Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zoran prizemljen, Daliborka uzletjela

Objavljeno prije

na

Nakon skoro dvije decenije na čelu nacionalne avio kompanije, Zorana Đurišića stigla je partijska kazna – Vlada ga je razriješila te funkcije na sjednici kojoj nije prisustvovala njegova supruga, ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić.

Istovremeno, nagrađeni su najvjerniji vojnici partije. Daliborka Pejović, jedna od glavnih akterki afere Snimak i vlasnica osam funkcija, od kojih je jedan broj dobila nakon afere, preuzela je Đurišićevu fotelju. Ugrijanu. Montenegro erlajns sada ima oko 30 miliona duga.

Premijer je novoizabranu predsjednicu Borda Montenegro erlajnsa, u svom maniru šefa privatne države, istovremeno oslobodio i pred zakonom. ,,Daliborka Pejović nije napravila ništa nezakonito” kazao je. A pošto on ne podržava ,,verbalni delikt”, ona može preuzeti nacionalnu kompaniju, pojasnio je. Ono što Đukanović naziva verbalnim deliktom domaća i međunarodna javnost koja nije u Đukanovićevoj službi prepoznaje kao državni udar i teško kršenje Ustava od strane organizovane kriminalne grupe u Evropi.

O Đurišićevom odlasku govori se još od sredine 2006. godine kada je tužilaštvo pokrenulo postupak protiv njega i njegovog saradnika Vladimira Đelevića. Teretilo ih je da su od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetili nacionalnu aviokompaniju. Prvobitna procjena, da su pronevjerili 44 miliona, vremenom se topila i spala na svega 450.000 dolara. Istom brzinom topile su se i priče da je Đurišić u nemilosti partijskog šefa svoje supruge.

Sredinom 2010. slučaj je zaključen. Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjena Đurišića i Đelevića, jer „nema dokaza da su imenovani izvršili krivična djela zbog kojih je vođen postupak”.

Da će biti sklonjen sa te funkcije, opet se počelo govoriti prije sedam mjeseci, objašnjavaju upućeni . U to vrijeme Državna revizorska institucija (DRI) završila je revizorski izvještaj o poslovanju Montenegro erlajnsa, u kom su konstatovane brojne nezakonitosti – od toga da je Đurišić avione kupovao mimo zakona, do toga da je bio istovremeno na čelu Borda i izvršni direktor kompanije, što je nezakonito. Upućeni primjećuju da su smjene napravljene ne samo u Montenegro erlajnsu nego i u drugim preduzećima u kojima je državna revizija u punom sjaju pokazala kako vladini kadrovi nemaju mjere kad na štetu budžeta rukovode državnim preduzećima.

,,Prvi put se dogodilo da bivši direktor Đurišić, nakon revizije, a u ime

kompanije, prijeti podnošenjem krivičnih prijava članovima Senata DRI i

revizorima”, kaže za Monitor predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović. ,,Kompanija na čijem je čelu Đurišić 20 godina je jedan od najvećih gubitaša u cjelokupnoj crnogorskoj ekonomiji, što nije lako biti, sa neefikasnim poslovanjem, nerentabilnim linijama, ogromnim troškovima poslovanja i zarada menadžmenta, partijskim zapošljavanjem i kompromisnim rukovođenjem, gdje su poslanici SDP dugo godina bili u bordu direktora dok je ‘izvršna vlast’ pripadala DPS-u”. Damjanović smatra da novi partijski kadrovi neće napraviti ništa novo, nego samo nastaviti dosadašnju politiku i produbiti probleme.

Teško je povjerovati da su u DPS-u tek u novembru prošle godine primijetili da u tako značajnoj nacionalnoj kompaniji nije sve u najboljem redu. Da se u pozadini radi i o mogućem sukobu u partiji, mediji su već spekulisali nakon što je ministarka odbrane javno kritikovala tu odluku Vlade, tvrdeći da se ona tako odriče od ,,profesionalaca”. Đukanović je demantovao da postoji sukob u partiji. Ubrzo je međutim javno kritikovao Đurišić-Pejanović jer nije preuzela odgovornost za to što je Crna Gora daleko od ulaska u NATO.

Dobro upućeni sagovornici Monitora primjećuju da Đurišić u stvari nije kažnjen. Oni podsjećaju da su u toj kompaniji prepolovljene zarade i naknade. Đurišić će vjeruju, naći novo uhljebljenje. Poput mnogih ,,kažnjenih” DPS kadrova, uostalom.

Naši sagovornici smatraju da Daliborka Pejović nije prošla kako se očekivalo. S obzirom na zasluge posvjedočene Snimkom spekulisalo se da će dobiti ministarsku stolicu. Monitorovi izvori vjeruju da je moguće da je ona postavljena na čelo Montenegro erlajnsa kako bi Đukanoviću bila desna ruka u budućoj privatizaciji nacionalne kompanije, te da nju nagrada tek čeka. Nagrada je, vjeruju, u stvari dio tog budućeg aranžmana. S obzirom na to da Vlada više ne može rješavati dugove Montenegro erlajnsa preuzimanjem duga u zamjenu za akcijski kapital, privatizacija je jedan od mogućih scenarija za izlaznu strategiju. Đukanoviću će svakako dobro doći na čelo te kompanije neko vjeran poput Daliborke Pejović.

Da mu je važno ko će se tamo naći vidi se i po tome što je u Bord direktora Montengro erlajnsa na predlog Vlade postavljen i njegov savjetnik za nacionalnu politiku, istoričar Živko Andrijašević. Kojim će stručnim znanjima Andrijašević pomoći Montenegro erlajns nije objašnjeno. Može biti da Đukanović zna za neku duboku, oku smrtnika nevidljivu vezu između istorije i rukovođenja avio kompanijama. Andrijašević je i u Savjetu Radio Bara, a bio je savjetnik i u nacionalnom javnom servisu. Tamo je procvjetalo.

Zanimljivo je da su svi Đukanovićevi savjetnici inače u nekom upravnom odboru nacionalnih i javnih preduzeća. Izuzev Milana Roćena. Njemu valjda ne fali biznisa.

Najlojalniji partijski kadrovi u menadžmentima državnih kompanija stari je recept. A rezultat je gotovo uvijek isti: kadrovi zadovoljni, firme u stečaju. Ili bar finansijskoj agoniji. A Đukanović i partneri spremni da ih ,,spasu”.

Primjera je sijaset. Od Željezare do Duvanskog kombinata. U Željezari je tako, prije nego što je uvedena u stečaj, u bordu sjedio savjetnik Mila Đukanovića Ranko Milović. Milović je prethodno usrećio Obod, koji je u stečaj pošao godinu ranije. U upravi je Instituta za crnu metalurgiju. Poznato je da je u upravi Željezare bila i Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Kolarević.

U stečaj, odnosno u ruke Đukanovićevih prijatelja iz duvanskih dana, partijski kadrovi uspješno su uveli i Duvanski kombinat. Jedan od zaslužnih je i oprobani DPS kadar Miodrag Miško Vuković. Tom firmom rukovodio je i Nikola Kovačević, član IO DPS koji je u stečaj ispratio i Obod i AD ŠIP Berane koji je u stečaju od 2007. To su valjda bile Kovačevićeve preporuke za imenovanje u Prekookeansku plovidbu i Montekargo gdje je sada u upravi.

Zoran Jelić, još jedan važan akter afere Snimak, usrećio je Ulcinjsku rivijeru. Dok je bila u stečaju, jedna po jedna rasprodavane su njene nekretnine. Jelić je bio i u Upravnom odboru AD Cetinjeturista, koji je obrisan iz registra. Jelićeve preduzetničke sposobnosti zasijale su i u ličnom biznisu. On i još jedan od Đukanovićevih okaljenih kadrova Rade Vojvodić, koji je ,,uspješno” u dugove uveo TV IN, a sad vodi javni servis, skupa su osnovali kompaniju Montepano. I ona je obrisana iz registra.

U Budvanskoj rivijeri još su Svetozar Marović, Dušanka Jeknić, Vule Tomašević, Ratko Vukotić i ostali drugovi.

Tu je i državna Pobjeda, koja je pod rukovodstvom DPS kadrova, od Miodraga Ivanovića do Predraga Sekulića pojela desetine miliona iz državne kase. Ivanović je takođe jedan od zaslužnih za više desetina miliona duga Montenegro erlajnsa. Osim njega u Bordu nacionalne aviokompanije bio je i bivši ministar turizma Predrag Nenezić. I naravno esdepeovci – Ivan Brajović, Jusuf Kalamperović, Rifat Rastoder. Doprinos nije samo aktivni. I ćutanje je zlato. Esdepeovci inače kontrolišu saobraćaj, od Aerodroma Crne Gore pa nadalje.

Model koji primjenjuje u državi, Đukanović je prenio i na privatni biznis. Njegovi najlojalniji kadrovi svojevremeno su u finansijsku krizu uveli zemlju, rukovodeći Prvom bankom. Profesionalizam i stručno znanje u odabiru kadrova u tom su slučaju posebno došli do izražaja. Tada je rukovođenje bankom između ostalih prepušteno režiserki Radmili Vojvodić. Osim nje u Bordu je bio Đukanovićev kum Goran Sito Rakočević, pošto je državnu televiziju uveo u dubiozu. Te još jedan uspješan kum Vuk Rajković, koji je zatvorio brojne medije koje je vodio.

Kuda će Montenegro erlajns odvesti Daliborka Pejović, vidjećemo. Samo je Đukanović granica.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo