Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Zoran prizemljen, Daliborka uzletjela

Objavljeno prije

na

Nakon skoro dvije decenije na čelu nacionalne avio kompanije, Zorana Đurišića stigla je partijska kazna – Vlada ga je razriješila te funkcije na sjednici kojoj nije prisustvovala njegova supruga, ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić.

Istovremeno, nagrađeni su najvjerniji vojnici partije. Daliborka Pejović, jedna od glavnih akterki afere Snimak i vlasnica osam funkcija, od kojih je jedan broj dobila nakon afere, preuzela je Đurišićevu fotelju. Ugrijanu. Montenegro erlajns sada ima oko 30 miliona duga.

Premijer je novoizabranu predsjednicu Borda Montenegro erlajnsa, u svom maniru šefa privatne države, istovremeno oslobodio i pred zakonom. ,,Daliborka Pejović nije napravila ništa nezakonito” kazao je. A pošto on ne podržava ,,verbalni delikt”, ona može preuzeti nacionalnu kompaniju, pojasnio je. Ono što Đukanović naziva verbalnim deliktom domaća i međunarodna javnost koja nije u Đukanovićevoj službi prepoznaje kao državni udar i teško kršenje Ustava od strane organizovane kriminalne grupe u Evropi.

O Đurišićevom odlasku govori se još od sredine 2006. godine kada je tužilaštvo pokrenulo postupak protiv njega i njegovog saradnika Vladimira Đelevića. Teretilo ih je da su od 2002. do 2006. na više nezakonitih načina oštetili nacionalnu aviokompaniju. Prvobitna procjena, da su pronevjerili 44 miliona, vremenom se topila i spala na svega 450.000 dolara. Istom brzinom topile su se i priče da je Đurišić u nemilosti partijskog šefa svoje supruge.

Sredinom 2010. slučaj je zaključen. Tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjena Đurišića i Đelevića, jer „nema dokaza da su imenovani izvršili krivična djela zbog kojih je vođen postupak”.

Da će biti sklonjen sa te funkcije, opet se počelo govoriti prije sedam mjeseci, objašnjavaju upućeni . U to vrijeme Državna revizorska institucija (DRI) završila je revizorski izvještaj o poslovanju Montenegro erlajnsa, u kom su konstatovane brojne nezakonitosti – od toga da je Đurišić avione kupovao mimo zakona, do toga da je bio istovremeno na čelu Borda i izvršni direktor kompanije, što je nezakonito. Upućeni primjećuju da su smjene napravljene ne samo u Montenegro erlajnsu nego i u drugim preduzećima u kojima je državna revizija u punom sjaju pokazala kako vladini kadrovi nemaju mjere kad na štetu budžeta rukovode državnim preduzećima.

,,Prvi put se dogodilo da bivši direktor Đurišić, nakon revizije, a u ime

kompanije, prijeti podnošenjem krivičnih prijava članovima Senata DRI i

revizorima”, kaže za Monitor predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović. ,,Kompanija na čijem je čelu Đurišić 20 godina je jedan od najvećih gubitaša u cjelokupnoj crnogorskoj ekonomiji, što nije lako biti, sa neefikasnim poslovanjem, nerentabilnim linijama, ogromnim troškovima poslovanja i zarada menadžmenta, partijskim zapošljavanjem i kompromisnim rukovođenjem, gdje su poslanici SDP dugo godina bili u bordu direktora dok je ‘izvršna vlast’ pripadala DPS-u”. Damjanović smatra da novi partijski kadrovi neće napraviti ništa novo, nego samo nastaviti dosadašnju politiku i produbiti probleme.

Teško je povjerovati da su u DPS-u tek u novembru prošle godine primijetili da u tako značajnoj nacionalnoj kompaniji nije sve u najboljem redu. Da se u pozadini radi i o mogućem sukobu u partiji, mediji su već spekulisali nakon što je ministarka odbrane javno kritikovala tu odluku Vlade, tvrdeći da se ona tako odriče od ,,profesionalaca”. Đukanović je demantovao da postoji sukob u partiji. Ubrzo je međutim javno kritikovao Đurišić-Pejanović jer nije preuzela odgovornost za to što je Crna Gora daleko od ulaska u NATO.

Dobro upućeni sagovornici Monitora primjećuju da Đurišić u stvari nije kažnjen. Oni podsjećaju da su u toj kompaniji prepolovljene zarade i naknade. Đurišić će vjeruju, naći novo uhljebljenje. Poput mnogih ,,kažnjenih” DPS kadrova, uostalom.

Naši sagovornici smatraju da Daliborka Pejović nije prošla kako se očekivalo. S obzirom na zasluge posvjedočene Snimkom spekulisalo se da će dobiti ministarsku stolicu. Monitorovi izvori vjeruju da je moguće da je ona postavljena na čelo Montenegro erlajnsa kako bi Đukanoviću bila desna ruka u budućoj privatizaciji nacionalne kompanije, te da nju nagrada tek čeka. Nagrada je, vjeruju, u stvari dio tog budućeg aranžmana. S obzirom na to da Vlada više ne može rješavati dugove Montenegro erlajnsa preuzimanjem duga u zamjenu za akcijski kapital, privatizacija je jedan od mogućih scenarija za izlaznu strategiju. Đukanoviću će svakako dobro doći na čelo te kompanije neko vjeran poput Daliborke Pejović.

Da mu je važno ko će se tamo naći vidi se i po tome što je u Bord direktora Montengro erlajnsa na predlog Vlade postavljen i njegov savjetnik za nacionalnu politiku, istoričar Živko Andrijašević. Kojim će stručnim znanjima Andrijašević pomoći Montenegro erlajns nije objašnjeno. Može biti da Đukanović zna za neku duboku, oku smrtnika nevidljivu vezu između istorije i rukovođenja avio kompanijama. Andrijašević je i u Savjetu Radio Bara, a bio je savjetnik i u nacionalnom javnom servisu. Tamo je procvjetalo.

Zanimljivo je da su svi Đukanovićevi savjetnici inače u nekom upravnom odboru nacionalnih i javnih preduzeća. Izuzev Milana Roćena. Njemu valjda ne fali biznisa.

Najlojalniji partijski kadrovi u menadžmentima državnih kompanija stari je recept. A rezultat je gotovo uvijek isti: kadrovi zadovoljni, firme u stečaju. Ili bar finansijskoj agoniji. A Đukanović i partneri spremni da ih ,,spasu”.

Primjera je sijaset. Od Željezare do Duvanskog kombinata. U Željezari je tako, prije nego što je uvedena u stečaj, u bordu sjedio savjetnik Mila Đukanovića Ranko Milović. Milović je prethodno usrećio Obod, koji je u stečaj pošao godinu ranije. U upravi je Instituta za crnu metalurgiju. Poznato je da je u upravi Željezare bila i Đukanovićeva sestra, advokatica Ana Kolarević.

U stečaj, odnosno u ruke Đukanovićevih prijatelja iz duvanskih dana, partijski kadrovi uspješno su uveli i Duvanski kombinat. Jedan od zaslužnih je i oprobani DPS kadar Miodrag Miško Vuković. Tom firmom rukovodio je i Nikola Kovačević, član IO DPS koji je u stečaj ispratio i Obod i AD ŠIP Berane koji je u stečaju od 2007. To su valjda bile Kovačevićeve preporuke za imenovanje u Prekookeansku plovidbu i Montekargo gdje je sada u upravi.

Zoran Jelić, još jedan važan akter afere Snimak, usrećio je Ulcinjsku rivijeru. Dok je bila u stečaju, jedna po jedna rasprodavane su njene nekretnine. Jelić je bio i u Upravnom odboru AD Cetinjeturista, koji je obrisan iz registra. Jelićeve preduzetničke sposobnosti zasijale su i u ličnom biznisu. On i još jedan od Đukanovićevih okaljenih kadrova Rade Vojvodić, koji je ,,uspješno” u dugove uveo TV IN, a sad vodi javni servis, skupa su osnovali kompaniju Montepano. I ona je obrisana iz registra.

U Budvanskoj rivijeri još su Svetozar Marović, Dušanka Jeknić, Vule Tomašević, Ratko Vukotić i ostali drugovi.

Tu je i državna Pobjeda, koja je pod rukovodstvom DPS kadrova, od Miodraga Ivanovića do Predraga Sekulića pojela desetine miliona iz državne kase. Ivanović je takođe jedan od zaslužnih za više desetina miliona duga Montenegro erlajnsa. Osim njega u Bordu nacionalne aviokompanije bio je i bivši ministar turizma Predrag Nenezić. I naravno esdepeovci – Ivan Brajović, Jusuf Kalamperović, Rifat Rastoder. Doprinos nije samo aktivni. I ćutanje je zlato. Esdepeovci inače kontrolišu saobraćaj, od Aerodroma Crne Gore pa nadalje.

Model koji primjenjuje u državi, Đukanović je prenio i na privatni biznis. Njegovi najlojalniji kadrovi svojevremeno su u finansijsku krizu uveli zemlju, rukovodeći Prvom bankom. Profesionalizam i stručno znanje u odabiru kadrova u tom su slučaju posebno došli do izražaja. Tada je rukovođenje bankom između ostalih prepušteno režiserki Radmili Vojvodić. Osim nje u Bordu je bio Đukanovićev kum Goran Sito Rakočević, pošto je državnu televiziju uveo u dubiozu. Te još jedan uspješan kum Vuk Rajković, koji je zatvorio brojne medije koje je vodio.

Kuda će Montenegro erlajns odvesti Daliborka Pejović, vidjećemo. Samo je Đukanović granica.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo