Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Grčke finansijske akrobacije

Objavljeno prije

na

Umjesto da u beranski Rudnik mrkog uglja, koji su kupili prije tri godine, konačno ulože obećane milione i pokrenu proizvodnju, Grci su napravili neočekivanu i dobro skrivanu finasijsku akrobaciju: sami su od sebe podigli kredit od skoro šesto hiljada eura, a pod hipoteku stavili cjelokupnu imovinu Rudnika uglja. Sada bi mogli rudarima i državi Crnoj Gori mirno da poruče da para nema i da se, ako je potrebno i ako nema druge, ugovor može raskinuti. Rudnik bi u svakom slučaju ostao u njihovim rukama. Zvuči nevjerovatno, ali teoretski nije nemoguće. HIPOTEKA: Zaplet je jednostavan. Grčka firma Balkan Energy, koja je rudnik u Beranama kupila krajem ljeta 2007. godine, registrovana je nešto ranije u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga, a zvanično je saopšteno da je to zapravo samo podružnica poznatog grčkog koncerna Restis Group, čiji je vlasnik Viktor Restis. Grčki milijarder istovremeno je osnivač i, prema posljednjem izvještaju CDA, sa 91 procenat vlasnik First finacial bank AD Podgorica. Drugi po redu, manjinski vlasnik banke Petros Statis jedan je od upisanih osnivača Balkan Energy.

Zanimljivo da je upravo kod ove banke, u neposrednom komšiluku u Podgorici, firma Balkan Energy, po drugi put, nedavno podigla kratkoročni kredit od 573.032 eura, i na osnovu toga zaključila ugovor o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci za obezbjeđenje maksimalnog duga nad cjelokupnom imovinom Rudnika uglja, upisanoj u posjedovni list 693 KO Budimlja. Uvidom u posjedovni list na sajtu Uprave za nekretnine može se ustanoviti da je hipoteka u korist First financial bank već upisana.

Sada su na potezu radnici i crnogorska Vlada, odnosno nadležno ministarstvo. Da li će i šta mogu preduzeti da spriječe otuđivanje imovine Rudnika?

Predsjednik sindikata Rudnika uglja inženjer Ljubo Gledović nerado priča. Kaže da je tek preuzeo tu dužnost, ali potvrđuje ono što više nije tajna.

„Tačno je da su Grci podigli kredit i stavili rudnik pod hipoteku. Sindikat je zabrinut. Zna se da je posao Ministarstva ekonomije bio da prati privatizaciju. Oni treba da se bave time da li je to što su učinili partneri zakonito” – kaže kratko Gledović.

Sindikat se ranije obratio pismom ministru ekonomije Branku Vujoviću sa zahtjevom da se preispita zakonitost stavljanja rudnika pod hipoteku, jer je to, kako smatraju, u suprotnosti s privatizacionim ugovorom.

„Ugovorom o prodaji u članu 4.06 navedeno je da se kupac obavezuje da neće otuđivati nijedan vitalni dio imovine rudnika do izvršenog ulaganja i izgradnje termo bloka. Smatramo da su upisivanjem hipoteke stvoreni uslovi za otuđivanje imovine, posebno u slučaju nepoštovanja obaveza prema banci ili raskida ugovora o kupoprodaji”, pišu radnici ministru Vujoviću.

U Ministarstvu ekonomije su, međutim, sigurni da Grke mogu spriječiti da otuđe rudnik, sve i da se raskine kupoprodajni ugovor.

„To bi bilo u suprotnosti s kupoprodajnim ugovorom i oni hipoteku moraju skinuti”, saopšteno nam je iz kabineta ministra ekonomije i potvrđeno da su Grci kredit podigli i rudnik stavili pod hipoteku bez njihovog znanja, kao i da im je upućen zahtjev za hitno skidanja hipoteke.

VESELJE: „To je prvi preduslov za dalje produženje roka za geološka ispitivanja”, kažu.

U Ministarstvu, moglo bi se zaključiti, daleko su od zadovoljstva

privatizacijom, ali situaciju tolerišu u interesu redovnih zarada makar za postojeći broj radnika a do pronalaska nekog drugog rješenja.

„Najmanji problem je raskinuti ugovor, ali treba imati u vidu da raskidom ugovora definitivno prestaje svaka aktivnost u Rudniku i on se potpuno zatvara, prestaju sve mogućnosti da se jama održava kao i šanse da se eventualno ostvaruje neka proizvodna aktivnost”, – dodaje se u odgovoru koji je Monitor dobio iz Ministarstva ekonomije.

Rudnik uglja u Beranama Grcima je prodat, poslije devet neuspjelih tendera, za milion i po eura. Sve je djelovalo previše lijepo da bi bilo istinito. Novac je odmah uplaćen i najavljena velika investiciona ulaganja. Ni manje ni više nego 120 miliona eura. Dvadeset u prvih četiri godine, a preostalih stotinu miliona za izgradnju termoelektrane snage 110 megavat sati.

„Realizacija projekta pomogla bi u rješavanju problema deficita električne energije u Crnoj Gori i smanjila njenu zavisnost od hidroloških uslova. Cilj kompanije je da doprinese ekonomskom razvoju Crne Gore ali i napravi suštinsku korist beranskoj opštini i njenom stanovništvu, otvaranjem novih radnih mjesta i povećanjem ekonomske stabilnosti te oblasti”, – saopšteno je veselo iz Balkan Energy nakon potpisivanja ugovora u avgustu 2007. godine. Uz iće i piće za mnogobrojne zvanice u jednom beranskom restoranu.

Grci su najavili da će odmah krenuti u geološka ispitivanja, a da će proizvodnju pokrenuti u roku od šest mjeseci, kada će zaposliti 50 novih rudara. Nije pisalo na papiru, ali je usmeno saopšteno da će grčka kompanija znatno pomagati i beranski sport. Preuzeće, rečeno je, muški Rukometni klub i već u narednoj takmičarskoj sezoni pomoći mu sa 120 hiljada eura. Bajka je zvučala sve ljepše i ljepše.

Onda je prošlo šest mjeseci a proizvodnja nije pokrenuta, niti je preuzet Rukometni klub. Istina, radnici su redovno primali plate i uredno ćutali.

Zatim je prošlo još šest mjeseci, a od proizvodnje opet ništa. Grci su saopštili da im je potrebno još neko vrijeme za dodatna geološka ispitivanja. Vlada Crne Gore je odobrila i to pomjeranje. Kada je i taj rok istekao premijer Milo Đukanović je u jesen 2008. u Beranama saopštio da treba biti fleksibilan sa stranim partnerima, ali da Grci imaju krajnji rok maj 2009. godine da završe ispitivanja i da se definitivno odluče da li žele taj posao ili ne.

ZAMAJAVANJE: Nakon toga u jesen prošle godine iz Ministarstva ekonomije saopšteno je da je bolje imati bilo kakvog nego nikakvog partnera, da je teško naći drugog i da nije problem sačekati i do januara 2010. godine. I taj rok je istekao prije šest mjeseci, a Grci i ovih dana „rade geološka ispitivanja” a već počinju da kasne i s isplatom zarada.

„Kakva geološka ispitivanja? Jednom je u jamu sišao neki Njemac. Rekli su nam da je stručnjak, a meni se činilo da nema pojma ni o čemu. Nikakvih drugih ispitivanja za ove tri godine nije bilo. U jamu trenutno silazimo i o njoj se staramo samo nas trojica. Dva rudara su u međuvremenu penzionisana”, kaže iskusni rudar Miodrag Mihajlović.

U penziju je otišlo i nekoliko administrativnih radnika, tako da je broj zaposlenih u beranskom rudniku u trećoj godini privatizacije sveden na dvadeset četiri. A već u drugoj trebalo je da ih bude makar stotinu pedeset. Trebalo je i da pored postojeće jame u selu Petnjik, bude otvorena i nova u selu Zagorje. Trebalo je i obećano još mnogo štošta.

 

Grad na uglju

 

Sa 167 miliona tona u čitavom basenu, Berane je grad koji bukvalno leži na uglju. Odavno su domaći stručnjaci izračunali vrlo precizno kolike su dostupne rezerve na svim nalazištima, tako da su Grci, kojima je uostalom po ugovoru bilo dozvoljeno da samo iz jame Petnjik u narednih dvadeset godina izvade tek 3,8 miliona tona uglja, pričom o potrebi novih geoloških ispitivanja samo zamlaćivali i dalje zamlaćuju javnost.

Proizvodnja u beranskom Rudniku stala je 2002. godine kada je propala prva „uspješna privatizacija”. Tada su u jami ostale vrijedne mašine, koje nijesu bile predmet prodaje na posljednjem tenderu, i čije je vađenje neizvodljivo jer su tuneli koji vode do njih uski i skoro urušeni.

Sve je izvjesnije da se urušava i nova privatizacija i da bi sva tri rudara beranskog rudnika i ostalih dvadesetak administrativaca, ili „šetača po kancelarijama”, kako ih prvi zovu, nakon grčkih finansijskih akrobacija mogli ostati bez posla i poći na biro rada. Tu bi bio kraj bajke i još jedne „uspješne privatizacije”.

 

Tufik SOFTIĆ

 

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo