Povežite se sa nama

OKO NAS

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

„Iz  Bulatovićevih odgovora jasno je da dobio saglasnosti od Ministarstva finansija za svega par funkcionerskih mjesta, ali ne i za 23 zaposlena koji su zaposleno po ugovorima,  jer ni jednu saglasnost vezanu za te osobe nije dostavio. Nije dostavio ni podatke o tome da li ispunjavaju zakonom predviđene uslove uz obrazoloženje da bi time povrijedio pravo na zaštitu ličnih podataka, što je apsurdno I netačno.”- kaže odbornik te stranke Vladan Rakočević.

On je pdosjetio da su iz kolašinske vlasti odbili da javnosti stave na uvid kopije svih ugovora o privremenim i povremenim poslovima, koji su zaključeni od lokalnih izbora prošle godine. Gomilanje zaposlenih u lokalnoj administraciji, smatra Rakočević, je komepzacija za nesposobnost vladajuće koalicije da poboljša život sugrađana.

Pravilinici o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta nedavno su treći put  doneseni za sekreterijat za urbanizam, opštu upravu i finansije. Dok se je nezvanično objašnjeno da je broj zaposlenih u sekreterijatu za finansije povećan zbog angažovan dvoje agronoma u novosonovanom Agrobiznis centru, iz lokalne uprave  već tri nedjelje nijesu odgvorili na pitanja Monitora  kakve su izmjene napravljene u novim pravilnicima ostala dva sekreterijata.

Za vrijeme bivše kolašinske vlasti (Demokratski front -Socijalistička narodna partija -Socijaldemokratska partija)   broj zaposlenih  u lokalnoj  smanjen je za polovinu. Opština se,  prilikom izdavanja državnih garancija za zaduženje radi  refinansiranja dugova još 2015. godine, ugovorom obavezala da neće povećavati broj zaposlenih bez posebnog odobrenja Ministarstva finansija. Ipak, do sada, iz tog ministarstva, nije bilo zvaničnog stava oko uvećanja broja angažovanih  u kolašinskoj lokalnoj upravi.

Predizborna kampanja, sada vladajućih Demokratske partije socijalista (DPS) i Grupe građana (GG) , uglavnom se svodila na obećanja da će vratiti na posao sve one, koje je bivša predsjednica Opštine Željka Vuksanović (SDP), kako su tvrdili, nezakonito  ostavila bez posla. Većina  tih obećanja do je  ispunjen, pa su u kancelarijama opštinske administracije čak i oni za koje je utvrđeno da su godinama bili samo fiktivno zaposleni u lokalnoj upravi, to jest nijesu primljeni na osnovu konkursa.

Krajem prošle godine Vrhovni sud je, nakon dugog ćutanja, načelnm pravnim stavov ocijenio da je 20-ak  Kolašinaca  nezakonito  zapošljenio u Opštini.

“Stupanje na rad državnog službenika, odnosno, namještenika na osnovu rješenja starješnine organa, bez predhodno rapisanog oglasa, odnosno, konkursa i sprovedenog, zakonom propisanog,  postupka  zasnivanja radnog odnosa, predstavlja nedostatak koji je takve prirode da isključuje i samo postojanje radnog odnosa. “- piše  u načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda.

Prije toga, Upravni sud je donosio odluke u njihovu korist, ali je i nakon ukidanja tih presuda vladajuća kolašinska koalicija zadržala sugrađane na poslovima, koje su i prije obavljali. Ni na pitanje za razloge ignorisanja stava Vrhovnog suda iz Opštine nikada nijesu odgovorili.

Broj zaposlenih, iako se i ti zvanični podaci kriju, tokom minule godine, povećan je i u preduzećima i ustanovama, čiji je osnivač Opština.          Precizne odgovore o razlozima za broj povećanja zaposlenih dala je jedino direktorica Centra za kulturu Gorica Ilinčić.

„Po ugovoru o radu na određeno vrijeme, kao zamjena privremeno odsutne zaposlene koja je imenovana za direktoricu ustanove, primljen je jedan radnik, da bi se obezbijedio kontinuitet u radu biblioteke,s obzirom na činjenicu,da  važećom sistematizacijom, biblioteka je imala jednog zaposlenog.  Ugovor o obavljanju privremenih  i povremenih poslova zaključen je sa dva  radnika. „ kazala je ona.

Prema njenim riječima dvoje bivših zaposlenih u Centru, ponovo rade jer je bila neophodna revizija bibliotečkog fonda, što je, kako je objasnila,  zakonska obaveza. U kolašinskom Centru za kulturu je devet stalno zaposlenih.

Iz kolašinske opozicije su više puta podsjećali kako je u prošlosti enormno visok broj zaposlenih u Opštini doveo grad na rub bankrota. Između ostalog i zbog toga, blokada glavnog računa budžeta trajala je neprekidno od sredine 2010. godine do novembra 2015.  Do  prije pet godina poslovanje Opštine obavljano je nelegalno, preko paralelnih računa koji su otvoreni za posebne projekte i bili su zaštićeni od blokade.  U tom periodu,   Kolašin je kuburio sa dugom od  više od  10 miliona eura , što je iznosilo pet godišnjih budžeta i velikim brojem zaposlenih.

Aktuelnim pavilnicima o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta u organima i službama kolašinske lokne uprave, vlast je planirala, da u odnosu na svoje predhodnike, broj zaposlenih poveća za više od 30, a broj funkcionera udvostruči.  Iz  budžeta će biti isplaćivane zarade za 100 službenika i namještenika, što će godišnje građane koštati 964.000  ili blizu četiri miona eura za vrijeme mandata aktuelne  vlasti.

Povećanje broja zaposlenih u lokalnoj upravi, odmah nakon formiranja vladajuće koalicije DPS- GG-SD, obrazloženo je „potrebom za ekspertskim kadarom ipovećanim obimom posla u piojedinim oblastima, zbog izmjene zakonske regulative“.

„Potreba za zapošljavanjem dodatnog kadra opravdana je i analizom postojeće strukture zapošljenih službenika i namještenika…Tokom 2019. Godine planirano je zapošljavanje dva lica iz kategorije ekspertsko-rukovodnog, 14 lica iz kategorije ekspertskog kadra, a ostalo su lica iz kategorije izvršnog kadra.“- piše između ostalog u obrazloženju Kadrovskog plana za ovu godinu.

Prostom analizom pravilnika o sistematizaciji i organizaciji vidi se da će više od trećinu radnih mjesta u kolašinskoj Opštini pokrivati  izvršioci, koji imaju završenu srednju školu.

                                                                                                Dragana Šćepanović

Komentari

OKO NAS

NAMETI: Ljekarska uvjerenja, udar po džepu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, ljekarska uvjerenja nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ona koštaju, posebno roditelje čija se djeca bave sportom.  Za ljekarska uvjerenja izdvaja se od pet do preko 100 eura, u zavisnosti od svrhe

 

Za izdavanje ljekarskih uvjerenja u Crnoj Gori ne obezbjeđuju se sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Ove potvrde se naplaćuju u domovima zdravlja ili privatnim klinikama. I odraslima, i djeci. Cijene određuju zdravstvene ustanove i one variraju od grada do grada.

U Zakonu o zdravstvenom osiguranju piše da obavezno zdravstveno osiguranje ne uključuje besplatne zdravstvene preglede radi izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, osim u slučaju izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti nezaposlenog lica u svrhu zapošljavanja.

To znači da iz džepa morate da izdvojite par desetina eura samo za uvjerenja, bilo da želite da polažete vozački, posjedujete vatreno oružje ili usvojite dijete. Na primjer, u Domu zdravlja Podgorica cijena uvjerenja o sposobnosti za upravljanje vozilom u drumskom saobraćaju A i B kategorije iznosi 20 eura, dok je za C i D kategoriju potrebno izdvojiti još 15 eura. Ljekarsko uvjerenje o sposobnosti za rad prilikom zasnivanja radnog odnosa košta 20 eura, ako je u pitanju radno mjesto bez otežanih uslova rada. U suprotnom, plaća se 50 eura. Cijena ljekarskog uvjerenja za školovanje u inostranstvu iznosi 25 eura, a pomorci za uvjerenje o radu u vodenom saobraćaju moraju da plate 110 eura. Najmanje košta uvjerenje za kolektivni smještaj, 5 eura.

Udar po džepu najžešće osjete roditelji više djece koja se bave sportom. Oni po uvjerenju plaćaju 20 eura, ako žive u Podgorici. Ako žive u Kotoru, moraće da izdvoje po 50 eura jer tako propisuje Dom zdravlja Kotor.

Sagovornik Monitora, otac troje djece, kaže da mu ljekarska uvjerenja pričinjavaju još jedan u nizu troškova na početku školske godine: ,,Svo troje djece trenira. Ove godine, pored stvari za školu, morao sam da platim 60 eura samo za potvrde. Prošle godine sam u domu zdravlja izvadio dio analiza, tako da sam plaćao po 10 eura kod privatnika. Ove godine su mi to rekli da to ne može. Zbog čega, ne znam“.

Još prije dvije godine ovom temom pozabavilo se NVO Udruženje roditelji na prvom roditeljskom portalu u Crnoj Gori Roditelji.me. Tada je Ministarstvo sporta najavilo besplatne zdravstvene preglede za mlade sportiste, u dječjoj bolnici Kliničkog centra Crne Gore. Pohvalili su se da će na taj način rasteretiti roditelje, i unaprijediti zdravstvenu zaštitu sportista. Plaćanje potvrda je međutim nastavljeno.

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju da se ljekarska uvjerenja za djecu koja se bave sportom plaćaju zbog toga što ovakvi zdravstveni pregledi ne spadaju u usluge primarne zdravstvene zaštite. ,,Radi se o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti koja spada u oblast medicine rada i sporta, pa se pregledi naplaćuju po odluci o cijenama zdravstvenih usluga, za koju je Ministarstvo dalo saglasnost”, kažu.

Zanimljivo je da na oficijalnom sajtu Doma zdravlja Podgorica piše da su cijene, formirane na osnovu jedinstvenog cjenovnika preventivnih pregleda i usluga iz oblasti medicine rada koji se primjenjuje na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore, izjednačene na nivou države. Sa tim se ne bi složili stanovnici Podgorice, Kotora ili Berana. Uvjerenje o sposobnosti upravljanja taksi vozilom Podgoričani plaćaju 30, Kotorani 35 a Beranci 50 eura.

Cijene uvjerenja u privatnim klinikama razlikuju se od onih u domovima zdravlja. Neke privatne klinike čak organizuju i popuste. Tako u privatnoj zdravstvenoj ustanovi Moj doktor u Nikšiću uvjerenja za sportiste i dobijanje ili produženje vozačke dozvole u septembru koštaju 15 eura.

Sagovornica Monitora koja je željela da ostane anonimna objašnjava kako je dobila uvjerenje za školovanje u inostranstvu: ,,I moja sestra i ja studiramo izvan Crne Gore. Svake godine, kada se iznova upisujemo na fakultet i apliciramo na konkurs za studentski dom, obnavljamo ljekarska uvjerenja. Srećom pa roditelji poznaju doktora koji nam ih izdaje besplatno, jer bi u suprotnom morale da plaćamo ista dokumenta, samo sa drugim datumima, što je najblaže rečeno besmisleno”.

Ne postoji način da se ljekarska uvjerenja dobiju besplatno, osim ako potražitelji ne poznaju nekog doktora dobre volje koji će im ih izdati na svoju ruku. Nisu svi te sreće.

 

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKOLOŠKI INCIDENTI: Bojana, tuga naših dana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nekoliko stotina kesa sa uginulim kokoškama izvađeno je ovog mjeseca iz Bojane. Sreća je što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u toku sezone

 

“Ovo je ekološki zločin. Počinilac mora da bude pronađen i mora da krivično odgovara, kazao je albanski ministar zaštite životne sredine i turizma Blendi Klosi.

On se odmah nakon što se u albanskoj štampi pojavila vijest da po Bojani pluta  desetine kesa sa uginulim kokoškama uputio u Skadar i na licu mjesta se uvjerio u razmjere incidenta. Bio je preneražen onim što je vidio, a u što su se uvjerili i predstavnici crnogorskih institucija i Opštine Ulcinj koji su na poziv ribara bili na Bojani. Nesnosan miris širio se ovim područjem tokom pet dana u oktobru i tek nakon što su kese sa uginulom živinom izvađene iz rijeke i zakopane u Štoju situacija se vratila u normalu.

Zvaničnici su zaključili da je ipak sreća  što živina nije bila zaražena nekom opasnom bolešću i što se incident nije desio u jeku turističke sezone kada je na obalama Bojane svakodnevno oko deset hiljada ljudi.

Vlada Crne Gore je uputila protesnu notu Albaniji, jer je utvrđeno da su kese u rijeku pristigle sa albanske obale. Klosi je to potvrdio napominjući da se na njima vidi da su iz fabrike za proizvodnju hrane i živine Driza iz grada Fier, u srednoj Albaniji. Na koji način su pristigle na sjever te zemlje, a potom u Bojanu, ostaje da istraga pokaže. Objavljeno je samo da je iz rijeke izvađeno više od 200 kesa.

Ova tužna epizoda je samo potvrdila pravilo. Svake jeseni gledamo  zastrašujuće prizore na Bojani. Riječ je obično o stotinama tona smeća razbacanog na ušću te rijeke, na prekrasnom ostrvu Ada i na ulcinjskoj Velikoj plaži  koji pružaju apokaliptičnu sliku. Svega tu ima: od plastike, preko šporeta i kreveta, do automobilskih šasija.

Kako sliv Bojane obuhvata oko 20.000 kvadratnih kilometara i pet država (Crna Gora, Albanija, Kosovo, Grčka i Sjeverna Makedonija), problem postaje međunarodni. Prethodnih godina se često dešavalo da, zbog kretanja morskih struja, smeće sa ovog prostora stigne i do južne Dalmacije. I građani Hrvatske su se našli u čudu.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 18. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA GRADI SKI-CENTRE PO GLAVI STANOVNIKA: Nekom maćeha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beranskj Ski centar Lokve  je procvat  doživljavao osamdesetih. Dokusurila ga je  pljačkaška privatizacija i  kupovina od strane  ruskog biznismena prevaranta.  Prije tri godine došao je u u ruke investitora, braće Guberinić. Rodila se  nada da mu se može vratiti nekadašnji značaj. Vlada se postarala  da im oteža poslovanje

 

Dok Vlada planira investiranje nekoliko desetina miliona eura u tri nova ski centra na sjeveru Crne Gore, u Mojkovcu, Bijelom Polju i Rožajama, privatni preduzetnik koji je prije tri godine kupio ski sentar Lokve kod Berana suočava se sa nepremostivim problemima i razmišlja o tome da se povuče iz posla.

Dejan Guberinić, jedan od braće koji su sa kupili ovaj ski centar kaže da ni poslije tri godine nije riješen problem skijaških staza na terenima planine Cmiljevice. Staze faktički ne postoje, zbog čega im je onemogućeno da normalno rade i planiraju razvoj ovog nekada vrlo popularnog skijašišta.

“Osnovni problem je u tome što su staze na privatnim posjedima i nama je onemogućeno da ih pripremamo na vrijeme za sezonu. Tako iz godine u godinu. Da apsurd bude veći, prošle godine nas je inspekcija  kaznila zbog toga što je jedna smrča navodno bila previše blizu uspinjače. Privatni vlasnici nam ne daju da diramo njihovu zemlju i podnose prijave zbog sječe njihovih stabala, a inspekcije nas kažnjavaju što ne sjećčemo stabla“ – kaže Guberinić.

Oni su se obraćali Ministarstvu turizma sa molbom da riješi ovaj problem, ali su oni lopu prebacivali u opštinsko dvorište.

“Iz Opštine Berane su nam objasnili da su stupila na snagu nova zakonska rješenja i da je to u isključivoj nadležnosti državnih organa. Naše nevolje,  tako, mogu potrajati još koju godinu. Čemu onda ulaganja koja planiramo, čemu čitav posao” – kaže ovaj čovjek sa razočarenjem.

Braća Guberinić, od kojih je jedan preduzetnik u Švajcarskoj, su samo za plate za nekoliko radnika za tri prethodne godine izdvojili preko stotinu pedeset hiljada eura.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 17. OKTOBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo