Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Monopol na plaže

Objavljeno prije

na

Plaže na Crnogorskom primorju ustupaju se na korišćenje fizičkim i pravnim licima najčešće po principu čija je zemlja u neposrednom zaleđu morske obale, toga je i plaža. Pripadnici crnogorske ekonomske elite već su zauzeli najatraktivnije dijelove obale, pokupovali najbolje pozicionirane hotele, vile i odmarališta, sada preuzimaju najljepše plaže. Uprkos zvaničnim stavovima da je područje morske obale opšte narodno dobro, na usluzi svima pod jednakim uslovima, u praksi stvari izgledaju drugačije. Neki su, ipak, jednakiji od drugih.

Gotovo sve primorske države morsko dobro kao neprocjenjivo nacionalno bogatstvo tretiraju kao opšte dobro. „U Rimskom pravu Justinijanove Institutionis navode da zrak (aer), tekuća voda (aqua profluens), more (mare), morska obala (litus maris) su stvari koje nisu mogle biti predmetima individualnog vlasništva, već su one bile na upotrebi sviju, „res communes omnium”, navodi se u hrvatskom zakonodavstvu koje tretira pojam pomorskog dobra.

Odgovornost za zaštitu, upravljanje i gospodarsko korišćenje obale kod naših susjeda leži na državi, jedinicama regionalne i lokalne uprave, odnosno županijama i opštinama, kojima na ravne časti podijeljen, pripada i ostvareni prihod.

U Crnoj Gori taj posao obavlja vladina, partijska firma JP Morsko dobro.

Najznačajnijim ekonomskim potencijalom Crne Gore, sa 18,5 odsto njene teritorije samostalno upravlja Socijaldemokratska partija, članica vladajuće koalicije DPSDP.

Zakonom o morskom dobru nije izričito naglašeno da je morsko dobro dobro u opštoj upotrebi i da je bez razlike dostupno svima. Umjesto jasne zakonske odredbe, tu je opredjeljenje uprave Morskog dobra da će se prilikom ustupanja na korišćenje dijelova morske obale voditi principima po kojima je „prostor morskog dobra jedinstven, veoma ograničen i kao takav mora biti dostupan svima pod istim uslovima”.

Uprkos ovakvom stavu, crnogorske plaže postaju sve manje dostupne građanima i turistima. One najljepše i najatraktivnije zauzele su hotelske kuće, tajkuni, djeca državnih funkcionera, sami funkcioneri, ministri i ostali, koji na njima sprovode svoja pravila koja su najčešće u suprotnosti sa onima koja pred svaku turističku sezonu promovišu iz Morskog dobra.

GRCIMA NAJBOLJE: Četiri najljepše plaže Crnogorskog primorja suvereno drži zakupac hotela Sveti Stefan i Miločer, grčka finansijska grupa Restis. To su Kraljičina plaža dužine 130 metara, velika Miločerska plaža od 280 metara, hotelska svetostefanska sa 250m i dio istočne od 155m. Što znači da gosti elitnog ljetovališta na raspolaganju imaju preko 800 metara morskog žala ili oko 18.000 kvadrata.

Mještanima naselja Sveti Stefan i njihovim gostima u privatnom smještaju, malim hotelima i pansionima preostaje da se naguraju na oko 300 metara pijeska i kamenjara istočne plaže.

Slična je situacija u nekadašnjem ribarskom naselju Pržno. Tamo jedinu plažu, u dužini od 100 metara, drži slovenački HIT Montenegro, odnosno hotel Maestral.

Oko 100 metara kamenjara u produžetku proglašeno je gradskom plažom i galantno ostavljeno ostalima, stanovnicima naselja i okolnih sela i brojnim turistima na besplatno krišćenje.

Sve pomenute plaže imaju tretman hotelskih, što prema novom programu organizacije plaža znači, da zakupac nema obavezu da polovinu plaže oslobodi od ležaljki i suncobrana i dozvoli pristup bez obaveze iznajmljivanja. Problemi oko neravnopravne podjele ograničenog prostora za kupanje i sunčanje u elitnoj turističkoj regiji Sveti Stefan-Miločer-Pržno između dva hotelijera i stanovnika, na ivici su sukoba pred početak turističke sezone.

POLA BUDVE BEPLERU: Vlasnik hotela Avala, firma Bepler i Džejkobson kontroliše zavidan dio obale na teritoriji opštine Budva. Kompanija koja je, nezvanično, u vlasništvu članova porodice premijera Mila Đukanovića, uzela je pod zakup čak pet pješčanih plaža ukupne dužine oko 700 metara. U zaleđu svake od tih plaža ova firma posjeduje nekretnine, zemlju ili hotele.

Morsko dobro je Bepleru i povezanim firmama ćerkama ustupila kompleks plaža Mogren 1, Mogren 2 i Ričardova glava, koje predstavljaju ekskluzivni dio turističke ponude metropole crnogorskog turizma. U pitanju su glavne gradske plaže u Budvi. Sve tri su kategorizovane kao hotelske plaže, pa će za mnoge vjerne posjetioce Mogren ovoga ljeta biti nedostupan.

Poređenja radi, na dugoj Slovenskoj plaži u Budvi, u čijem je zaleđu istoimeno turističko naselje i niz manjih hotela, nema ni jednog hotelskog kupališta.

Na nedavno održanom tenderu za zakup plaže Mogren 1, po početnoj cijeni od 33.300 eura, pristigla je samo jedna ponuda, ona koju je dostavila firma Nikky Beach MNE iz Budve.

Prethodni dugogodišnji zakupac, Radenko Marović, odustao je, ali je zadržao poslovni angažman u novoj firmi.

Za zakup dijela plaže Ričardova glava u dužini od 80m po cijeni od 28.600, stigla je samo ponuda firme Club 88 Doo. Obje pomenute firme dio su poslovne mreže koju na primorju plete misteriozni Bepler i Džejkobson.

Bepler je zauzeo i dvije plaže u Paštrovićima, prirodnu plažu izuzetne ljepote, Drobni pijesak i plažu Trinčića zalaz, nadomak Svetog Stefana.

Plaža neobičnog imena dužine oko 60m, oteta je praktično od mještana. Trinčića zalaz je kupalište koje je na nepristupačnom stjenovitom dijelu obale izgradio mještanin Milan Gregović. Atraktivno mjesto na obali na kome su mnoge budvanske turističke agencije organizovale izlete za strane turiste, takozvani fiš-piknik.

Udruženje turističkih agencija uputilo je dopis Morskom dobru sa zahtjevom da ta plaža zadrži svoju namjenu. U agencijama naglašavaju da će turistička ponuda Budve biti osiromašena za jedan autentičan izlet. U pitanju je novostvoreno javno dobro, a Morsko dobro se nije postaralo da zaštiti i eventualno obešteti onoga ko je plažu napravio.

HAVAJI U PROMETU: Budvani su ozbiljno ugroženi. Monopol na korišćenje najvrednijeg ekonomskog prostora grada uspostavili su biznismeni bliski vladajućoj partiji. Sve pjeskovite plaže koje okružuju Stari grad, od Mogrena preko Ričardove glave, male Pizane pa do ostrva Sv. Nikola, kontrolišu tajkuni i političari sa strane. Rasporede svoje barove, restorane i preskupe mobilijare po plažama, kao dopunu svojim hotelima. Grad je ostao bez slobodne gradske plaže za desetine hiljada turista u hotelskom i privatnom smještaju kojim Budva raspolaže.

Pomenutu plažu Pizana uz posebno visoke cijene usluga, koristi vlasnik restorana Maša, koga povezuju sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem.

Poslije duže izolacije plaže ostrva Sv.Nikola biće otvorene za javnost.

Firma San Investment iz Podgorice, koja prema izvještaju tenderske komisije posjeduje zemlju na ostrvu, dobila je u zakup dvije plaže u dužini od 500 metara po cijeni od 1.500 eura.

Dio ostrvske plaže od 100 metara zakupio je Budvanin Lazar Vuksanović, uz nadoknadu od 5.600 eura. Plaže su javne, pa je za očekivati da će malo morskog žala ostati i za obične ljude.

Da li su u Morskom dobru dobili zeleno svjetlo vlasnika dijela budvanskih Havaja Stanka Subotića Caneta da se plaže na ostrvu otvore za posjetioce nije poznato. Kao ni to šta je do sada sprečavalo ovo izuzetno profitabilno i moćno državno preduzeće da iste u skladu sa zakonom stavi u promet.

Zakonom je utvrđena državna svojina nad morskim dobrom Crne Gore, privatna svojina je isključena i ono je bar deklarativno u javnoj upotrebi. Sve dotle dok Đorđević, Cane ili Šinavatra ne odluče drugačije!

 

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo