Povežite se sa nama

INTERVJU

Zvijezda Jadrana

Objavljeno prije

na

Kao reprezentativac Srbije i Crne Gore Boris Zloković osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2005. godine u Montrealu, a s reprezentacijom Crne Gore čuvenu zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu 2008. u Malagi. Na pitanje koje su ambicije naše reprezentacije i čemu se možemo nadati u budućnosti, kaže: – Sve te reprezentacije oduvijek su išle na „top osvajanja”. Nekada su to bila srebra, nekada bronze, ali u principu na svim velikim takmičenjima ostvarivali smo zaista zapažene rezultate. Možda je jedini negativan rezultat bio ovogodišnje deveto mjesto u Rimu. Ipak, bolje što se ovakav šamar desio tada, nego za dvije-tri godine na Olimpijskim igrama u Londonu.

Osvojivši zlato na Svjetskoj ligi, ublažili smo bol zbog tog devetog mjesta. Jer, biti prvak takve lige i deveti na svijetu nije baš znak da je naš zadani cilj neispunjen. Ambicije reprezentacije su velike, i oduvijek su bile takve. Cilj nam je da na Evropskom prvenstvu u Zagrebu dođemo do jedne od medalja. Ovoga puta idemo nešto rasterećeniji, ali sa sigurno većom željom i nadam se da će nas javnost i publika zdušno podržati. Poručio bih da se od nas ne očekuje isključivo zlatna medalja. Budite uz nas i pružite nam podršku, da dođemo do prva tri mjesta i uspjeh neće izostati.

MONITOR: Uskrsnuće vaterpolo kluba Jadran datira od kraja devedesetih. Kakav je današnji rejting ovog kluba?
ZLOKOVIĆ: Rano sam ušao u prvi tim Jadrana. Bilo je to 1998. godine s mojih 14-15 godina. Tada je Jadran bio u drugoj ligi, na lošem glasu i s lošim igračkim kadrom. Sve je bilo na dosta niskom nivou. Dolaskom Petra Porobića (1998-99) na mjesto trenera, dosta se toga počelo mijenjati. Klub je dobio neki drugi sistem igre, zahvaljujući kojem smo napredovali iz godine u godinu. Bilježili smo sve bolje rezultate, da bi na kraju završili kao – prvaci države. Nakon toga postali smo vicešampioni Evrope, tri puta prvaci države i osvajači duplih kruna. Jadran je posljednju deceniju sigurno najbolji vaterpolo kolektiv u Crnoj Gori. Nadam se da će tako i ostati. Iznjedrio je dosta vrhunskih igrača, vaterpolista i sportista.

MONITOR: Uprkos svim usponima, Jadran CKB nedavno je ispao iz Kupa Crne Gore. Da li je u pitanju loša sreća ili se radi o neadekvatnoj igračkoj formi?
ZLOKOVIĆ: Kade je riječ o utakmici polufinala Kupa Crne Gore, ispali smo nezasluženo! Mislim da smo oštećeni od strane sudija. Analizirali smo utakmicu, gledali snimke i zaključili da je bilo mnogo sudijskih grešaka i da je to bilo presudno za naš poraz i ispadanje finala Kupa. Čestitam ekipi Primorca na zasluženoj pobjedi u finalu protiv Budve. Što se nas tiče, Kup Crne Gore jeste takmičenje ali to nije naš krajnji cilj i nešto što nam predstavlja veliku satisfakciju. Mi smo više okrenuti onome što nas u budućnosti čeka, a to je Liga šampiona, i utakmica protiv Mladosti u Zagrebu. Potrudićemo se da pobijedimo Mladost, jer nam ova utakmica obezbjeđuje ulazak među osam najboljih.

MONITOR: Nakon ispadanja iz Kupa, Jadran CKB ipak ostvaruje pobjedu u II kolu Evrolige i to samo dva dana nakon odlaska trenera Zorana Mustura. Slučajnost ili…?
ZLOKOVIĆ: Mi smo kvalitetnija ekipa od VK Vojvodine. Ta pobjeda nikada nije dolazila u pitanje. Ostvarili smo ono što smo zacrtali. Žao mi je što je došlo do raskida saradnje između trenera Zorana Mustura i Jadrana. Po meni je sve to sport i sam život. Treba da se okrenemo ambicijama kluba i novom treneru koji će, nadam se, ovih dana doći i želim da što spremnije dočekamo ono što slijedi.

MONITOR: Šta za Vaš klub znači sponzorstvo CKB banke? Da li ste u finansijskoj prednosti u odnosu na ostale vaterpolo klubove u Crnoj Gori?
ZLOKOVIĆ: Posljednjih 10 godina, Jadran je najbolji vaterpolo kolektiv u Crnoj Gori. Potpuno je normalno da ima podršku i prioritet u odnosu na druge klubove. Jadran i njegova uprava skupili su snagu da vrate igrače iz inostranstva, što nijedna druga ekipa u ovoj zemlji nije uradila. Dali su sve od sebe da vrate Predraga Jokića, Nikolu Janovića i mene. Doprinijeli su da se okupi čitava reprezentacija u Jadranu, što svakako nije bilo lako ni s finansijske strane. Tako da Jadranu i treba podrška države i grada, što on ima, kao i CKB-a, bez čijeg sponzorstva sva ova dešavanja ne bi bila moguća. Ekipa Primorca ima američkog, dva mađarska i hrvatskog reprezentativaca u svom timu. Jadran je ekipa sačinjena isključivo od domaćih igrača. Žalosno je što se desilo loše suđenje u polufinalu Kupa Crne Gore, gdje su s prioritetom bili igrači koji dolaze sa strane i klubovi koji takve igrače dovode.

MONITOR: Pet godina ste bili prvotimac napuljskog Posilipa. Kada i zašto ste se vratili u Jadran?
ZLOKOVIĆ: U Jadran sam se vratio ove godine. Proveo sam pet fantastičnih godina u VK Posilipo. Osvojio sam Ligu šampiona, postao klupski prvak svijeta i igrao u velikom timu s velikim ambicijama. Te iste ambicije, posljednje dvije godine, nijesu bile kao prve tri. To je najveći razlog mojeg odlaska iz Italije. Bez problema smo Nikola Janović i ja mogli da ostanemo u tom klubu za mnogo bolje uslove nego što to imamo ovdje. Žao mi je, ali nijesam igrač koji ima strpljenja da igra s nekvalitetnim igračima. Mislim da će i moja igra biti bolja ukoliko pored sebe imam vrhunske igrače. Tako da tvrdim da je igrački kadar najveći razlog što smo moj klupski kolega i ja, napustili Posilipo i došli u Jadran. Uostalom, tada se okupila i čitava reprezentacija Crne Gore.

MONITOR: Da li je istina da se sljedeće godine selite u italijanski klub Proreko?
ZLOKOVIĆ: VK Proreko me zove u svoj tim već četiri-pet godina. Svake godine predsjednik i trener ovog kluba žele da dođem i od njih uvijek imam konkretnu ponudu. Njihova ponuda je za vaterpolo precijenjena i zaista prevelika. Pitanje je da li ja želim ili ne želim da idem tamo. Trenutno sebe vidim u Jadranu. Imam potpisan ugovor na godinu dana. Šta će biti nakon toga vidjećemo. Želja mi je da igram u velikom timu, a ukoliko to ne bude Jadran, neće biti problem… Snaćiću se…

MONITOR: Recite nam, šta mislite da će se desiti s Jadranom u Ligi šampiona, s obzirom na to da nijeste kao klub startovali po zamišljenom planu?
ZLOKOVIĆ: Mi smo izgubili samo od VK Barsenolete u Španiji. Ne mogu reći da je to neuspjeh, jer je Barsenoleta ekipa koja je sačinjena od 80 odsto reprezentacije Španije, koja je druga na svijetu. Barsenoleta je vrhunska ekipa, koja igra odličan vaterpolo, pa poraz s njom nije baš toliki neuspjeh. Tako da smo prve bodove uzeli tek pobjedom protiv Vojvodine. Ali ima još da se igra. Važna nam je ta već pomenuta utakmica protiv Mladosti u Zagrebu, gdje ćemo dati sve od sebe da pobijedimo.

MONITOR: Koje je trenutno najjače igračko oružje VK Jadran?
ZLOKOVIĆ: Siguran sam da do sada nijesmo pokazali svoje najjače oružje. Nedostajao nam je sistem igre na koji smo navikli. Jadran je ekipa sačinjena od osam igrača, koji su svi obučeni i znaju sve o vaterpolu. Kad imaš takav kadar i sposobnosti, samo nedostaje pomenuti sistem, što do sada nijesmo imali. Siguran sam da onog trenutka kad budemo složili kockice i kad taj sistem dođe do izražaja, da će se onda pokazati prava igra Jadrana i kvalitet pojedinaca će svakako doći do izražaja.

MONITOR: Šta očekujete u bokeljskom derbiju s Primorcem 9. januara 2010. godine u okviru Jadranske vaterpolo lige?
ZLOKOVIĆ: Utakmica se igra u Kotoru. Malo je naših pobjeda u Kotoru i njihovih kod nas u Herceg Novom. Očekujem interesantnu utakmicu za nas igrače, kao i pravu poslasticu za navijače. Mi idemo na pobjedu.

Marija ČOLPA

Komentari

INTERVJU

DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Ovi izbori mogu biti prekretnica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje

 

MONITOR: Uskoro nas očekuju vanredni parlamentarni izbori. Ono što je drugačije svakako je veliki broj izbornih lista, te odlazak mnogih starih lica iz politike. Kakav će to uticaj imati na ove izbore?

KOPRIVICA: Ovi izbori mogu biti prekretnica na političkoj sceni.

Prvo, desila se tektonska promjena do sada postojećih taktika nastupa političkih subjekata na izborima. Mnogi ustaljeni instrumenti privlačenja birača više ne važe.

Drugo, na ovim izborima učestvuje veliki broj lista od kojih će vjerovatno, tek nešto više od polovine biti dio budućeg parlamenta. Dakle, mnogi politički subjekti koji su do sad tradicionalno imali politički uticaj, naročito u odmjeru snaga 41:40 poslanika/ca tu poziciju više neće imati.

Treće, od smjene DPS-a je prošlo gotovo tri godine i polako on prestaje biti glavni target kampanje. Otvoren je prostor za sučeljavanje (kakvih takvih) ideja i programa. Vidjećemo da li ova partija može povratiti i svoj koalicioni kapacitet ili će za to biti potrebno još vremena i unutrašnjih reformi ove partije.

Četvrto, na sceni su značajne personalne promjene većeg broja lista. Partije su očigledno shvatile da ono što je legat prethodnih 10 godina u politici i nije baš dobra ponuda sa kojom treba da izađu pred birače. Sa lista su nestala mnoga poznata imena i još poznatiji igrači.

Da li će ovo zaista dati neki bolji politički rezultat, ostaje da se vidi. Ovdje nije pitanje koliko neko ima godina već da li je spreman da mijenja ustaljene partitokratske obrasce djelovanja u politici. A Crnoj Gori je zaista potrebna nova generacija političara – ne nužno po godinama, nego po načinu razmišljanja, novoj političkoj kulturi. Prvi mjeseci parlamentarnog života daće nam odgovor i na ovo pitanje.

MONITOR: Bilježite li neke predizborne anomalije?

KOPRIVICA: Ova kampanja do sada ima manje nepravilnosti u odnosu na prethodne. Prije svega izborna administracije se ostavila ideje da radi međunarodne istrage i selektivno oduzima pravo glasa kome želi i posvetila se svom poslu. Simbolički ta se promjena najbolje može vidjeti na osnovu činjenice da je Državna izborna komisija kandidatu kome je prije nekoliko mjeseci zabranila učešće na predsjedničkim izborima sada dozvolila da bude nosilac liste na parlamentarnim. A da li su to uradili jer im se u tom periodu povećalo pravno znanje ili su možda dobili partijsku naredbu da to ne urade – manje je važno u ovom trenutku.

Atmosfera i odnosi između političkih protivnika su mnogo bolji. Verbalno nasilje, prijetnje, uvrede su svedene na minimum a javna debata među listama zaista liči na sučeljavanje političkih stavova.

Dogodio se i vidan zaokret u temama koje su nametnute u kampanji pa se mnogo više raspravlja o kvalitetu života ljudi nego o vjerama, nacijama i istoriji. Istina, u tom obećanom kvalitetu se nerijetko i pretjera pa kampanja ponekad više liči na maštanje o lijepom životu nego na realna politička obećanja.

Naša organizacija je sa izbornim listama potpisala Kodeks za fer i demokratsku izbornu kampanju s ciljem da nadomjestimo brojne manjkavosti našeg izbornog procesa i važećeg izbornog zakonodavstva, sa željom da izbori budu kvalitetniji i kompetitivniji, sa što većim povrenjem građana građanki.

Njime afirmišemo promociju nenasilja, sprečavanje vršenja pritiska na birače, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa i funkcija, transparentno finansiranje kampanje, poštovanje slobode medija, sprečavanje širenja dezinformacija, odgovorno ponašanje na društvenim medijima, institucionalno rješavanje sporova, te prihvatanje slobodno izražene volje ljudi… Ili, ukratko rečeno, promovišemo neprikosnoveno pravo građana i građanki da glasaju slobodno.

Za sada nijesmo imali zvaničnih pritužbi lista na kršenje Kodeksa.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR IGOR LJUTICA, PREDSJEDNIK SINDIKATA IZABRANIH DOKTORA: Borba za bolji položaj izabranih ljekara je i borba za zdravlje pacijenata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izabrani doktori su usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata i time ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već dolazi do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške

 

MONITOR: Početkom maja osnovan je Sindikat izabranih doktora Crne Gore. Koliko imate članova, koji su glavni ciljevi?

LJUTICA: Glavni cilj Sindikat izabranih doktora Crne Gore (SIDCG)  biće unapređenje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) ne bi li svaki građanin dobio najkvalitetniju moguću zdravstvenu zaštitu. Da bismo bili u mogućnosti da to ostvarimo, moramo sačuvati ljekare u PZZ.

SIDCG je za samo nekoliko dana okupio preko 240 izabranih ljekara iz skoro svih domova zdravlja u Crnoj Gori. Sam kostur SIDCG čine Glavni odbor i 32 koordinatora iz svih domova zdravlja u Crnoj Gori koji su mahom specijalisti porodične i opšte medicine. Preko 80 odsto izabranih ljekara za odrasle se nalazi u SIDCG uz svakodnevni priliv novih članova.

MONITOR: Koji je razlog tolikog učlanjenja u sindikat?

LJUTICA: Tome je kumovalo veliko nezadovoljstvo ljekara nakon smanjenja zarada ukidanjem usluga i kapitacija kroz novi kolektivni granski ugovor koji su kolege sindikalci na štetu svojih kolega iz primarne zdravstvene zaštite (PZZ) potpisali sa Ministarstvom zdravlja. Osim činjenice da je izabranim ljekarima u toku mandata 43 Vlade umanjena zarada koja je uvećana tokom prethodne 42 Vlade, postoji veliko nezadovoljstvo usljed dodatnog opterećenja izabranih ljekara koji su već u sindromu izgaranja povećavanjem broja pacijenata od strane Fonda za zdravstvo CG.

MONITOR: Koliko je broj pacijenata povećan?

LJUTICA: Već imamo situaciju da su izabrani doktori usljed velikog pritiska prisiljeni da umjesto propisane norme, zbog nedostatka kadra, primaju i trostruko više pacijenata. Time ljekari ugrožavaju ne samo svoje zdravlje, već dolazi i do opadanja kvaliteta usluge i povećanja rizika od ljekarske greške. Dugi niz godina ljekari u PZZ kupuju socijalni mir radeći za tri ljekara. Svakodnevni pritisci na poslu koji su kulminirali već zaboravljenom borbom protiv Covida u prvim redovima nagrađeni su smanjenjem zarada u trenutku kada svima u zemlji prihodi rastu. Pet mjeseci smo ukazivali na nepravdu koja je počinjena prema izabranim doktorima umanjenjem zarada od 200 do 600 eura (u zavisnosti od broja pacijenata i obima posla). Ne da ništa nije ispravljeno već smo imali i imamo loš trend. U javnosti se objavljuju bruto plate sa prekovremenim radom ne bi li se građani okrenuli protiv ljekara. Takvo maligno postupanje, ne bi li se pokrilo svoje neznanje i načinjene greške, napraviće neprocjenjivu štetu zdravstvenom sistemu odlivom iz zemlje već desetkovanog kadra.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ALEKSEJ KIŠJUHAS, SOCIOLOG (FILOZOFSKI FAKULTET U NOVOM SADU) I KOLUMNISTA DANASA: Milošević je možda umro, ali miloševićizam živi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U čuvenom govoru na Gazimestanu 1989, Slobodan Milošević je govorio o ekonomskom prosperitetu – i najavio ratove. Da li se istorija zaista ponavlja, prvo kao tragedija, a zatim kao farsa, ostaje da se vidi

 

MONITOR: Kako Vama izgleda dinamika protesta „Srbija protiv nasilja“ . Da li je taj revolt zaista ušao i u frizerske salone i automehaničarske radnje, kako pišete u jednoj svojoj kolumni?

KIŠJUHAS: Mislim da su masovnost i građanski karakter ovih protesta iznenadili mnoge, pa i vlast i opozicione partije. Kada je reč o tom revoltu građana, obično se zazivaju nekakve analogije sa ekspres-loncem (koji je prekipio) ili sa kapima koje su prelile čašu. Međutim, smatram da je nešto drugo u pitanju. Večito pitanje političke teorije je zašto su konzervativci ili politička desnica toliko uspešni, odnosno atraktivni za tzv. „običnog čoveka“, tog mitološkog Petra Petrovića sa uplatnice? Odličan odgovor ponudio je američki psiholog Džonatan Hajt u „Psihologiji morala“.

Za njega, desno-konzervativni svetonazori su uspešni upravo zato što (stvarno ili fiktivno) počivaju na vrednostima porodice, dece, vere, zajednice, a što „okida“ duboko ukorenjene ili davno evoluirane strukture ljudskog uma. Uostalom, i predizborni slogan Vučića i njegove partije bio je „Za našu decu“. Na drugoj strani su levo-liberalni svetonazori koji insistiraju na mnogo apstraktnijim vrednostima poput jednakosti, slobode, ljudskih prava itd., i koje nemaju takvu moralnu snagu kao – naša deca. S tim u vezi, nakon dve užasne tragedije – deca su ta koja su postala ugrožena, pa i čitavo tkanje društvene zajednice, i upravo to je izvelo tolike građane na ulicu. Ta dva masakra su bili tzv. „crni labudovi“ (prema Nasimu Talebu) – neočekivani i nepredvidivi događaji s velikim ili nesagledivim posledicama. I upravo zato je i proteste neobično teško artikulisati. Ipak, čini mi se da se o nezadovoljstvu sada otvoreno govori, umesto šapuće.

MONITOR: Ivan Marović, jedan od predvodnika Narodnog pokreta Otpor, smatra da građansko-opozicioni protesti nemaju šansu na uspjeh ukoliko se ne pretvore u opštenarodni pokret. Da li je pokret neophodan i da li je, bez atrikulacije od strane opozicije, moguć?

KIŠJUHAS: Iskreno, ne znam šta je „opštenarodni pokret“, iako mi to zvuči ili vonja na poziv na novu sabornost. Otpor nikada nije bio „opštenarodni“ pokret, već organizacija hrabrih i talentovanih mladih ljudi. Upravo zato, ovi protesti nemaju šanse bez čvrste i dobre – organizacije. Protesti protiv nasilja se (s razlogom) ponose svojom relativnom spontanošću, i činjenicom da se na njih ljudi ne dovoze autobusima. Međutim, moja jeretička misao je sledeća: oni neće uspeti ako opozicija ne bude organizovala svoje simpatizere, pa čak i organizovala njihove dolaske autobusima. Građani su Petog oktobra (2000) i spontano, ali i krajnje organizovano dolazili u Beograd. Istinske revolucije nema bez sloma državnog aparata (prinude i sile), pa i bez otkazivanja poslušnosti od strane mnogih političkih i privrednih struktura.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo