Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA BOLOVANJA: ,,Najbolesniji“ u Evropi

Objavljeno prije

na

Po broju bolovanja rekorderi smo u Evropi. To nas godišnje košta devet miliona eura. Poslodavci i Vlada riješili su da stanu na put ovoj epidemiji koja je skupa a i smanjuje produktivnost. Najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci

 

 

Svakog mjeseca na bolovanjima se nalazi oko 15 odsto ukupnog broja radnika, pa je Crna Gora po tome rekorder u Evropi. ,,Nismo najbolesnija nacija, ali imamo podatak da Crnogorci najviše boluju u Evropi”, dijagnostifikovao je nedavno stanje premijer Milojko Spajić.

Tokom prošle godine registrovano je 15.812 bolovanja, što je 1,3 miliona izgubljenih radnih sati. U Fondu za zdravstveno osiguranje su izračunali da je  prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja 84.

Refundacije za bolovanje tokom prošle godine koštaće devet miliona eura. Za 2022.godinu  iz budžeta je, na osnovu refundacija za bolovanje, isplaćeno šest miliona eura.

U Fond svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja, izjavio je direktor ove institucije Vuk Kadić.

Za rubriku Vjerovali ili ne je podatak Fonda da je najduže bolovanje u Crnoj Gori, zaključno sa decembrom prošle godine, iznosilo osam godina i devet mjeseci. Dijagnoza –  depresija.

Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica izjavio je da su najčešći razlozi za zloupotrebu bolovanja loši međuljudski odnosi: ,,Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”.

Da je prošle godine došlo do znatnog rasta bolovanja, najviše u državnim institucijama, upozorio je Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore: ,,Rast je prepoznat u institucijama gdje je došlo do promjene na čelnim mjestima i gdje su se, kako se vjeruje, zaposleni nezadovoljni promjenama, odlučili na ovaj korak. Svi smo toga svjesni ali ćutimo i ništa ne preduzimamo”.

U podgoričkom preduzeću Čistoća, zaposleno je 670 radnika, u januaru je na bolovanju bilo 114 zaposlenih, a u decembru prošle godine 101. U firmi je, inače, oko 670 zaposlenih. ,,Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanje, a i komunikacija sa nadređenima”, izjavio je direktor Čistoće Denis Hot .

Od ukupno 16.600 prosvjetnih radnika, više od deset odsto je van učionica. ,,Na bolovanju je 1.700 prosvjetnih radnika, s tim što se ovaj broj ne odnosi na zaposlene na Univerzitetu”, rekla je Milica Nišavić iz Ministarstva prosvjete.

Probleme sa bolovanjem imaju i u privatnom sektoru. Vlasnik trgovačkog lanca Voli Dragan Bokan je zloupotrebe bolovanja svrstao među tri glavna problema sa kojima se susreću privrednici, uz neodstatak radne snage i neefikasnost državnog aparata. On je kazao da u njegovoj kompaniji svakog mjeseca 200 do 250 radnika koristi bolovanje.

Izabrani ljekari imaju pravo da na mjesec dana izdaju bolovanje. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić kazala je da je tokom prošle godine u podgoričkim domovima zdravlja otvoreno više od 31.500 bolovanja. Bolovanje se nakon mjesec dana produžava na osnovu mišljenja specijaliste.

Institucije su krenule u provjeru epidemije bolovanja. ,,Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je direktor Fonda Kadić.

Za sada komisija obilazi ljekare opšte prakse i gdje primijete da se izdaje veći broj bolovanja upućuje usmene opomene. Ipak, iz Fonda ističu da se dobar dio bolovanja izdaje od strane ljekara specijalista, a da oni njih ne mogu da kontrolišu.

Na inicijativu Unije poslodavaca očekuje se formiranje radnog tijela koje bi se podrobnije pozabavilo problemom zloupotrebe bolovanja. U tom tijelu pored UPCG i Fonda za zdravstvo trebalo da učestvuju i predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda PIO, sindikata.

,,Najvažnije je da zloupotrebu bolovanja nazovemo pravim imenom. To je krađa i korupcija”, poručio je predsjednik UPCG Mikavica.

Iz Unije se žale da je najveći problem zloupotreba u roku od dva mjeseca.
Troškove za naknadu zaposlenom na bolovanju u periodu do 60 dana snosi poslodavac, a ako bolovanje traje preko tog perioda poslodavac ima pravo na refundaciju od Fonda za zdravstveno osiguranje. Za zaposlene u privatnom sektoru naknada tokom bolovanja iznosi 70 odsto zarade, a u javnoj upravi ona je 90 odsto zarade. Iz Unije se zalažu da se skrati period u kome isplata naknade za privremenu spriječenost za rad pada na teret poslodavca i to sa postojećih 60 na 30 dana. Pozivaju se na praksu zemalja EU.

Mikavica predlaže i rigoroznije mjere kako bi se stalo na put zloupotrebama: ,,To je formiranje komisije koja će moći da vrši kontrolu i u stanu pacijenta. Medicinska dokumentacija bi trebalo da sadrži preporuke šta pacijent može ili smije da radi u periodu bolovanja. Da li smije da putuje van mjesta boravka, kada smije da napušta stan, da li smije da obavlja druge poslove. Do sada je bilo drugačije. Bili ste svjesni da neko zloupotrebljava bolovanje ali nijeste mogli da reagujete”.

Pojedini bi se našalili da po stanovima nemaju što ići, jer su nerijetki slučajevi i da oni koji koriste bolovanje rade drugi posao, odu na planinarenje ili nađu bolje plaćeni posao u inostranstvu.

U borbi sa ovom i drugim pošastima modernog rada 45 kompanija u Njemačkoj je od ovog mjeseca počelo testiranje četvorodnevne radne nedjelje. Eksperiment će trajati pola godine, a zaposleni će za to vrijeme primati punu platu, iako će provoditi znatno manje vremena u kancelariji ili će raditi od kuće. U Velikoj Britaniji je u eksperiment četvorodnevne radne nedjelje bilo uključeno 2.900 zaposlenih. Rezultat toga je da je broj zaposlenih koji su dali otkaz pao za čak 57 odsto, prometi kompanija su povećani, a za oko dvije trećine smanjen je broj dana bolovanja.

 Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Demokratska partija socijalista je izvan sumnje pobjednik minulih lokalnih izbora  u glavnom gradu – sa 30 posto osvojenih glasova.  To još i više važi za nosioca njene liste Nermina Abdića. Među ostalima, neki  imaju razloga da budu zadovoljni, neki ne. No, niko ne može da odahne. Pregovori  trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora.  I lomova

 

 

Neke stvari se ne mijenjaju. Dok se očekuju konačni rezultati vanrednih lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, održanih u nedjelju 29. septembra, gotovo svi učesnici tvrde da su zadovoljni  postignutim. Izuzev onih za koje je  na osnovu preliminarnih rezultata jasno da neće ući u lokalni parlament.

“Izvjesno je da ćemo u dva grada gdje smo nastupili na izborima imati dva gradonačelnika. Pa gdje ćete bolji rezultat”, kazao je optimistično premijer i lider Pokreta Evropa sad (PES), Milojko Spajić. Istovremeno  u opozicionim klupama se slavilo uz povike da je Spajićeva Vlada nakon ovih izbora  izgubila legitimitet.  „Vlada Crne Gore je večeras pala”, ocijenio je Danijel Živković, lider Demokratske partije socijalista (DPS).

Drugi su slavili,  jer se bez njih,tvrde, ne može uspostaviti gradska vlast. Bilo da su tas na vagi ili kičma vlasti.  Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je kako su „dobili ono što su željeli na podgoričkim izborima – a to je da odlučuju o daljem razvoju Podgorice“. Nosilac liste Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da će Podgorica “od sjutra biti isključivo građanska i evropska, a da će Evropski savez biti kičma takve Podgorice”.

Ovako govore preliminarne brojke: Demokratska partija socijalista (DPS) osvojila je 24.309 glasova odnosno 29,95 odsto, što je 19 mandata. Koalicija PES Demokrate 17.672 glasa, što je 21,77 odsto ili 14 mandata. Koalicija Za budućnost Podgorice dobila je 16.361 glas, što predstavlja 20,16 odsto, odnosno 13 mandata u parlamentu Glavnog grada. Koalicija Za bolju Podgoricu  8.538 građana, odnosno 10,52 , što je šest mandata.   Evropski savez osvojio je 4.411 glasova, 5,4 odsto ili 3 mandata, Preokret 2.705 glasova, 3,33 odsto ili dva mandata, a  Stranka evropskog progresa  2.504 glasa, 3,08, odnosno dva  mandata. Ostali nijesu prešli cenzus, kome je jedino blizu bio Pokret naprijed sa 2.233 glasa, odnosno 2,75 odsto.

Ko su onda oni koji mogu biti zadovoljni izbornim rezultatom u Podgorici?

Nesumnjivo Demokratska partija socijalista, koja je 2022. izgubila vlast na lokalnom nivou, a prethodno, u avgustu 2020.  na državnom. DPS je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. godine, skupa sa tadašnjim koalicionim partnerima osvojio 37518 glasova, odnosno 38,09 odsto.Bio je u koaliciji saSDP, SD, LP, DUA, BS DRP, NLJ i 21. MAJ. To je bio i tada najveći pojedinačni rezultat, ali ga je DPS postigao sa pozicije vlasti i sa svim strankama sa kojima se mogao postizborno udruživati. Pregovori za vlast otuda za njih  nijesu bili opcija, pa su otišli u opoziciju.

Naredne godine, DPS je u Podgorici, na parlamentarnim izborima, osvojio19.265 glasova, i to opet u koaliciji SD, DUA i LP.  Na minule nedjelje održanim izborima, DPS je samostalno osvojio5044 glasova više nego lani.

Pobjednik je posebno nosilac liste  DPS-a Nermin Abdić,  koji je u predizbornoj kampanji pretrpio i govor mržnje na nacionalnoj osnovi.

„Ovo je definitivno najava njihovog come-backa. Oni su nakon 2020. permanentno rasli. I kada pogledate fizičke brojeve – sa 19.000 glasova od prošle godine izašli su na 24.000“,  ocijenio je anlitičar Miloš Bešić.

Među pobjednicima je Koaliciju Za budućnost Podgorice. Čine je Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija (DNP), Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora . Ta lista, koju je predvodila Jelena Bojović Borovinić, osvojla je 16.361 glas. DF, čiji su nasljednik,  je na lokalnim izborima 2022. osvojio 17 953 glasova, dok je na parlamentarnim izborima prošle godine u Podgorici imao 11 393 osvojena glasa. Tada su u koaliciji bile NSD, DNP i Radnička partija. I njihov rast je u odnosu na parlamentarne izbore oko 5000 glasova.

“Najviše razloga za zadovoljstvo imaju DPS i bivši DF – doživjeli rast u odnosu na parlamentarne izbore”, ocijenio je izvršni direktor Instituta DAMAR, Vuk Čađenović

Razlog za zadovoljstvo definitivno ima Preokret Srđana Perića, koji na lokalnim izborima 2022. godine nije prešao cenzus, dok će u novom sazivu imati dva odbornika.  Ta partija je skoro udvostručila broj glasova, pošto je na lokalnim izborima 2022.  osvojila 1, 8 posto glasova, a na ovim 3, 3 posto.  Na parlamentarnim izborima prošle godine su takođe bilježili rast.. Ova mlada partija nikada nije imala ni približno onoliku medijsku pažnju, kao parlamentarne partije.

Zadovoljni mogu biti i u Evropskom savezu koji je na ovim izborima osvojio tri mandata. Oni su na lokalnim izborima 2022. bili dio DPS široke koalicije. Na parlamentarnim izborima prošle godine SDP je išao samostalno i u Podgorici osvojio 1642 glasa. Te godine izgubili su status parlamentarne partije. Ostale partije išle su i na lokalnim 2022. i parlamentarnim naredne godine skupa sa DPS-om.  Kao savez sada prvi put nastupaju , i njihov rezltat s valjanim razlogom može se interpretirati kao pobjednički.

Partije vlasti nemaju razloga za slavlje. Iako slave – znaju to i oni. Spajićev PES je na lokalnim izborima u Podgorici 2022. izašao samostalno i osvojio 21 388 glasova, odnosno 21,71 posto. Tada se Spajić i Jakov Milatović još nijesu bili razlišli. To se desilo početkom ove godine, kada se i podgorički odbor partije svrstavao na jednu ili drugu stranu.  Na ovim izborima je u koaliciji sa Demokratama PES osvojio manje oko tri hiljade (17 .672)  i isti procenat glasova, zbog manje  izlaznosti.  Na parlamentarnim izborima prošle godine PES je u Podgorici osvojio 27 595 glasova, tako da je u odnosu  na tu brojku nedavni rezultat još lošiji, sa gotovo manje 10 hiljada glasova, i to u koaliciji sa Demokratama.

Demokrate Alekse Bečića su, na lokalnim izborima 2022. u Podgorici, kada su samostalno nastupili, imale same10 528 glasova, odnosno 10,79 odsto. Prošle godine su na parlamentarnim izborima išli sa pokretom URA i u Podgorici osvojili gotovo isto kao i sami na lokalnim  izborima –  11.032 glasa.

Ni Abazović ne bi trebao biti zadovoljan. Iako insistira da je koalicija koju je napravio sa predsjednikom Milatovićem  ključ za formiranje vlasti, njegova partija svela se na dva odbornika u podgoričkom parlamentu. Na prošlim podgoričkim izborima URA je izašla sa Civisom, i osvojila – četiri mandata.

Htio ne htio Abazović, Milatović bi mogao sam sa svoja četiri mandata formirati vlast sa partijama  koje su na vlasti na državnom nivou – PES, Demokrate i Koalicija za budućnost Podgorice. Oni ukupno imaju 27 mandata, i za formiranje vlasti im trebaju još tri. . Problem kod tog udruživanja je to što je to ista postavka koja je Podgoricu i dovela do vanrednih parlamentarnih izbora. U međuvremenu, vodili su se pravi mali ratovi  na realciji Spajić Milatović, a njihov sukob posebno je eskalirao u predizbornom periodu.  Nedostajuće mandate mogao bi partijama na vlasti, matematički  da nadomjesti Evropski savez, ali se ta mogućnost ne razmatra ni u teoriji.

Abazovićeva i Milatovićeva koalicija ima šest mandata koliko je neophodno DPS –u da bi se u Podgorici vratio na vlast, naravno ukoliko se sa njima budu udružili Evropski savez koji je predvodio Boris Mugoša sa svoja tri mandata  i SEP  Duška Markovića sa dva mandata.

U postizborne kombinatorike neće ulaziti Preokret sa svoja dva mandata. Taj logičan i očekivan stav najavio je  lider te partije Srđan Perić. Sa dva mandata u bilo kojoj vladajućuj koaliciji bili bi nekakvi dodatak, a oni imaju drukčije prioritetet- da mijenjaju društvo.

Milatović se nije oglašavao nakon izbora. Sada je na teškom iskušenju. S jedne strane stari partijski i politički saborci, sa kojima je ušao u vatren  sukob, a s druge strane DPS, odnosno antidepees narativ, sa kojim je i ušao u političku arenu.

Milatović mora biti svjestan da je političkim angažovanje u lokalu. ugrozio percepciju da želi da bude predsjednik svih građana.

Niko ne može da odahne. Pregovori  trenutno izgledaju kao naučna fantastika, zbog brojnih sukoba svih protiv svih, te živih antidepees i narativa 30. avgusta. Posao ni približno nije završen.

Akteri budućih političkih pregovora   preko medija ispipavaju teren. Kao nešto nude, i kao nešto se nećkaju.

Još u izbornoj noći, predstavnica liste  Za budućnost Podgorice, Jelena Borovinić Bojović saopštila je da će pozvati Sašu Mujovića i Luku Rakčevića na razgovore o formiranju vlasti.

“U predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidimo koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta“, saopštio je koji dan potom i Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.

Milatović nije odgovarao. Abazović je bio oštar, i hotimično ne baš precizan. Ovako: “Ja sam DPS srušio kad je bilo najteže. Ali mene PES i Demokrate ucjenjivati neće. Neće Mandić komandovati sa mnom kao sa Spajićem i Bečićem, daćemo im mogućnost kako mislimo da formiramo građansku opciju, a ako neće – doviđenja, neka prave vlast sa kim hoće”. Njegovi mandati, međutim, nijesu presudni. Odgovor će morati da da Milatović, koji sam sa tim partijama  može formirati vlast.

Kuda će krenuti Abazović i Milatović, još je tajna.

Dolazi vrijeme da se – povrati riječ. U kom god smjeru da se krene.  Neprincipijenost i neispunjavanje obećanja su političke aktere već koštali glasova.  Očito je da građani to kažnjavaju. Sve veći broj apstinenata jedan od pokazatelja njihovog nezadovoljstva.  Može se reći:  oni koji su vodili manje svadljivu, i tišu kampanju nagrađeni su na podgoričkim izborima.

Dobri moji, biće ovo jesen interesantnih pregovora. I lomova.

 

IZBORI U KOTORU
PES i DPS po deset mandata

Prema podacima Opštinske izborne komisije Kotor, najviše odborničkih mjesta u lokalnom parlamentu imaće Demokrataska partija socijalista (DPS) i koalicija Demokrate-Pokret Evropa sad –  po 10 mandata.

Lista “Za budućnost Kotora” osvojila je tri mandata, kao i Demokratska alternativa i Grbaljska lista. Evropski savez  dva mandata , a po jedan Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret.

Crnogorska građanska akcija, Lista građana Čuvari grada i Građanska lista Za Kotor nisu osvojile mandate.

Neđeljko Moškov, nosilac liste DPS u Kotoru, rekao je da je zadovoljan jer su ponovili rezultat. “ Vratili smo uspjeh sa prošlih izbora od 12 odbornihčkih mandata, bez obzira na to što su partiju napustila tri odbornika”, kazao je.

Nosilac liste Demokrate-Pokret Evropa sad u Kotoru, Vladimir Jokić, kazao je da će bez problema formirati koalicionu vlast u Kotoru.  Ta računica nije, međutim, baš tako jednostavna.

Koalicioni partner PES-a i Demokrata u lokalnoj vlasti bila je koalicija  Za budućnost Kotora, koja je osvojila tek tri mandata. U vlasti je  bio je Građanski pokret URA (jedan mandat), ali na ovim izborima nije nastupio.

Demokrate su na prethodnim lokalnim izborima osvojile 24 odsto glasova ili devet mandata, dok PES nije učestvovao . Na parlamentarnim izborima prošle godine, Demokrate su (sa GP URA) dobile 12,5 odsto glasova u Kotoru, a PES 24,12 odsto.

Za vlast u Kotoru je potrebno najmanje 17 mandata, a PES, Demokrate  i Za budućnost Kotora imaju ukupno 13. Kao što i  DPS  sa tradicionalnim koalicionim partnerima ima 13 mandata (Evropski savez ima dva, a HGI jedan mandat) .

Jokić nije objasnio na koje glasove još računa za nedostajuća četiri mandata.  Da li je to  Grbaljska listu sa tri mandata  i Kotorski pokret čiji je nosilac Siniša Kovačević nekadašnji odbornik Ujedinjene Crne Gore, a koji je osvojio  jedan mandat.

Analitičari ukazuju da ne bi bilo nemoguće i da nove liste u Kotoru dovedu do neočekivanog obrta.

Milena PEROVIĆ
U štampanom izdanju Monitora prilikom kompjuterske obrade teksta
“Dobri moji, ovo nije završeno” došlo je do greške zbog koje se narušava njegov kontinuitet.
Izvinjavamo se zbog toga.

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo