Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Doživjeti stotu

Objavljeno prije

na

Da bi dobila ono što joj pripada, odštetu na ime restitucije, Vidosava Kaluđerović mora da doživi stotu. Sada ima 73, a već šest godina čeka da joj država vrati njeno. Komisija za povraćaj i obeštećenje opštine Podgorica donijela je u junu 2005. godine rješenje kojim nalaže da se obeštete nasljednici Milića Milonjića, kome je država oduzela zemlju od 22. 070 kvadrata, na kojoj su potom izgrađene Autobuska i Željeznička stanica u Podgorici. Vidosavi Kaluđerović, koja je jedna od sedamnaest nasljednika, procijenjeno je, pripada 53.573 eura.

,,Do danas sam dobila tek šest hiljada i devesto eura, u pet rata”, objašnjava Vidosava Kaluđerović, koja živi od penzije od 160 eura mjesečno.

ZAKONSKE IGRE: U rješenju Komisije jasno stoji da se nasljednicima mora isplatiti cijeli iznos, i to u roku od 15 dana. Iako je rješenje bilo pravosnažno, što znači da je država, odnosno Fond za obeštećenje, bila dužna da nasljednicima isplati cjelokupan iznos još u julu 2005. godine, Vidosava Kaluđerović do danas nije dobila svoj novac. Bar ne najveći dio.

Uslijedili su sudski postupci. Nasljednici su tako pokušali da natjeraju Fond da im isplati novac. Osnovni sud u Podgorici, međutim, proglasio se nenadležnim, uz obrazloženje da je izvršenje odluke stvar Fonda. Ako Fond ne isplaćuje novac i ne izvršava sopstvena rješenja, sudeći po obrazloženju Osnovnog suda, nema nikog da mu to naloži.

Vidosava Kaluđerović, skupa sa drugim nasljednicima, podnosi potom žalbu Višem sudu u Podgorici. Žalba je odbijena. Pa opet Osnovnom sudu u Podgorici. I opet objašnjenje da je taj sud nenadležan…

U međuvremenu, u novembru 2005. godine, Ministarstvo finansija Crne Gore proglašava ništavnim pravosnažno rješenje Komsije kojim se nalaže da se nasljednici isplate odmah. Oni se obraćaju Upravnom sudu, tražeći da se ispita zakonitost te odluke.

Upravni sud bio je jasan: Ministarstvo finansija nezakonito je poništilo rješenje Komisije. Sud, stoga u februaru 2006. godine usvaja tužbu nasljednika i poništava rješenje Ministarstva finansija. To znači: Fond mora isplatiti cjelokupne iznose.

O odluku Upravnog suda, Fond i Ministarstvo finansija oglušili su se.

TUŽBA U STRAZBURU: Vidosava Kaluđerović pokušala je do onoga što joj pripada da dođe obraćajući se ovdašnjim institucijama. Pisala je svima: od tadašnje državne tužiteljke Vesne Medenice do predsjednika države Filipa Vujanovića.

,,Od Vesne Medenice nijesam nikada dobila pisani odgovor”, objašnjava ona. Vujanović je, međutim, odgovorio i uputio je na pisano objašnjenje ministra finansija Igora Lukšića.

,,Izmjenama i dopunama Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju iz 2007. godine propisano je da se obeštećenje bivšim vlasnicima isplaćuje u jednogodišnjim ratama, čija se isplata vrši 15. jula svake godine..”, navodi ministar finansija. Lukšić jedino nije objasnio kako je moguće da se zakon, bilo koji, primjenjuje retroaktivno. Izmjene Zakona usvojene su 2007. godine, a rješenje Komisije kojim se nalaže da se nasljednici Milića Milonjića obeštete doneseno je dvije godine ranije.

Lukšić dalje navodi da je ,,dosadašnje postupanje Fonda” u tom slučaju ,,bilo, pravilno i zakonito”. Opet, ostalo je nejasno kako može biti zakonito neizvršavanje sopstvenog zakonitog pravosnažnog rješenja.

Na sve se to, između ostalog, ukazuje i u tužbi koju je Vidosava Kaluđerović uputila Sudu u Strazburu. U tužbi se država Crna Gora tereti da je povrijedila pravo na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje, te da je država Crna Gora obesmislila samu suštinu prava na imovinu.

,,Iako Vidosava Kaluđerović ima pravosnažno rješenje o isplati iznosa obeštećenja, njoj se jednom godišnje isplaćuje oznos od oko 1785 eura. Za potpunu isplatu duga treba da prođe oko 27 godina. Ne samo da je preko 57 godina bila lišena svoje imovine, nego treba da bude lišena te imovine još sljedećih 27 godina”, navodi se u tužbi upućenoj Sudu u Strazburu.

SELEKTIVNA PRAVDA: U tužbi se takođe navodi da je Vidosava Kaluđerović diskriminisana ,,pošto su neki od nasljednika obeštećeni u cjelokupnom iznosu”.

,,To najviše boli, selektivna pravda”, kaže Vidosava Kaluđerović, koja ima 73 godine. ,,Neki od nasljednika isplaćeni su u cjelosti samo zbog toga što poznaju neke ljude u vlasti”.

Ne mogu to tek tako da prihvatim, kaže. Nada se da će joj pravdu donijeti presuda Suda u Strazburu.

Vidosava Kaluđerović nije jedina koja obratila Sudu u Strazburu zbog nemogućnosti blagovremenog i adekvatnog obeštećenja privatne imovine koja je svojevremno nacionalizovana. Zoran Pažin, zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom, izjavio je krajem prošle godine da se povodom restitucije očekuje dvije hiljade tužbi tom sudu, te da ih je tada bilo oko 400. To bi moglo skupo koštati državu.

Nego, slučaj Vidosave Kaluđerović nije tek priča o neuspješnoj restituciji. To je priča o osjećaju bespomoćnosti svih onih koji nijesu uspjeli pronaći pravdu pred crnogorskim sudovima. Dok privilegovani sve mogu. Naša priča.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo