Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Grčke finansijske akrobacije

Objavljeno prije

na

Umjesto da u beranski Rudnik mrkog uglja, koji su kupili prije tri godine, konačno ulože obećane milione i pokrenu proizvodnju, Grci su napravili neočekivanu i dobro skrivanu finasijsku akrobaciju: sami su od sebe podigli kredit od skoro šesto hiljada eura, a pod hipoteku stavili cjelokupnu imovinu Rudnika uglja. Sada bi mogli rudarima i državi Crnoj Gori mirno da poruče da para nema i da se, ako je potrebno i ako nema druge, ugovor može raskinuti. Rudnik bi u svakom slučaju ostao u njihovim rukama. Zvuči nevjerovatno, ali teoretski nije nemoguće. HIPOTEKA: Zaplet je jednostavan. Grčka firma Balkan Energy, koja je rudnik u Beranama kupila krajem ljeta 2007. godine, registrovana je nešto ranije u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga, a zvanično je saopšteno da je to zapravo samo podružnica poznatog grčkog koncerna Restis Group, čiji je vlasnik Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i, prema posljednjem izvještaju CDA, sa 91 procenat vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu, manjinski vlasnik banke Petros Statis jedan je od upisanih osnivača Balkan Energy.

Zanimljivo da je upravo kod ove banke, u neposrednom komšiluku u Podgorici, firma Balkan Energy, po drugi put, nedavno podigla kratkoročni kredit od 573.032 eura, i na osnovu toga zaključila ugovor o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci za obezbjeđenje maksimalnog duga nad cjelokupnom imovinom Rudnika uglja, upisanoj u posjedovni list 693 KO Budimlja. Uvidom u posjedovni list na sajtu Uprave za nekretnine može se ustanoviti da je hipoteka u korist First financial bank već upisana.

Sada su na potezu radnici i crnogorska Vlada, odnosno nadležno ministarstvo. Da li će i šta mogu preduzeti da spriječe otuđivanje imovine Rudnika?

Predsjednik sindikata Rudnika uglja inženjer Ljubo Gledović nerado priča. Kaže da je tek preuzeo tu dužnost, ali potvrđuje ono što više nije tajna.

„Tačno je da su Grci podigli kredit i stavili rudnik pod hipoteku. Sindikat je zabrinut. Zna se da je posao Ministarstva ekonomije bio da prati privatizaciju. Oni treba da se bave time da li je to što su učinili partneri zakonito” – kaže kratko Gledović.

Sindikat se ranije obratio pismom ministru ekonomije Branku Vujoviću sa zahtjevom da se preispita zakonitost stavljanja rudnika pod hipoteku, jer je to, kako smatraju, u suprotnosti s privatizacionim ugovorom.

„Ugovorom o prodaji u članu 4.06 navedeno je da se kupac obavezuje da neće otuđivati nijedan vitalni dio imovine rudnika do izvršenog ulaganja i izgradnje termo bloka. Smatramo da su upisivanjem hipoteke stvoreni uslovi za otuđivanje imovine, posebno u slučaju nepoštovanja obaveza prema banci ili raskida ugovora o kupoprodaji”, pišu radnici ministru Vujoviću.

U Ministarstvu ekonomije su, međutim, sigurni da Grke mogu spriječiti da otuđe rudnik, sve i da se raskine kupoprodajni ugovor.

„To bi bilo u suprotnosti s kupoprodajnim ugovorom i oni hipoteku moraju skinuti”, saopšteno nam je iz kabineta ministra ekonomije i potvrđeno da su Grci kredit podigli i rudnik stavili pod hipoteku bez njihovog znanja, kao i da im je upućen zahtjev za hitno skidanja hipoteke.

VESELJE: „To je prvi preduslov za dalje produženje roka za geološka ispitivanja”, kažu.

U Ministarstvu, moglo bi se zaključiti, daleko su od zadovoljstva

privatizacijom, ali situaciju tolerišu u interesu redovnih zarada makar za postojeći broj radnika a do pronalaska nekog drugog rješenja.

„Najmanji problem je raskinuti ugovor, ali treba imati u vidu da raskidom ugovora definitivno prestaje svaka aktivnost u Rudniku i on se potpuno zatvara, prestaju sve mogućnosti da se jama održava kao i šanse da se eventualno ostvaruje neka proizvodna aktivnost”, – dodaje se u odgovoru koji je Monitor dobio iz Ministarstva ekonomije.

Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat, poslije devet neuspjelih tendera, za milion i po eura. Sve je djelovalo previše lijepo da bi bilo istinito. Novac je odmah uplaćen i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona eura. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati.

„Realizacija projekta pomogla bi u rješavanju problema deficita električne energije u Crnoj Gori i smanjila njenu zavisnost od hidroloških uslova. Cilj kompanije je da doprinese ekonomskom razvoju Crne Gore ali i napravi suštinsku korist beranskoj opštini i njenom stanovništvu, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem ekonomske stabilnosti te oblasti”, – saopšteno je veselo iz Balkan Energy nakon potpisivanja ugovora u avgustu 2007. godine. Uz iće i piće za mnogobrojne zvanice u jednom beranskom restoranu.

Grci su najavili da će odmah krenuti u geološka ispitivanja, a da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, kada će zaposliti 50 novih rudara. Nije pisalo na papiru, ali je usmeno saopšteno da će grčka kompanija znatno pomagati i beranski sport. Preuzeće, rečeno je, muški Rukometni klub i već u narednoj takmičarskoj sezoni pomoći mu sa 120 hiljada eura. Bajka je zvučala sve ljepše i ljepše.

Onda je prošlo šest mjeseci a proizvodnja nije pokrenuta, niti je preuzet Rukometni klub. Istina, radnici su redovno primali plate i uredno ćutali.

Zatim je prošlo još šest mjeseci, a od proizvodnje opet ništa. Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za dodatna geološka ispitivanja. Vlada Crne Gore je odobrila i to pomjeranje. Kada je i taj rok istekao premijer Milo Đukanović je u jesen 2008. u Beranama saopštio da treba biti fleksibilan sa stranim partnerima, ali da Grci imaju krajnji rok maj 2009. godine da završe ispitivanja i da se definitivno odluče da li žele taj posao ili ne.

ZAMAJAVANJE: Nakon toga u jesen prošle godine iz Ministarstva ekonomije saopšteno je da je bolje imati bilo kakvog nego nikakvog partnera, da je teško naći drugog i da nije problem sačekati i do januara 2010. godine. I taj rok je istekao prije šest mjeseci, a Grci i ovih dana „rade geološka ispitivanja” a već počinju da kasne i s isplatom zarada.

„Kakva geološka ispitivanja? Jednom je u jamu sišao neki Njemac. Rekli su nam da je stručnjak, a meni se činilo da nema pojma ni o čemu. Nikakvih drugih ispitivanja za ove tri godine nije bilo. U jamu trenutno silazimo i o njoj se staramo samo nas trojica. Dva rudara su u međuvremenu penzionisana”, kaže iskusni rudar Miodrag Mihajlović.

U penziju je otišlo i nekoliko administrativnih radnika, tako da je broj zaposlenih u beranskom rudniku u trećoj godini privatizacije sveden na dvadeset četiri. A već u drugoj trebalo je da ih bude makar stotinu pedeset. Trebalo je i da pored postojeće jame u selu Petnjik, bude otvorena i nova u selu Zagorje. Trebalo je i obećano još mnogo štošta.

 

Grad na uglju

 

Sa 167 miliona tona u čitavom basenu, Berane je grad koji bukvalno leži na uglju. Odavno su domaći stručnjaci izračunali vrlo precizno kolike su dostupne rezerve na svim nalazištima, tako da su Grci, kojima je uostalom po ugovoru bilo dozvoljeno da samo iz jame Petnjik u narednih dvadeset godina izvade tek 3,8 miliona tona uglja, pričom o potrebi novih geoloških ispitivanja samo zamlaćivali i dalje zamlaćuju javnost.

Proizvodnja u beranskom Rudniku stala je 2002. godine kada je propala prva „uspješna privatizacija”. Tada su u jami ostale vrijedne mašine, koje nijesu bile predmet prodaje na posljednjem tenderu, i čije je vađenje neizvodljivo jer su tuneli koji vode do njih uski i skoro urušeni.

Sve je izvjesnije da se urušava i nova privatizacija i da bi sva tri rudara beranskog rudnika i ostalih dvadesetak administrativaca, ili „šetača po kancelarijama”, kako ih prvi zovu, nakon grčkih finansijskih akrobacija mogli ostati bez posla i poći na biro rada. Tu bi bio kraj bajke i još jedne „uspješne privatizacije”.

 

Tufik SOFTIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo