

Policajci protiv kojih su Despotovići podnijeli krivičnu prijavu zbog maltretiranja sudu su ispričali potpuno drugačiju priču od Miljanove. U njihovoj verziji – petnaestogodišnjak je tukao njih dvojicu.

Takav razvoj događaja prihvatio je i Osnovni sud. U jednoj od presuda piše kako je Despotović kamenicama gađao policajce i pesnicom udario Šćepanovića. I zaključak da policajci nijesu primjenjivali sredstva prinude niti koristili palice.

Slučaj je 1997. dospio i u crnogorski parlament. Tada se čuo i jedan nepoznat detalj. Poslanik Liberalnog saveza Miroslav Vicković kazao je da je policajca Kneževića u sudskom postupku kada je oslobođen optužbe i vraćen na posao zastupao otac – Zoran Knežević. U vrijeme incidenta na stadionu gradonačelnik, a u vrijeme te skupštinske rasprave – savezni ministar pravde. Vicković je to definisao kao ,,eklatantan primjer pritiska na sud”.

„Ovakva presuda je ogledalo Crne Gore”, kaže Dragoljub Despotović. Više nema kome da se žali u ovoj zemlji. „Kome god od zvaničnika sam pisao ili išao kod njega svu su obećavali pomoć u istjerivanju pravde, ali ništa”. Jedno od najvećih razočarenja mu je što su se sudije oslanjale na iskaze Kneževića i Šćepanovića koje „niti su bile istinite, niti istovjetne, iako su opisivali isti događaj”.

 

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo