Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bratske ili opasne veze

Objavljeno prije

na

U finišu kampanje predsjednik DPS Milo Đukanović je koaliciju Bolja Crna Gora stigmatizovao tvrdnjom da je „sklepana u kabinetu predsjednika Srbije”. Nakon demantija neimenovanog izvora u kabinetu Borisa Tadića, Đukanović je konkretizovao da „opoziciju finansira” savjetnik srpskog predsjednika Mlađan Đorđević. Jedan od lidera opozicione koalicije Srđan Milić je izjavio kako .„sa gnušanjem odbijam te navode”. Đukanović nije ponudio dokaze za svoje tvrdnje. „Dokaze o tome dobiće onaj ko bude pokazao interes”, kazao je.

Uoči kampanje, Milić je u intervjuu portalu IN4S 4. februara rekao da je „tačno da sam prije dva dana imao sastanak sa predsjednikom Tadićem”. Na pitanje da li je na tom sastanku bio u ime svoje partije ili opozicije, Milić je kazao da je „predstavljao SNP Crne Gore”. Sa Tadićem je razgovarao „u vezi sa značajnim brojem pitanja koja danas opterećuju odnose Crne Gore i Srbije” i obećao „da će uskoro i javnost Crne Gore imati priliku da se upozna sa konkretnim efektima istog”.

Lider SNP-a je, u istom intervjuu, rekao da o njegovom zalaganju za stvaranje „jedinstvenog fronta za smjenu vlasti” svjedoči „jučerašnji poziv svim političkim predstavnicima opozicije, koji imaju odbornike u lokalnim skupštinama opština, na razgovor oko definisanja modela načina izlaska na predstojeće lokalne izbore”.

Analitika, portal blizak vlastima, lansirala je 20. marta tvrdnju da „malo ko od upućenih u crnogorska politička zbivanja vjeruje da je tek slučajnost što je lider SNP-a Milić nakon dva obimna razgovora na kanabeu kod Borisa Tadića naprasno izmijenio partijsku strategiju i krenuo u brzopotezno opoziciono ujedinjavanje” i da je savjetnik Đorđević „posljednja tri, četiri mjeseca intenzivno radio isključivo u Crnoj Gori”.

Ko je savjetnik Đorđević? Porijeklom je sa Kosova a u biografiji navodi da je 1991 – 1992, tada već kao 30-godišnjak, bio „jedan od lidera studentskog protesta”. Radio je od 2004. u Narodnoj kancelariji, organu pri Tadićevom kabinetu, čiji je šef bio sadašnji gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Od prošle godine je Tadićev savjetnik za regionalna pitanja.

Funkcija savjetnika Tadića „za regionalna pitanja” neodvojiva je od 2009. usvojenog Zakona o srpskoj dijaspori i Srbima u regionu. Zakonom u čl. 2 tumači izraz „Srbi u regionu” kao „pripadnike srpskog naroda koji žive” u Srbiji susjednim državama, uključujući i Crnu Goru. Za „Srbe u regionu”, dakle i one u Crnoj Gori, piše da im je matična država Srbija. Član 5 predviđa da se „sredstva za očuvanje i jačanje veza matične države i dijaspore, kao i matične države i Srba u regionu obezbjeđuju u budžetu Republike Srbije”.

Od početka ove godine, savjetnik Đorđević je u barem dva navrata boravio u Crnoj Gori, na javnim skupovima u organizaciji Srpske pravoslavne crkve. Prisustvovao je Svetosavskoj akademiji, 27. januara u Podgorici. Bio je u društvu mitropolita Amfilohija (Radovića) i dr Sonje Tomović-Šundić, savjetnice za ljudska prava i manjine predsjednika Filipa Vujanovića (SDP ga optužila za „tajne sastanke” sa Tadićem).

U jeku izborne kampanje, savjetnik Đorđević bio je, sa ambasadorom Srbije u Podgorici Zoranom Lutovcem, na litiji u čast Svetoga Vasilija Ostroškog 12. maja u Nikšiću (u tom gradu nije bilo izbora).

Beogradski ekspert za crnogorska pitanja, Vlada Dobrosavljević – koji je, po vlastitom priznanju, na izborima 2006. bio specijalni savjetnik Srpske liste – dan nakon crnogorskih lokalnih izbora kazao je u emisiji Kažiprst TVB92: „U opisu Đorđevićevog radnog mjesta je da je on savjetnik za odnose sa crkvom i za odnose sa Srbima van Srbije. Koliko ja znam, on je zaista učestvovao u dogovaranju rada određenih i kulturnih i naučnih institucija Srba koje su se formirale u Crnoj Gori, a samim tim imao je i kontakte sa političkim strankama”. Dobrosavljević, međutim, tvrdi da se Đorđević „nije direktno miješao u sama politička dešavanja, u smislu objedinjavanja opozicije, dovođenja infrastrukture koja bi njima pomogla, traženje PR agencije i ostalo”.

Kampanju koalicije Bolja Crna Gora odradila je agencija Protokol komunikejšn iz Novog Sada, čiji je vlasnik Boris Labudović, savjetnik Bojana Pajtića premijera pokrajine Vojvodina, potpredsjednika Tadićeve Demokratske stranke (DS) i člana Savjeta za odnose sa Srbima u regionu. Ali i Skan, još jedna novosadska agencija direktorice Milke Puzigaće, radila je takođe u Crnoj Gori, ali za DPS – ispitivanje javnog mnjenja uoči izbora.

To nije usamljeni primjer da je DPS koristila ekspertske usluge iz Srbije. Miodrag Vuković (DPS) je nedavno objasnio ko ih je naučio „sigurnom glasu” u izbornim kampanjama: „Radi se o demokratskom standardu, koji smo mi naučili od DS Zorana Đinđića, kasnije Borisa Tadića. Šta je politički problematično sa sigurnim glasom”.

Iz Tadićeve stranke su se eksplicitno umiješali u lokalne izbore u Crnoj Gori maja 2005, kada je na skupu koalicije DPS-SDP u Budvi govorio gradonačelnik Beograda (sada pokojni) Nenad Bogdanović, potpredsjednik DS-a. Tokom 1990-ih DPS je godinama bila više od koalicionog partnera Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića na saveznom nivou.

Ali, opšti okvir srpsko-crnogorskih partijskih veza sada je drugačiji, jer se radi o dvije nezavisne države. Na optužbe o umiješanosti srpskih vlasti u crnogorska unutrašnja pitanja, reagovala je šefica poslaničke grupe Za Evropsku Srbiju, Nada Kolundžija (DS), tvrdnjom da Đukanović „antisrpskom kampanjom pokušava da pridobije glasače”. Ipak, DPS i SDP su osvojile vlast i u opštinama (Andrijevica, Šavnik, Žabljak) gdje Srbi čine apsolutnu ili relativnu većinu.

Iz crnogorske opozicije su, u različitim intervalima, tvrdili da Stanko Cane Subotić i Darko Šara Šarić, pomažu i/ili finansiraju DPS u izbornim kampanjama. Obojica su državljani Srbije. Subotić je nedavno objavio kako je godinama finansirao DS i kako je na tu temu imao kontakte i sa Tadićem.

Srpski predsjednik je 24. decembra prošle godine organizovao skup sa predstavnicima političkih stranaka i nacionalnih saveza Srba iz regiona. Iz Crne Gore su bili prisutni Srđan Milić, zatim Andrija Mandić (Nova), Predrag Popović (NS) i Ranko Kadić (DSS). Sastanku je prisustvovao i savjetnik Đorđević.

Tadić je tom prilikom rekao da „Srbija snažno podržava suverenitet svih zemalja u regionu”, zatim da „očekuje od svih svojih sunarodnika da budu lojalni građani država u kojima žive”, ali istovremeno očekuje od svih susjednih država da poštuju evropske standarde u pravima nacionalnih zajednica.

Početkom godine Milić je ponovio da „SNP nije nikada, niti će u budućnosti dovoditi u pitanje državnost Crne Gore”.

 

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo