Da bi dobila ono što joj pripada, odštetu na ime restitucije, Vidosava Kaluđerović mora da doživi stotu. Sada ima 73, a već šest godina čeka da joj država vrati njeno. Komisija za povraćaj i obeštećenje opštine Podgorica donijela je u junu 2005. godine rješenje kojim nalaže da se obeštete nasljednici Milića Milonjića, kome je država oduzela zemlju od 22. 070 kvadrata, na kojoj su potom izgrađene Autobuska i Željeznička stanica u Podgorici. Vidosavi Kaluđerović, koja je jedna od sedamnaest nasljednika, procijenjeno je, pripada 53.573 eura.
,,Do danas sam dobila tek šest hiljada i devesto eura, u pet rata”, objašnjava Vidosava Kaluđerović, koja živi od penzije od 160 eura mjesečno.
ZAKONSKE IGRE: U rješenju Komisije jasno stoji da se nasljednicima mora isplatiti cijeli iznos, i to u roku od 15 dana. Iako je rješenje bilo pravosnažno, što znači da je država, odnosno Fond za obeštećenje, bila dužna da nasljednicima isplati cjelokupan iznos još u julu 2005. godine, Vidosava Kaluđerović do danas nije dobila svoj novac. Bar ne najveći dio.
Uslijedili su sudski postupci. Nasljednici su tako pokušali da natjeraju Fond da im isplati novac. Osnovni sud u Podgorici, međutim, proglasio se nenadležnim, uz obrazloženje da je izvršenje odluke stvar Fonda. Ako Fond ne isplaćuje novac i ne izvršava sopstvena rješenja, sudeći po obrazloženju Osnovnog suda, nema nikog da mu to naloži.
Vidosava Kaluđerović, skupa sa drugim nasljednicima, podnosi potom žalbu Višem sudu u Podgorici. Žalba je odbijena. Pa opet Osnovnom sudu u Podgorici. I opet objašnjenje da je taj sud nenadležan…
U međuvremenu, u novembru 2005. godine, Ministarstvo finansija Crne Gore proglašava ništavnim pravosnažno rješenje Komsije kojim se nalaže da se nasljednici isplate odmah. Oni se obraćaju Upravnom sudu, tražeći da se ispita zakonitost te odluke.
Upravni sud bio je jasan: Ministarstvo finansija nezakonito je poništilo rješenje Komisije. Sud, stoga u februaru 2006. godine usvaja tužbu nasljednika i poništava rješenje Ministarstva finansija. To znači: Fond mora isplatiti cjelokupne iznose.
O odluku Upravnog suda, Fond i Ministarstvo finansija oglušili su se.
TUŽBA U STRAZBURU: Vidosava Kaluđerović pokušala je do onoga što joj pripada da dođe obraćajući se ovdašnjim institucijama. Pisala je svima: od tadašnje državne tužiteljke Vesne Medenice do predsjednika države Filipa Vujanovića.
,,Od Vesne Medenice nijesam nikada dobila pisani odgovor”, objašnjava ona. Vujanović je, međutim, odgovorio i uputio je na pisano objašnjenje ministra finansija Igora Lukšića.
,,Izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju iz 2007. godine propisano je da se obeštećenje bivšim vlasnicima isplaćuje u jednogodišnjim ratama, čija se isplata vrši 15. jula svake godine..”, navodi ministar finansija. Lukšić jedino nije objasnio kako je moguće da se zakon, bilo koji, primjenjuje retroaktivno. Izmjene Zakona usvojene su 2007. godine, a rješenje Komisije kojim se nalaže da se nasljednici Milića Milonjića obeštete doneseno je dvije godine ranije.
Lukšić dalje navodi da je ,,dosadašnje postupanje Fonda” u tom slučaju ,,bilo, pravilno i zakonito”. Opet, ostalo je nejasno kako može biti zakonito neizvršavanje sopstvenog zakonitog pravosnažnog rješenja.
Na sve se to, između ostalog, ukazuje i u tužbi koju je Vidosava Kaluđerović uputila Sudu u Strazburu. U tužbi se država Crna Gora tereti da je povrijedila pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje, te da je država Crna Gora obesmislila samu suštinu prava na imovinu.
,,Iako Vidosava Kaluđerović ima pravosnažno rješenje o isplati iznosa obeštećenja, njoj se jednom godišnje isplaćuje oznos od oko 1785 eura. Za potpunu isplatu duga treba da prođe oko 27 godina. Ne samo da je preko 57 godina bila lišena svoje imovine, nego treba da bude lišena te imovine još sljedećih 27 godina”, navodi se u tužbi upućenoj Sudu u Strazburu.
SELEKTIVNA PRAVDA: U tužbi se takođe navodi da je Vidosava Kaluđerović diskriminisana ,,pošto su neki od nasljednika obeštećeni u cjelokupnom iznosu”.
,,To najviše boli, selektivna pravda”, kaže Vidosava Kaluđerović, koja ima 73 godine. ,,Neki od nasljednika isplaćeni su u cjelosti samo zbog toga što poznaju neke ljude u vlasti”.
Ne mogu to tek tako da prihvatim, kaže. Nada se da će joj pravdu donijeti presuda Suda u Strazburu.
Vidosava Kaluđerović nije jedina koja obratila Sudu u Strazburu zbog nemogućnosti blagovremenog i adekvatnog obeštećenja privatne imovine koja je svojevremno nacionalizovana. Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom, izjavio je krajem prošle godine da se povodom restitucije očekuje dvije hiljade tužbi tom sudu, te da ih je tada bilo oko 400. To bi moglo skupo koštati državu.
Nego, slučaj Vidosave Kaluđerović nije tek priča o neuspješnoj restituciji. To je priča o osjećaju bespomoćnosti svih onih koji nijesu uspjeli pronaći pravdu pred crnogorskim sudovima. Dok privilegovani sve mogu. Naša priča.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ