Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sezona kao elementarna katastrofa

Objavljeno prije

na

„Biće ovo najteža sezona za ulcinjski turizam u posljednjih 20 godina. Svi pokazatelji i analize govore da će ona biti znatno lošija od prošlogodišnje. Bojim se da smo izgubili i iduću sezonu, da o ovoj i ne govorimo. Jer, ugovora praktično nema, kontakte sa starim partnerima smo izgubili, gostiju je manje nego lani. Sve se svodi na simuliranje. Turizam je za Ulcinj još samo u uspomenama, na fotografijama i u knjigama”, kaže za Monitor stari turistički radnik Džaudet-Džo Abazović. DEBAKL: Situacija na terenu i signali s emitivnih tržišta zaista pokazuju da će turistička 2010. biti za Ulcinj još jedna izgubljena godina.

U ostacima ostataka nekadašnjih hotelskih objekata krajem ove neđelje boravi za četvrtinu manje gostiju nego lani. Rezervacija za sami špic sezone je malo, posebno iz zemalja Zapadne i Centralne Evrope. Zbog snižavanja cijena finansijski rezultati biće za trećinu slabiji od prošlogodišnjih. Još ako i vrijeme ne posluži one koji očekuju nekakvu crkavicu, sezona bi mogla biti označena elementarnom katastrofom.

Pokazalo se da je bitku za goste Ulcinj prije svega izgubio na svom terenu. Sve državne i lokalne institucije su zakazale. Turizam se već pune dvije decenije ovđe ne shvata kao najvažnija privredna djelatnost, već kao dvomjesečna prilika da se nešto ugrabi. I kao mjesto za uhljebljenje podobnih i pogodnih kadrova. Politika, tačnije isprazno politikanstvo, pojela je ulcinjska preduzeća, resurse i turizam.

U skladu s lažnim obećanjima, ide i retorika. Projekti i kompjuterske simulacije za Veliku plažu, Adu, Valdanos i Šas su vrhunac. Samo još malo pa će ovaj grad, kako njegove žitelje pokušavaju ubijediti državni i lokalni čelnici, postati Dubai, Nica, Kan, Monte Karlo. Sve, samo ne Ulcinj. Trenutna iluzija je važnija od dugoročne vizije.

PRIVATIZACIJA: Praksa je, međutim, tužna. Ulcinj je prije 75 godina imao više kvalitetnih hotela nego danas. Ono što je „srce grada” krasilo čak i u Kraljevini Jugoslaviji više ne postoji. Hoteli Jadran, Galeb i Republika mogu se vidjeti samo na starim slikama.

Nema više ni hotela Grand Lido ni Lido, Belvi i Olimpik su izgrađeni prije 45, odnosno 40 godina i ne mogu podmiriti potrebe visoke klijentele, Mediteran i pored urgencija američke ambasade ne može dobiti odobrenje za izgradnju novog objekta, a novi „hladan tuš” stigao je prije nekoliko dana. Jedini veći objekat sa četiri zvjezdice, hotel Otrant, kojim zvanično rukovodi moskovska kompanija Barkli Montenegro, neće raditi ove sezone. Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, na taj potez rukovodstvo firme odlučilo se zbog „globalne krize, loše infrastrukture i kritične ekološke situacije kanala Port Milena”.

Svi navedeni razlozi stoje, ali treba dodati da je taj hotel loše renoviran, radnicima se već tri mjeseca ne isplaćuju zarade, banke traže otplatu kredita.

„Nedostatak hotelskih kapaciteta najveća je kočnica razvoja ulcinjskog turizma”, kaže direktor hotela Albatros Džemal Bušatlić.

Podaci pokazuju da hoteli danas učestvuju u ukupnim smještajnim kapacitetima opštine s nešto više od jedan odsto! To je svakako jedinstven slučaj na Mediteranu. Prije samo dvadeset godina učešće hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima iznosilo je oko 20 odsto.

MRTVAJA: Bušatlić ističe da se to vrlo nepovoljno odražava na turističku ponudu grada, dužinu trajanja sezone, promet, konkurentnost destinacije. „Treba li se onda čuditi što naši vjerni partneri iz njemačke agencije Nekerman – Tomas Kuk kažu da ulcinjski hoteli ne odgovaraju zahtjevima njihove klijentele”, pita se on i zaključuje da je ovo stanje prvenstveno produkt štetnog procesa privatizacije.

Dok se ona sprovodila paralelno je tekao proces „kaubojske apartmanizacije”, a promijenjena je i slika monumentalnog Starog grada. Naime, na južnoj strani, na samoj pjeni od mora, počela je prije tri godine, a lani stala, gradnja nekakvog kazino-hotela. Za sada se nazire tek betonsko utvrđenje. Niko pouzdano ne zna kome ono pripada. Nezvanično se govori da je investitor kontroverzni crnogorski biznismen. Pokazatelj njegove moći je ogromna dizalica koja i dalje stoji na velikoj skeli, ispred drevnih zidina, kvareći izgled te jedinstvene tvrđave iz petog vijeka prije nove ere.

U iščekivanju loše sezone i kreditnih obaveza koje snažno pritiskaju građane i preduzeća, što za posljedicu ima porast nervoze, u Ulcinju se vode teški pregovori o formiranju lokalne vlasti. Kao da političari ne vide realan život, ne slute još jednu lošu sezonu i sve obaveze i dugove koje će opštinskom budžetu doći na naplatu u septembru.

Ulcinjani danas, ipak, priznaju: njihov grad praktično ne postoji na turističkoj karti Evrope. Sve više postaje mrtvaja. Kome on takav treba? Vidi li se to iz Podgorice?

 

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo