Povežite se sa nama

OKO NAS

POTPREDSJEDNIK BERANSKE OPŠTINE MARKO LALEVIĆ OPTUŽUJE MINISTARSTVO PROSVJETE ZA DISKRIMINACIJU: Osveta za izborne poraze

Objavljeno prije

na

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. On je kao drastičan i nehuman primjer naveo slučaj đaka prvakava i osnovaca koji pohađaju osnovne škole u beranskim mjesnim centrima Lubnice i Štitari

 

Polemika između i potpredsjednika opštine Berane i  Pokreta za promjene (PzP) Marka Lalevića sa Ministarstvom prosvjete počela je oko organizovanja đačkog prevoza na sjeveru Crne Gore, a završila se optužbom da ovo ministarstvo diskriminiše jedinu opozicionu sjevernu opštinu.

Lalević je zatražio od ministra prosvjete Damira Šehovića da podnese ostavku, ako nije u stanju da djeci na sjeveru obezbijedi prevoz do škole. Kao drastično  nehuman primjer naveo je slučaj đaka koji pohađaju osnovne škole u mjesnim centrima Lubnice i Štitari.

“Oni od početka školske godine moraju pješice ili kolima svojih roditelja da idu na prve časove, jer su privatni prevoznici koji su do prije mjesec redovno prevozili putnike na  relaciji Štitare-Bubanje  zbog ekonomske neisplativosti obavijestili Savjet MZ Bubanje i Štitare o finansijskom neisplativosti i prestanku prevoza na tim relacija, odnosno gubicima koje imaju zbog smanjenog broja putnika” – kaže Lalević.

Savjeti MZ Bubanje i MZ Štitare su na zajedničkom sastanku razmatrali obavještenje  prevoznika DOO Božović o odustajanju prevoza putnika i djece na relaciji Berane-Bubanje-Berane i zaključili da će obustava prevoza ugroziti odvijanje nastave u Osnovnoj skoli u Štitarima i područnim jedinicama Krlje i Crvljevine. Istovremeno su javnost  upoznali da je zbog problema sa nastavom ,koja je  organizovana u  privatnoj kući zbog dotrajalosti školskog objekta ,  ukinuto područno odeljenje u Rujištima.  Tako će –  upozorava Lalević –  dvadeset i osmoro djece koja pohađaju osnovnu školu u Štitarima, kao i dvanaestoro djece koja putuju u srednje škole u Beranama biti prinuđena da smještaj potraže u gradu, kako bi mogli redovno  da pohađaju nastavu u gradskim osnovnim i srednjim školama.  On objašnjava da je Opština Berane upoznata sa problemom najmlađih sugrađana i njihovih roditelja i da će uraditi sve u skladu sa mogućnostima da riješi ovu situaciju.

“Ali očekujemo i da će se Ministarstvo prosvjete  hitno uključiti.  Savjeti MZ Štitare i MZ Bubanje su poslali zahtjev za rješavanje ovog urgentnog problema Ministru prosvjete i direktoru osnovne škole u Štitarima na hitno razmatranje sedam dana prije početka školske godine i do danas nije bilo nikakvog odgovara, pa su prvaci i ostali osnovci pješke krenuli na časove u ovoj školskoj godini” – kazao je Lalević.

On napominje  da je minister Šehović  najavio ogromna ulaganja u obrazovnu infrastrukturi u iznosu od pedeset miliona eura.Ocijenjuje da je pogrešno prioritet davati objektima a ne ljudima, u ovom slučaju djeci. Upozorava da  će uzalud  biti ulaganja u zidove  škole ako se 28 osnovca zbog nemogućnosti redovnog pohađanja časova, zbog nedostatka prevoza,  premjesti zajedno sa svojim porodicama u neku gradsku osnovnu školu.

“Škole bez učenika nisu škole. Ostaće samo zidovi, pri tome će se rijetke seoske mjesne zajednice dodatno raseliti i vladina strategija razvoja sela i sjevera Crne Gore će nažalost svih nas doživeti fijasko na šta smo već upozoravali. Stoga apelujemo na ministra Šehovića da se uključi u hitno rješavanje ovog problema, ili ako od 50 miliona eura ne može da se odvolji 0,02 odsto sredstava za prevoz učenika, i zatvori jos jedna osnovna škola neka odmah danas podnese ostavku” – poručio je Lalević.

Ministarstvo prosvjete odbacilo je tvrdnje potpredsjednika opštine Berane  loptu vratilo u opštinsko dvorište, navodeći da se radi o nesposobnosti Opštine Berane.

“Ukoliko predstavnici opštine nijesu informisani, obavještavamo ih da je, prema važećim propisima, ona nadležna za organizaciju prevoza, dok Ministarstvo prosvjete participacira u cijeni karte za učenike” – odgovorili su iz resornog ministarstva. Oni su napomnuli kako je mala vjerovatnoća da predstavnici Opštine to ne znaju, s obzirom na činjenicu da su nedavno održali sastanak sa prevoznikom, ali nijesu uspjeli postići dogovo.  “Stoga je veća vjerovatnoća da su, u nemogućnosti da riješe sopstveni problem, pozvali Ministarstvo da ga riješi umjesto njih. Ministarstvo prosvjete je, iako nije nadležno za organizaciju prevoza, odlučilo da finansira nabavku tridesetak školskih vozila vrijednih skoro dva miliona eura, koja će biti pribavljena ove školske godine” – najavili su iz Ministarstva prosvjete.

Odgovarajući, Lalević je poručio da ta Opština u skladu sa propisima, pokušava da organizuje prevoz đaka, a pitao je i ministra Damira Šehovića koliko je Ministarstvo na čijem je čelu u proteklih šest godina uložilo u školstvo na području te opštine.

“Iz ovoga što kažu u Ministartsvu prosvjete, jasno se vidi da ministar Šehović dugo nije bio u Beranama. Vjerovatno pamti grad zatrpan smećem i gradske saobraćajnice krpljene betonom. Berane danas izgleda puno drugačije i ljepše. Sve što je u skladu sa zakonom Opština Berane i nadležni sekretarijat uredno sprovodi, a tako je i sa propisanom procedurom što se tiče organizacije prevoza” – kaže Lalević.

On ukazuje da se već godinama na taj konkurs javlja samo jedan prevoznik kome je istekao ugovor i koji zbog finansijskih gubitaka ne može dalje vršiti prevoza na tim seoskim linijama.

“Takođe, Opština Berane već šest godina zaredom iz sopstvenog budžeta obezbjeđuje velika sredstva da bi svim osnovcima od prvog do devetog razreda na teritoriji opštine omogućila besplatne udžbenike. Za ovih šest godina za tu namjenu izdvojili smo preko 500.000 eura. Koliko je Ministarstvo prosvjete za zadnjih šest godina uložilo u školstvo na području opštine Berane” – zapitao je Lalević.

On smatra da ministar i ministartsvo treba da brinu o učenicima i školama.

“Znate li da OŠ Radomir Mitrović već sedam godina nema fiskulturnu salu? Znate li da su inženjeri zaposleni u Opštini Berane još prije tri godine uradili projekat rekonstrukcije škole na Donjim Lugama za koju Ministarstvo do danas nije obezbijedilo sredstva? Znate li da su obezbijeđena sredstva za adaptaciju školskog dvorišta u Dapsiću za koju Ministarstvo još ne daje saglasnost? Znate li u kakvom je katastrofalnom stanju za nastavu škola u Donjoj Rženici i ostalim seoskim područjima. Znate li koliko ste sredstava u kapitalnom budžetu pod stavkom “Izgradnja i rekonstrukcija objekata obrazovanja i nauke” za 2019. godinu opredijelili za opštinu Berane, a koliko za naše susjedne opštine” – pita Lalević.

On odgovor nas svoja pitanja  javno saopštava: “Samo u opštini Bijelo Polje za izgradnju muzičke škole i fiskulturne sale u 2019. godini uložićete 520.000 eura, u opštini Rožaje planirali ste izgradnju vrtića, izgradnju osnovne škole, sportske sale za gimnaziju, rekonstrukciju škole, ukupne vrijednosti 490.000 eura. Za opštinu Berane samo sredstva za izradu projekta za novi vrtić i to sa još tri opštine u ukupnoj vrijednosti 20.000 eura” – navodi Lalević.

Lalević zbog toga još jednom pita šta će se desiti ako 28 djece iz MZ Štitare i MZ Bubanje zbog problema sa prevozom pređe u drugu školu?

“Šta ako i pored škole u Rujištima prestane sa radom i škola u Štitarima. Šta će biti sa preko 20 zaposlenih, učiteljima, nastavnicima i ostalim radnicima? Ko će tada biti krivac i nadležan-  pita  Lalević.

Na sjeveru je sve više zatvorenih škola i sve manje đaka. Nikada manje prvaka. Iz opozicione opštine Berane  postavljaju pitanje zašto se ministartsvo prosvjete ponaša selektivno. Da li se još svete Beranama za poraze koje su vladajuće stranke na državnom nivou, doživjele u ovom gradu.

                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

OKO NAS

NAMETI: Ljekarska uvjerenja, udar po džepu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ljekarska uvjerenja nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ona koštaju, posebno roditelje čija se djeca bave sportom.  Za ljekarska uvjerenja izdvaja se od pet do preko 100 eura, u zavisnosti od svrhe

 

Za izdavanje ljekarskih uvjerenja u Crnoj Gori ne obezbjeđuju se sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ove potvrde se naplaćuju u domovima zdravlja ili privatnim klinikama. I odraslima, i djeci. Cijene određuju zdravstvene ustanove i one variraju od grada do grada.

U Zakonu o zdravstvenom osiguranju piše da obavezno zdravstveno osiguranje ne uključuje besplatne zdravstvene preglede radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, osim u slučaju izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti nezaposlenog lica u svrhu zapošljavanja.

To znači da iz džepa morate da izdvojite par desetina eura samo za uvjerenja, bilo da želite da polažete vozački, posjedujete vatreno oružje ili usvojite dijete. Na primjer, u Domu zdravlja Podgorica cijena uvjerenja o sposobnosti za upravljanje vozilom u drumskom saobraćaju A i B kategorije iznosi 20 eura, dok je za C i D kategoriju potrebno izdvojiti još 15 eura. Ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad prilikom zasnivanja radnog odnosa košta 20 eura, ako je u pitanju radno mjesto bez otežanih uslova rada. U suprotnom, plaća se 50 eura. Cijena ljekarskog uvjerenja za školovanje u inostranstvu iznosi 25 eura, a pomorci za uvjerenje o radu u vodenom saobraćaju moraju da plate 110 eura. Najmanje košta uvjerenje za kolektivni smještaj, 5 eura.

Udar po džepu najžešće osjete roditelji više djece koja se bave sportom. Oni po uvjerenju plaćaju 20 eura, ako žive u Podgorici. Ako žive u Kotoru, moraće da izdvoje po 50 eura jer tako propisuje Dom zdravlja Kotor.

Sagovornik Monitora, otac troje djece, kaže da mu ljekarska uvjerenja pričinjavaju još jedan u nizu troškova na početku školske godine: ,,Svo troje djece trenira. Ove godine, pored stvari za školu, morao sam da platim 60 eura samo za potvrde. Prošle godine sam u domu zdravlja izvadio dio analiza, tako da sam plaćao po 10 eura kod privatnika. Ove godine su mi to rekli da to ne može. Zbog čega, ne znam“.

Još prije dvije godine ovom temom pozabavilo se NVO Udruženje roditelji na prvom roditeljskom portalu u Crnoj Gori Roditelji.me. Tada je Ministarstvo sporta najavilo besplatne zdravstvene preglede za mlade sportiste, u dječjoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore. Pohvalili su se da će na taj način rasteretiti roditelje, i unaprijediti zdravstvenu zaštitu sportista. Plaćanje potvrda je međutim nastavljeno.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da se ljekarska uvjerenja za djecu koja se bave sportom plaćaju zbog toga što ovakvi zdravstveni pregledi ne spadaju u usluge primarne zdravstvene zaštite. ,,Radi se o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti koja spada u oblast medicine rada i sporta, pa se pregledi naplaćuju po odluci o cijenama zdravstvenih usluga, za koju je Ministarstvo dalo saglasnost”, kažu.

Zanimljivo je da na oficijalnom sajtu Doma zdravlja Podgorica piše da su cijene, formirane na osnovu jedinstvenog cjenovnika preventivnih pregleda i usluga iz oblasti medicine rada koji se primjenjuje na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore, izjednačene na nivou države. Sa tim se ne bi složili stanovnici Podgorice, Kotora ili Berana. Uvjerenje o sposobnosti upravljanja taksi vozilom Podgoričani plaćaju 30, Kotorani 35 a Beranci 50 eura.

Cijene uvjerenja u privatnim klinikama razlikuju se od onih u domovima zdravlja. Neke privatne klinike čak organizuju i popuste. Tako u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Moj doktor u Nikšiću uvjerenja za sportiste i dobijanje ili produženje vozačke dozvole u septembru koštaju 15 eura.

Sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna objašnjava kako je dobila uvjerenje za školovanje u inostranstvu: ,,I moja sestra i ja studiramo izvan Crne Gore. Svake godine, kada se iznova upisujemo na fakultet i apliciramo na konkurs za studentski dom, obnavljamo ljekarska uvjerenja. Srećom pa roditelji poznaju doktora koji nam ih izdaje besplatno, jer bi u suprotnom morale da plaćamo ista dokumenta, samo sa drugim datumima, što je najblaže rečeno besmisleno”.

Ne postoji način da se ljekarska uvjerenja dobiju besplatno, osim ako potražitelji ne poznaju nekog doktora dobre volje koji će im ih izdati na svoju ruku. Nisu svi te sreće.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKOLOŠKI INCIDENTI: Bojana, tuga naših dana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko stotina kesa sa uginulim kokoškama izvađeno je ovog mjeseca iz Bojane. Sreća je što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u toku sezone

 

“Ovo je ekološki zločin. Počinilac mora da bude pronađen i mora da krivično odgovara, kazao je albanski ministar zaštite životne sredine i turizma Blendi Klosi.

On se odmah nakon što se u albanskoj štampi pojavila vijest da po Bojani pluta  desetine kesa sa uginulim kokoškama uputio u Skadar i na licu mjesta se uvjerio u razmjere incidenta. Bio je preneražen onim što je vidio, a u što su se uvjerili i predstavnici crnogorskih institucija i Opštine Ulcinj koji su na poziv ribara bili na Bojani. Nesnosan miris širio se ovim područjem tokom pet dana u oktobru i tek nakon što su kese sa uginulom živinom izvađene iz rijeke i zakopane u Štoju situacija se vratila u normalu.

Zvaničnici su zaključili da je ipak sreća  što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u jeku turističke sezone kada je na obalama Bojane svakodnevno oko deset hiljada ljudi.

Vlada Crne Gore je uputila protesnu notu Albaniji, jer je utvrđeno da su kese u rijeku pristigle sa albanske obale. Klosi je to potvrdio napominjući da se na njima vidi da su iz fabrike za proizvodnju hrane i živine Driza iz grada Fier, u srednoj Albaniji. Na koji način su pristigle na sjever te zemlje, a potom u Bojanu, ostaje da istraga pokaže. Objavljeno je samo da je iz rijeke izvađeno više od 200 kesa.

Ova tužna epizoda je samo potvrdila pravilo. Svake jeseni gledamo  zastrašujuće prizore na Bojani. Riječ je obično o stotinama tona smeća razbacanog na ušću te rijeke, na prekrasnom ostrvu Ada i na ulcinjskoj Velikoj plaži  koji pružaju apokaliptičnu sliku. Svega tu ima: od plastike, preko šporeta i kreveta, do automobilskih šasija.

Kako sliv Bojane obuhvata oko 20.000 kvadratnih kilometara i pet država (Crna Gora, Albanija, Kosovo, Grčka i Sjeverna Makedonija), problem postaje međunarodni. Prethodnih godina se često dešavalo da, zbog kretanja morskih struja, smeće sa ovog prostora stigne i do južne Dalmacije. I građani Hrvatske su se našli u čudu.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA GRADI SKI-CENTRE PO GLAVI STANOVNIKA: Nekom maćeha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beranskj Ski centar Lokve  je procvat  doživljavao osamdesetih. Dokusurila ga je  pljačkaška privatizacija i  kupovina od strane  ruskog biznismena prevaranta.  Prije tri godine došao je u u ruke investitora, braće Guberinić. Rodila se  nada da mu se može vratiti nekadašnji značaj. Vlada se postarala  da im oteža poslovanje

 

Dok Vlada planira investiranje nekoliko desetina miliona eura u tri nova ski centra na sjeveru Crne Gore, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama, privatni preduzetnik koji je prije tri godine kupio ski sentar Lokve kod Berana suočava se sa nepremostivim problemima i razmišlja o tome da se povuče iz posla.

Dejan Guberinić, jedan od braće koji su sa kupili ovaj ski centar kaže da ni poslije tri godine nije riješen problem skijaških staza na terenima planine Cmiljevice. Staze faktički ne postoje, zbog čega im je onemogućeno da normalno rade i planiraju razvoj ovog nekada vrlo popularnog skijašišta.

“Osnovni problem je u tome što su staze na privatnim posjedima i nama je onemogućeno da ih pripremamo na vrijeme za sezonu. Tako iz godine u godinu. Da apsurd bude veći, prošle godine nas je inspekcija  kaznila zbog toga što je jedna smrča navodno bila previše blizu uspinjače. Privatni vlasnici nam ne daju da diramo njihovu zemlju i podnose prijave zbog sječe njihovih stabala, a inspekcije nas kažnjavaju što ne sjećčemo stabla“ – kaže Guberinić.

Oni su se obraćali Ministarstvu turizma sa molbom da riješi ovaj problem, ali su oni lopu prebacivali u opštinsko dvorište.

“Iz Opštine Berane su nam objasnili da su stupila na snagu nova zakonska rješenja i da je to u isključivoj nadležnosti državnih organa. Naše nevolje,  tako, mogu potrajati još koju godinu. Čemu onda ulaganja koja planiramo, čemu čitav posao” – kaže ovaj čovjek sa razočarenjem.

Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate za nekoliko radnika za tri prethodne godine izdvojili preko stotinu pedeset hiljada eura.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo