Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Uhapšena i tri šefa

Objavljeno prije

na

,,Neko mijenja automobile kao čarape i kuće pravi preko noći, neko prodaje automobil da bi završio malterisanje kuće, a neko ne vozi ni polovni auto niti ikada napravi kuću” – prokomentarisao je jedan građanin Berana hapšenje carinika i policajaca na sjeveru Crne Gore. Na to bi se mogla svesti svaka priča o korupciji i bahatosti, siromaštvu i bijedi. Na to se svodi i priča o ovonedjeljnoj policijskoj akciji u kojoj je uhapšena grupa carinika i graničnih policajaca iz Berana i Rožaja. Svi oni terete se za primanje mita i zloupotrebu službenog položaja, a od pomoćnika državnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala Dražena Burića, koji ih je u zgradi policije u Beranama saslušavao do srijede ujutru, zavisiće da li će im biti ,,prikačeno” još neko krivično djelo. Pominjano je zločinačko udruživanje.

Akcija je po nalogu specijalnog državnog tužioca za organizovani kriminal Đurđine Ivanović počela u noći između utorka i srijede. Akteri su hapšeni i na spavanju. Beranska policija radila je proteklih dana ,,non-stop”, a svjetla u kancelarijama nijesu gašena nekoliko večeri. Pritvorne prostorije postajale su sve tješnje i tješnje. Privođeni su carinici, granični policajci i građani, uglavnom privatnici za koje se sumnja da su bili u ,,dilu” sa carinicima i policajcima i na taj način izbjegavali plaćanje carine na akciznu i drugu robu.

Uhapšeno je na desetine onih protiv kojih su pokrenute predistražne radnje, kao i svjedoka koji su saslušani već u prvoj fazi. Od toga četrnaest carinika i policajaca koji su radili na graničnom prelazu Dračenovac, na desetom kilometru od Rožaja prema Novom Pazaru, odnosno Srbiji.

Specijalno državno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala u srijedu je podiglo optužnice protiv dvadeset dvije osobe. Iz pritvora u Beranama u zatvor u Bijelom Polju preseljeni su Šećo Kalač, Senad Hodžić, Suad Kurpejović, Jelena Radović, Mersudin Kuč, Predrag Kukalj, Dema Ramović, Daut Kalač, Mersudin Košuta, Goran Radičević, Marko Raičević, Radoš Joksimović, Marija Šćekić, Sabahudin Pepić, Abdulah Škrijelj, Izet Mujović, Meta Kalač, Izet Muratović, Jasmin Muratović, Fetah Šahić, Anes Muratović i Rejhan Škrijelj.

Njihovo prebacivanje iz Berana u Bijelo Polje u srijedu bilo je spektakularno. Ispred zgrade policije od šest sati ujutro bilo je parkirano trinaest malih policijskih vozila i sedam specijalnih kombija, i taj kvart je bio blokiran za saobraćaj. Ispred je čekao veliki broj najbližih rođaka i prijatelja, a sve kafane u blizini zaposjeli su znatiželjni građani, koji su izvođenje uhapšenih nerijetko propraćivali i uzvicima – ,,lopovi”.

Da je akcija hapšenja carinika i graničnih policajaca na sjeveru Crne Gore otišla dosta daleko govori i činjenica da su dvojica šefova carine iz Rožaja, Šećo Kalač i Mersudin Kuč vrlo lojalni i angažovani članovi DPS-a i bliski rođaci rožajskog gradonačelnika Nusreta Kalača. Među uhapšenima je rukovodilac u Ispostavi granične policije Berane, odnosno šef granične policije za čitav sjever Predrag Kukalj.

Zaposleni na graničnom prelazu Dračenovac praćeni su i prisluškivani, kako je saopšteno, više mjeseci, sve do momenta dok policija nije obezbijedila materijalne dokaze kako bi ih procesuirala. Kriminalistička policija je od Uprave carina preuzela kompletnu dokumentaciju o protoku roba i ljudi preko više graničnih prelaza i tek tada su uslijedila hapšenja.

Budući da je čitav postupak u nadležnosti specijalnog tužilaštva, teško je dobiti zvanične uzjave. Kada ovaj broj Monitora bude u štampi nešto više detalja moglo bi se čuti na najavljenoj zajedničkoj konferenciji Uprave policije, Uprave carina i specijalnog tužilaštva.

Za sada se zvanično oglasio samo advokat sedmorice uhapšenih iz Rožaja Velija Murić koji je naglasio da se njegovi klijenti brane ćutanjem.

U prvim saopštenjima Uprave policije u Uprave carina potvrđeno je samo da je akcija na području beranske i rožajske opštine sprovedena u saradnji ovih dviju uprava i specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala. Najavljeno je da će dvije uprave i specijalno tužilaštvo ,,nastaviti saradnju u cilju eliminisanja svih pojava vezanih za korupciju i organizovani kriminal i na drugim graničnim prelazima”.

Da nije hapšenja nekih visokih službenika carine i granične policije, moglo bi se pomisliti kako slučaj predstavlja dizanje prašine pred međunarodnom zajednicom i demonstriranje borbe protiv organizovanog kriminala. Jedan od većih prekršaja u ovoj akciji, kako nezvanično saznajemo, je umanjenje vrijednosti uvezenog bagera čija je stvarna vrijednost od 120 hiljada eura prikazana za stotinu hiljada manje. Svi ostali slučajevi se tiču konstatnog uzimanja mita. Policija polako ulazi u trag i ispituje porijeklo imovine koju su mnogi od njih stekli preko noći, a koja u nekim slučajevima nije mala. Poslovi na granici su privilegija i za ta radna mjesta redovno vlada velika navalica u vladajućim partijama.

,,Svako treba da odgovara za svoje postupke. Crna Gora je mala, a ne Berane i Rožaje. Neke su stvari bile vidljive golim okom” – glavni su komentari u gradu. Građani veoma dobro znaju ko pravi kuće preko noći, kupuje stanove i poslovne prostore, vozi bijesne džipove i motore.

Za sada nema zvanične potvrde da li akcija izvedena u Crnoj Gori ima veze sa akcijom hapšenja carinika i policajaca na istom graničnom prelazu, ali sa druge strane, na Mehovom kršu u Srbiji, prije nekoliko mjeseci. Međutim, ranije je saopšteno da je akcija u Crnoj Gori započeta prije šest-sedam mjeseci, ali nije teško odgonetnuti zašto nije okončana prije petnaest dana, odnosno pred lokalne izbore. Da li bi vlast tako izgubila sugurne glasače? Biće da su carinici i policajci glasali ujedinjenu opoziciju.

 

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo