Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Redukcija kritike

Objavljeno prije

na

Recept je oproban: kad te uhvate da diskriminišeš i služiš DPS-u, ti se pozoveš na ,, redukciju troškova”, i razna vijeća.  Tako je Srđan Darmanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Podgorici opravdao odluku da Filipu Kovačeviću, profesoru političke psihologije na FPN-u bez njegovog znanja, saglasnosti i obavještenja, ukine tri izborna predmeta na osnovnim studijama, pošto mu je ranije ukinuo dva na magistarskim i doktorskim studijama. Kovačević je Darmanovića javno optužio za političku diskriminaciju, i protiv dekana FPN podnio prijavu Sudu časti Univerziteta Crne Gore. SA DRUGE STRANE JASTUKA: Ironično: ..redukcijom troškova”, te uredno sprovedenom procedurom, 1997. godine je Ranko Mujović, tadašnji dekan Pravnog fakulteta pravdao odluku da se Darmanović, u to vrijeme deklarisani opozicionar, iako je ispunjavao sve zakonom propisane uslove, ne primi za asistenta. Samo oni koji su bili uz vlast tada nijesu vidjeli da se radi o političkoj diskriminaciji. Darmanović je naučio lekciju.

Da se pojača utisak, nakon Kovačevićevićevih optužbi, uslijedilo je i nepotpisano saopštenje Vijeća FPN. Vijeće je optužilo Kovačevića da je ,,neprimjereno univerzitetskom nastavniku” pokušao da obmane javnost , da se radilo o uobičajenoj proceduri u kojoj su mnogi profesori ,,prijatelji FPN-a” ostali bez izbornih predmeta. Poruka je bila jasna: na našem (čitaj: privatnom) fakultetu primjereni profesori ćute, inače su – neprijatelji. Bilo bi još jasnije da su se članovi Vijeća potpisali imenom i prezimenom: Srđan Darmanović, Sonja Tomović Šundić, savjetnica Filipa Vujanovića, CEDEM-ov ekspert Miloš Bešić, predsjednik Ustavnog suda Milan Marković i profesor istorije Saša Knežević.

Tvrdnje Vijeća FPN-a da je Kovačević tek honorarac koji ne mora biti uključen u donošenje odluka, Kovačević naziva ,,lažima”. On podsjeća na odluku Senata iz oktobra 2006. godine kada je istovremeno izabran za docenta na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za turizam.

,,To znači da je moj akademski status ravnopravan na oba fakulteta, da mi zbirna norma predmeta ulazi u bazičnu platu, i da bih ja sjutra, da nije diskriminacije dekana Darmanovića protiv mene, mogao da prenesem radnu knjižicu na FPN. To bi bilo prirodno jer sam doktor političkih nauka”.

KO SE BOJI TEZGAROŠA JOŠ: Kovačević je doktorsku disertaciju pod nazivom Oslobađajući Edipa? Psihoanaliza kao kritička teorija odbranio na američkom Univerzitetu Mizuri, gdje je radio kao asistent. Prethodno je diplomirao na političkim naukama na kalifornijskom državnom univerzitetu sa najboljom ocjenom. Predavao je na Ruskom državnom univerzitetu u Sankt-Peterburgu, a gostovao na velikom broju svjetskih univerzitata. Njegova knjiga nalazi se u mnogim svjetskim bibliotekama.

Vijeće Fakulteta političkih nauka nije objasnilo zbog čega takav profesor nije potreban fakultetu koji gotovo svu radnu snagu ,,dovodi” sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Evo nekoliko godina, ovaj fakultet ima svega pet zaposlenih, dok broj gostujućih profesora raste. Tako ih je 2007. godine bilo 21, a sljedeće 23 . Njihove dolaske i honorare plaćaju građani.

Ove godine Univerzitet je planirao da za profesore iz regiona izdvoji oko 730 hiljada eura, bez putnih troškova. Prošle godine honorarni profesori Crnu Goru su koštali oko milion eura.

Kovačević komentariše kadrovsku politiku na FPN-u: ,,Ispada da je fakultet postao filijala nekih univerziteta iz okruženja i da magla na beogradskom ili zagrebačkom aerodromu može dovesti u pitanje redovan proces nastave”. Nemoralno je, ocjenjuje on, radi ličnih interesa stavljati Crnu Goru u inferioran, kolonijalistički intelektualni položaj kada je jasno da ima sopstveni intelektualni potencijal.

Tezgaroši su inače tihi.
OPŠTE MJESTO A NE SLUČAJ: Kovačević nije jedini ovdašnji profesor koji je osjetio kako se politički nepodobni kroz procedure i sistematizacije sklanjaju na margine.
Tako na FPN-u svojevremeno nije odobren doktorski studij profesora Milana Popovića, pošto je mimo uobičajene prakse, donešena odluka da studenti zainteresovani za taj doktorski studij nijesu odbranili magistarsku tezu prije kraja zaključenja konkursa, iako su u tom momentu imali već zakazane odbrane. Popović je takođe bez objašnjenja ostao bez jednog predmeta na trećoj godini koji je bio obavezan na jednom, a izborni na preostala tri smjera.

Vjerovatno je i slučajnost da na FPN-u, gdje se kako kaže Darmanović radi na ,,promociji mlađih kadrova koji predaju obavezne predmete” brzo napreduju samo mlade kolege koje usko sarađuju sa članovima Vijeća . Kovačević će ostati predavač tek na onim predmetima za koje ga je izabrao Senat. Za Darmanovića moguće nije dovoljno mlad.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak u potpunosti kaže razumije o čemu Kovačević govori. I sama je, objašnjava za Monitor, diskriminisana zbog kritičkog stava prema vlasti. Najviša tijela Univerziteta, pojašnjava ona, se ne služe direktnim pritiscima, već se ne podobni sklanjaju neprimjenjivanjem ili lošom primjenom zakona. ,,Procedura za izbor u određeno zvanje može nikada da se ne pokrene. Ili se, dešava da recenzije uzmu da rade korumpirani ljudi koji su u interesnim grupama”, kaže Kuljak.

Ona objašnjava kako je bilo dovoljno da kao studentkinja na jednom radiju izjavi – da se na Pravnom fakultetu ispiti mogu kupiti za gajbu smokava – da se njena univerzitetska karijera obilježi. Veselin Vukotić, tvrdi ona, činio je sve da onemogući njeno zapošljavanje. ,,Sada, nakon što je konkurs za moj izbor u zvanje docenta raspisan cijele tri i po godine nakon sticanja doktorata i završen u aprilu ove godine, a dok se drugima to dešava prilično ekspresno i za predmete koji nisu njihova uža struka, imam potpisan ugovor sa Fakultetom na minimum angažmana, a moje plaćanje ne ide iz državnog budžeta, već iz sredstava koje Fakultet
ostvari po osnovu upisa studenata koji se samofinansiraju”, objašnjava za Monitor Kuljak.

Da je Univerzitet pod direktnom kontrolom smatra i profesorica Pravnog fakulteta Maja Kostić-Mandić koja je takođe uputila podršku Kovačeviću. Među kolegama koje su ga javno podržale je i profesorica Branka Bošnjak. Političku diskriminaciju Kovačevića osudio je i dr Branko Radulović iz Pokreta za promjene.

Priupitana da prokomentariše slučaj, profesorica na državnom Univerzitetu i ministrica Gordana Đurović je, primijetila da diskriminacije nema, da je profesorski poziv lijep, i da premijer Đukanović nije u konfliktu interesa kad kao vlasnik privatnog univerziteta odlučuje koliko će novca pripasti državnom. Ako Đurovićka tako uči svoje studente – blago nama.
PRIVATNI DRŽAVNI UNIVERZITET: Redukciju troškova za državni Univerzitet najavila je nedavno i Vlada. Budžet državnog Univerziteta će sljedeće godine dobiti tri i po miliona eura manje nego ove. Za nauku, za koju se inače izdvaja koliko i za račun za struju Univerziteta, planirano je manje za gotovo milion eura. A lijepo je primijetio i rektor Predrag Miranović da su ,,ostalim segmentima obrazovanja u poređenju sa, primjera radi, 2007. godinom, sredstva povećana, od devet do 25 odsto, dok su Univerzitetu smanjena za oko osam odsto”
Istovremeno, nedavno je ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletić potvrdio da bi Vlada već od naredne studijske godine mogla početi da finansira i privatne visokoškolske ustanove kroz vaučerizaciju – svršeni srednjoškolci dobijali bi vaučere i odlučivali da li će ih iskoristiti za upis na državnu ili privatnu ustanovu. To što je premijer Đukanović jedan od vlasnika privatnog Univerziteta Donja Gorica, normalno, nema nikakve veze sa odlukama Vlade. To vidi i ministrica Đurović, pa je državni Univerzitet pozvala na tržište.
,,Ovaj model je dobar jedino u društvima u kojima ne postoji sistemska zloupotreba položaja vlasti za bogaćenje u lične svrhe. To je kod nas sredstvo za stavljanje eksperata u funkciju održavanja kapitala ratnih i antiratnih profitera i pokušaj eliminisanja državnog Univerziteta kao potencijalno neutralnog terena na kojem može da se njeguje kritička misao”, komentariše najavljenu vaučerizaciju za Monitor Mirjana Kuljak.

Da je na djelu urušavanje državnog Univerziteta, a da je smanjenje troškova tek paravan, javno su ocijenile i profesorice Maja Kostić Mandić, Branka Bošnjak. O tome odavno govori profesor Milan Popović.

Redukcija troškova lijepo će poslužiti da se takvi glasovi slabije čuju.

Milena Perović-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

CIN-CG: GOVOR MRŽNJE I DEZINFORMACIJA DODATNO NARUŠAVA ODNOSE SRBIJE I CRNE GORE: Diplomatija uvreda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na tvrdnje predsjednika Srbije da se hibridni rat protiv njegove države vodi iz Crne Gore, najviši zvaničnici u Podgorici uglavnom ćute

 

Odnosi Crne Gore i Srbije posljednjih sedmica su na jednoj od najnižih tačaka od obnove nezavisnosti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da se iz Crne Gore vodi hibridni rat protiv Srbije. Retorika  se zaoštrila tokom proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, a eksplodirala je u izjavama srpskih zvaničnika i medija uoči i tokom Samita u Tivtu, koji je okupio evropske i regionalne lidere.

Sedmicu prije 21. maja, Dana nezavisnosti, Vučić je izjavio da bi „pljunuo sebi i svom narodu u lice“ ako bi učestvovao na proslavi „otcepljenja“ Crne Gore od Srbije. Reagovalo je Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, a u odbrani predsjednika Vučića stalo je Ministarstvo spoljnih odnosa Srbije.

Uslijedilo je „istorijsko obraćanje Aleksandra Vučića građanima Crne Gore“. „Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, naveo je on.

O kakvoj se ljubavi radi građani i građanke obje države vidjeli su 21. maja, u dokumentarnom filmu Referendum – priča o izmišljenoj slobodi, u produkciju Centra za društvenu stabilnost iz Novog Sada, bliskog Vučićevoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS). Film je prikazan na Televiziji Informer, a u Crnoj Gori na televizijama Prvoj i Adrija.

Glavna teza filma je da su Crnogorci izmišljena i vještačka nacija koja je zabila nož u leđa svom starijem bratu. „Stariji brat je godinama pomagao mlađem da stasa i opstane”, opisuje se odnos Srbije i Crne Gore u dokumentarcu, a priča se dalje nastavlja u istom narativu –  mlađi (crnogorski) brat se vremenom pretvorio u biblijskog Kaina, pa se u prologu potencira da je, kada je Crna Gora u pitanju, vječna samo – izdaja.

Od prvih kadrova jasno je o kakvoj se estetici radi: „Dok su hrabri Cetinjani ginuli širom prostora nekadašnje Jugoslavije boreći se za slobodu, njihove porodice su na Cetinju čuvali italijanski vojnici. Te je nakon Drugog svjetskog rata najveća demografska eksplozija zapravo zabeležena na Cetinju”. Onda poenta: „Cinici bi to nazvali lepota poroka”. Pa insert iz originalne Ljepote poroka Živka Nikolića, da bi potkrijepili skandaloznu tezu.

Centar za ženska prava iz Podgorice oštro je reagovao: „Najoštrije protestujemo protiv ovakvog pokušaja da se istorijska neistina pakuje u mizoginu i diskriminatornu insinuaciju na račun žena Cetinja i Crne Gore“, naveli su.

U filmu se dalje tvrdi da su za „otcepljenje“ krivi – neki bivši političari u Srbiji, intelektualci i dio akademika iz SANU. Najviše se međutim krivi bivši premijer i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, a pomalo i aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider najveće prosrpke partije u Crnoj Gori Nove srpske demokartije.

U filmu je heroj Vučić, citiraju se njegove riječi neposredno nakon referenduma: „Radićemo na tome da za 10 ili 20 godina referendumskim putem ostvarimo neku novu državu zato što je naš cilj da živimo zajedno a ne odvojeno!”.

Nakon emitovanja filma reagovala je crnogorska Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je donijela  odluku o privremenom zabrani, na šest mjeseci, prijema i reemitovanja cjelokupnog programa srpske Informer TV.

Emiteri iz Crne Gore – TV Adria i TV Prva – kažnjeni su maksimalnom novčanom kaznom od 10.000 eura zbog emitovanja spornog filma u kojem, prema AMU, ima elemenata govora mržnje, podsticanja nacionalne netrpeljivosti i diskriminacije, kao i sadržaja kojima se vrijeđa dostojanstvo i osporava legitimnost nacionalnog identiteta Crnogoraca i ustavnog uređenja države.

Na ovu odluku reagovao je Vučićev saveznik iz Crne Gore, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević. Pored crnogorskih političara Predraga Bulatovića i Nebojše Medojevića, on je jedan od sagovornika u filmu. „Sad oni žele da ugase Adriju, Prvu, Informer i sve one koji drugačije misle…  DPS, kakav god da je, a nijesu neki, nikad nam nijesu branili da kažemo da smo za zajedničku državu”, ocijenio je Knežević.

Vučić i njemu bliski mediji u Srbiji ocjenili su da se u Crnoj Gori sprovodi cenzura, ali da oni neće ići tim zlim putem.

I javni servis Radio televizija Srbije (RTS) uradio je svoj film povodom 20 godina od nezavisnosti – Crna Gora i Srbija, razdvojena familija. Iako urađen sa širim krugom sagovornika sa crnogorske strane, u filmu sagovornici iz Srbije ponavljaju tezu da je crnogorska nacija vještački stvorena i da predstavlja politički konstrukt koji razdvaja srpski narod.

No filmovi povodom jubileja referenduma su bili samo uvod zvaničnog Beograda i tamošnjih režimskih medija. Početkom juna, u susret najvećem skupu evropskih i regionalnih državnika u Crnoj Gori: Samita EU – Zapadni Balkan u Tivtu, Vučić je, uprkos upozorenjima o navodnim prijetnjama za njegovu sigurnost, rekao da će ipak doći, ali ne zbog crnogorskih, već zbog briselskih zvaničnika.

Par dana prije Samita, premijer Milojko Spajić na premijerskom satu upozorava: „Prvi put u Crnoj Gori imamo miks spoljnopolitičkih faktora i organizovanih kriminalnih grupa koje zajednički djeluju protiv evropskog puta naše zemlje”, rekao je Spajić, ali nije naglasio odakle dolaze te prijetnje.

Kad je dan prije početka Samita, na tivatski aerodrom sletio avion Air Serbia sa 87 nabildovanih i istetoviranih muškaraca, izgledalo je kao da je đavo odnio šalu. Nezavisni srpski mediji i opozicija su među njima prepoznali batinaše i kriminalce u službi Vučićevskog režima, koji su korišteni za razbijanje demonstracija i nasilja nad studentima u Srbiji. Avion sa putnicima vraćen je isti dan za Beograd.

Na naslovnoj strani Informera objavljeno je „Crnogorski proterali 87 Srba“, a u tekstu se navodi: „Aktuelna vlast u Crnoj Gori na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem pokazala je da je gora od ustaškog režima u Zagrebu, proteravši čak 87 Srba sa aerodroma u Tivtu!“.

Glavni urednik Informera Dragan Vučićević bio je bijesan zbog vraćanja Vučićeve prethodnice iz Tivta. Nije birao riječi: „Stoka, antisrpska, ustaško-milogorska”. „Stoka crnogorska, moram tako da kažem, u saradnji sa blokaderskom srpskom stokom direktno dovela do toga da bude ugrožen život predsednika Vučića“, bjesnio je Vučićević.

Nakon ovog događaja na graničnim prelazima crnogorskim građanima i građankama bio je otežan ulazak u Srbiju. Na kraju Vučić je saopšto da je intervenisao i nastavljen je normalan protok na graničnim prelazima.

Pored režimskih medija, i visoki zvaničnici u Srbiji, prije puta u Tivat, upozoravali su Vučića da ne ide u Crnu Goru, jer mu tamo nije sigurno.

Iz srpske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) je zvanično saopšteno da su savjetovali Vučića da ne putuje u Crnu Goru zbog visokog bezbjednosnog rizika. Saopštenje su bazirali na njihovim operativnim saznanjima da se u Crnoj Gori nalazi vođa kavačkog klana Radoje Zvicer.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić govorila je da je pokušala da priča sa predsjednikom Srbije o tome da odustane od Tivta i Samita EU– Zapadni Balkan, ali da „on za to ne želi ni da čuje“. „Čula sam se večeras tri puta sa Milanom Kneževićem, koji mi je rekao, citiram: ‘Bolje je da ide u Gazu nego da dolazi ovdje’. Pored toga, ja mislim da ljudi treba da znaju da predsednik Vučić sutra putuje sa obezbeđenjem koje je minimalno“, rekla je Brnabić za TV Informer.

Za istu televiziju i Milan Knežević je izrazio zabrinutost za bezbjednost predsjednika Srbije, poručivši mu da nikako ne ulazi u žičaru Kotor – Lovćen!

Kada je, ipak, došao u Tivat, Vučić je objasnio da su momci koji su vraćeni u Beograd, simpatizeri njegove stranke, te da su htjeli da ga dočekaju sa transparentom Srbija pobeđuje, da bi se on osjećao lagodnije u Tivtu.

Primjetno je da zvaničnici Crne Gore nijesu odgovarali na sva ova dešavanja koja su dolazila iz Srbije prije, tokom i nakon samita u Tivtu.

Vučić je nastavio da se bavi Crnom Gorom, pa je nedavno izjavio „da su mediji u Crnoj Gori imali značajnu ulogu u obojenoj revoluciji u Srbiji, a da Crna Gora vodi hibridni rat protiv Srbije“.

Vučić je nakon samita u Tivtu, kada je stigao u Srbiju, ponovio i da će u Crnoj Gori „ljudi koji su se izjasnili kao Srbi uvijek imati podršku matice, ali i da se nada da će se izboriti za svoja prava – zastavu, jezik“, te istakao da „vjeruje u svog druga Milana Kneževića i mnoge druge ljude u Crnoj Gori koji su vrijedni i ozbiljni“.

Iz Vučićeve orbite ispao je šef crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, koga režimski mediji u Srbiji sve oštrije kritikuju. Mandić je međutim nedavno izjavio da „Crna Gora nikad nije izdala Srbiju“.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore ocijenilo je da učestale izjave iz susjedne države svjedoče o nespremnosti dijela političkih struktura u Srbiji da prihvate Crnu Goru kao suverenu i ravnopravnu državu. Dodaje se i da ovakvi istupi u Srbiji postaju intenzivniji kako se Crna Gora približava članstvu u EU i kako se bliže izbori.

Odgovorilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, navodeći da  reagovanje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore predstavlja „potvrdu hibridne prirode delovanja pojedinih krugova u Crnoj Gori prema političkom životu Srbije“.

Lanac uvreda se ne prekida, sve se za sada odvija po scenariju filma o referednumu – u kojem se naglašava da za izdaju ima lijeka: na kraju oba nastavka ovog pamfleta stoji: „Nastaviće se…, jer tek smo počeli”, uz najavu „Vraćamo se po naše!“.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ „PODA“ PRED SUDOM: Bratu kamen, službenicima optužni predlog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protiv sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje Armina Sijarića i službenice Danijele Lazarević, osnovno tužilaštvo podnijelo  je optužni predlog sudu u Bijelom Polju. Oni se sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju projekta eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Poda. Koncesiju za to ležište dobila je  firma „Imperijal“ iz Bijelog Polja, čiji je vlasnik Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine

 

 

Optužnim predlogom Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Bijelom Polju protiv dvoje službenika lokalne uprave, u sudsku fazu ušao je višegodišnji spor između mještana više bjelopoljskih sela i Opštine. Spor se  vodi oko planiranog kamenoloma na lokaciji Poda.

Protiv sekretara Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje Armina Sijarića i službenice Danijele Lazarević, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Bijelom Polju podnijelo je optužni predlog Osnovnom sudu u Bijelom Polju. Dvoje službenika lokalne uprave sumnjiče se da su zloupotrijebili službeni položaj u slučaju projekta eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na lokaciji Poda. Koncesiju za to ležište dobila je  firma „Imperijal“ iz Bijelog Polja, čiji je vlasnik Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Petra Smolovića.

Prema navodima iz optužnog predloga, osumnjičeni su u periodu od 26. februara do 12. jula 2024. godine, u namjeri da pribave korist privrednom društvu „Imperijal“, prekoračili granice svojih službenih ovlašćenja i bez zakonskog osnova sproveli postupak procjene uticaja na životnu sredinu, iako je za takve postupke nadležna Agencija za zaštitu životne sredine. Time su, kako se navodi, nanijeli štetu i teže povrijedili prava građana Mjesne zajednice (MZ)Lozna.

Cijeli slučaj počeo je 1. decembra 2020. godine, kada je „Imperijal“ zaključio ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda sa tadašnjim Ministarstvom ekonomije. Ugovor je potpisan u vrijeme tehničke Vlade, a njime je kompaniji dato pravo eksploatacije na površini od 23,42 hektara. Prethodne administrativne poslove u dijelu lokalne uprave vodio je Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje.

Mještani više bjelopoljskih sela već dugo tvrde, a to su poručivali i sa više protesta, da nijesu adekvatno uključeni u postupak i da su za projekat saznali naknadno. Tokom javnih rasprava, kako navode, proces nije bio transparentan, a primjedbe lokalne zajednice nijesu uzete u obzir.

„Poziv za javnu raspravu i tribinu o elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu dostavljen je Mjesnoj zajednici na dan održavanja, odnosno dva sata nakon početka. Na taj način Opština Bijelo Polje je onemogućila zainteresovanu javnost – mještane da iznesu primjedbe na Elaborat i da zahtijevaju određena pojašnjenja od stručnjaka“, pisalo je u jednom od saopštenja mještana.

Nezadovoljstvo mještana Srđevca, Poda, Bioče i Lozne tokom 2023. godine preraslo je u proteste i blokade, uz tvrdnje da bi otvaranje kamenoloma ugrozilo egzistenciju lokalnog stanovništva, poljoprivrednu proizvodnju i izvorišta vode. Mještani su objašnjavali da je najbliža kuća oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Podsjećali su nadležne da je riječ o području na kojem živi više od 2.000 stanovnika koji se pretežno bave poljoprivredom, te da bi projekat doveo do iseljavanja i gubitka egzistencije.

„Otvaranje kamenoloma bi povrijedilo pravo na privatni i porodični život, mnogima će biti ugrožena egzistencija i krenuće iseljavanje. Biće nam ugroženo pravo na zdravu, pitku vodu“, poručivano je sa protesta.

Sve to vrijeme iz kompanije „Imperijal“ odbacivali su optužbe  mještana, tvrdeći da su svi postupci sprovedeni u skladu sa zakonom i da projekat nema negativan uticaj na životnu sredinu kakav se opisuje u javnosti. Iz kompanije su saopštavali  da „na koncesionom području nema kuća, voda ili izvora koje pominju mještani“.

Slučaj je stigao pred pravosuđe nakon što su iz MZ i NVO Euromost podnijeli krivičnu prijavu ODT u Bijelom Polju, koje formira predmet i pokreće izviđaj. Sijarić i Lazarević su saslušani u svojstvu osumnjičenih i tada su tvrdili da su postupali zakonito i u skladu sa nadležnostima. U međuvremenu, Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je nepravilnosti u formiranju Komisije za ocjenu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Kako su objasnili, dio članova nije ispunjavao zakonom propisane uslove stručnosti i iskustva. To, ocijenili su iz Agencije,  dovodi u pitanje validnost sprovedenog postupka.

„Analizom dokumentacije koju je Sekretarijat dostavio Agenciji utvrđeno je da ne postoje dokazi o ispunjenju uslova za članstvo u Komisiji za tri člana Komisije… Zbog toga što određeni članovi Komisije nijesu ispunjavali uslove, otvara se prostor za sumnju u validnost ocjene Elaborata“,  piše u nalazu Agencije.

NVO Euromost podizanje optužnog predloga ocjenjuje kao važan korak “u borbi protiv ekološkog kriminala” i kažu  očekuju  dalje postupke u sličnim predmetima. Tvrde da su osumnjičeni službenici lokalne uprave „na isti način izdali rješenje o uticaju na životnu sredinu kompanijama DOO ‘Bemaks’ iz Podgorice za kamenolom Bioče i ‘Konstruktor’ iz Bijelog Polja za kamenolom Zminac, gdje opština Bijelo Polje nije bila nadležna za vođenje postupka, već Agencija za zaštitu životne sredine“.

„Očekujemo da će nadležna tužilaštva u Crnoj Gori podići optužnice i protiv lica u Zavodu za geološka istraživanja, koja su izdala tim firmama rješenja na osnovu nezakonitih rješenja Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje. Naša organizacija je zatražila od Ministarstva energetike i rudarstva da naloži inspektorima za rudarstvo da zaustave radove kompanijama Bemaks i Konstruktor na Bioči i Zmincu kod Bijelog Polja, i da se pokrenu novi postupci kod Agencije za životnu sredinu uz učešće svih građana“, kažu u bjelopoljskoj NVO.

Iz Opštine Bijelo Polje tvrde, pak,  da su o optužnom predlogu saznali iz medija i da nijesu dobili zvanično obavještenje tokom postupka. Objašnjavaju i da je sudski vještak u predmetu utvrdio da je postupak procjene uticaja na životnu sredinu bio u nadležnosti lokalne uprave, a ne Agencije za zaštitu životne sredine, te da je procedura sprovedena zakonito.

„Sudski vještak, kojeg je angažovalo upravo bjelopoljsko tužilaštvo, u svom zvaničnom nalazu dao je za pravo Opštini. Sudski vještak je jasno i nedvosmisleno utvrdio da se postupak procjene uticaja na životnu sredinu u konkretnom slučaju sprovodi kod organa lokalne uprave, što je upravo ovaj Sekretarijat, a ne Agencija. Nakon detaljnog pregleda dokumentacije, vještak je eksplicitno konstatovao da je u potpunosti ispoštovana zakonska procedura“, tvrde u Opštini.

Ministarstvo rudarstva i Opština Bijelo Polje su, prema zaključku Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, krajem januara ove godine povrijedili pravo građana na zdravu životnu sredinu i pravila javnog učešća u postupku dodjele koncesije za kamenolom na lokalitetu „Poda“. Ombudsman je utvrdio da lokalna zajednica MZ Lozna nije bila pravovremeno i adekvatno informisana o planiranoj eksploataciji, zbog čega su mještani za projekat saznali tek kada su mašine već izašle na teren. Postupak je ocijenjen kao netransparentan, jer građanima nije omogućeno da učestvuju u odlučivanju o projektu koji direktno utiče na njihov životni prostor.

                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OBALA POD BAGERIMA – DRŽAVA POSMATRA: Novo betoniranje plaže Galija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon slučajeva betoniranja na Slovenskoj plaži, ostrvu Sv. Nikola, uništavanja Kamenova, koji su zabrinuli javnost, najnoviji skandal devastacije obale dolazi sa plaže Galija. Slike bagera i miksera na obali, na početku turističke sezone šokirale su građane. Najnoviji radovi na Galiji samo su nastavak katastrofalne urbanizacije započete prošle godine. Na Galiji su lani, uoči sezone, izvedeni radovi koji su iz korijena promijenili pejzaž tog dijela budvanske rivijere

 

 

Postoje države koje svoje najvrednije prirodne resurse čuvaju kao nacionalno blago i postoje one koje ih posmatraju kako nestaju. Crna Gora sve više liči na ove druge, bar kada je morsko dobro u pitanju. Na ljepoti Crnogorskog primorja izgrađena je čitava turistička industrija od koje žive građani, lokalne samouprave i puni se državni budžet. Zato bi zaštita obale morala biti pitanje od najvišeg državnog interesa. Nije tako. Iz mjeseca u mjesec svjedočimo bezobzirnom betoniranju prirodnih plaža, uvala, ostrva. Betonira se, gradi, nasipa ili mijenja prirodna konfiguracija prostora dok država ćuti a počinitelji, zakupci djelova obale, ostaju izvan domašaja zakona.

Nakon slučajeva betoniranja na Slovenskoj plaži, ostrvu Sv. Nikola, uništavanja Kamenova, koji su zabrinuli javnost, najnoviji skandal devastacije obale dolazi sa plaže Galija. Slike bagera i miksera na obali, na početku turističke sezone šokirale su građane.

Najnoviji radovi na Galiji, nastavak su  katastrofalne urbanizacije započete prošle godine. Na Galiji su lani, uoči turističke sezone, izvedeni radovi koji su iz korijena promijenili pejzaž tog dijela budvanske rivijere. Prostor je urbanizovan armirano-betonskim zahvatima, izgrađen je veliki ugostiteljski objekat, mnogi pomoćni objekti, probijeni pristupni putevi, parkinzi, posječena je zelena makija. Lokalitet je uništen do te mjere da ga mnogi posjetioci jedva prepoznaju.

Umjesto preispitivanja zakonitosti izvedenih radova, zabrane gradnje i raskida ugovora o zakupu, nakon godinu dana mašine su se vratile da dokrajče posao. Sa jednostavnom porukom: ako je prošlo jednom, proći će opet.

Radove izvodi podgorička firma Beach Doo, koja posjeduje ugovor za zakup plaže Galija i susjednih parcela u zoni morskog dobra, na rok od 25 godina. Riječ je o takozvanom investicionom ugovoru koji se zaključuje isključivo za neuređene dijelove obale, na kojima investitor može napraviti nova kupališta.

Nije međutim objašnjeno po kojem kriterijumu je prirodna plaža Galija postala dio investicionog projekta. Možda je jasnije o kakvom se poslu radi kada se zna da je ugovor o višegodišnjem zakupu plaže Galija zaključen prvog septembra 2020, dan nakon održanih izbora 30. avgusta 2020, kada je DPS izgubio vlast.

Tadašnji direktor Javnog preduzeća Morsko dobro Predrag Jelušić i Društvo Beach doo iz Podgorice, vlasnika Saše Kaluđerovića, zaključili su ugovor o zakupu plaže Galija sa važnošću do 2045. godine.

Nije u pitanju firma iza koje stoji neki turistički rizort ili ekskluzivni hotelski kompleks koji bi opravdao dugoročni ugovor. Niti je plaža Galija zapuštena krševita obala koju treba urediti. Ali iza potpisnika ugovora o zakupu stoje tadašnji najuticajniji funkcioneri DPS koji su birali ovu i slične atraktivne lokacije na primorju za članove svojih familija.

Na lokaciji Galija planirana su tri kupališta i na njima ugostiteljski objekti površine od 90 do 202 kvadrata sa terasama koje se prostiru i do 300 kvadrata. Predviđeni su i mnogi prateći objekti, toaleti, tuševi, kabine, ostave za mobilijar, parkinzi….

Na postojećim stijenama planirana je izgradnja pristaništa dužine 20 metara, za privez motornih vozila. Cijelom dužinom plaže dozvoljena je izgradnja obalnog zida i betonskog platoa iznad. Tu je i lukobran, parkinzi, objekti za zaštitu plaže od erozije…. Mnogo betona i na kopnu i na moru.

Poznata plaža Galija, koja je bila prirodni biser budvanske rivijere, postaje jedan sumanuti građevinski kompleks na obali mora.

U neposrednoj blizini ove plaže, na lokaciji Drobni pijesak, odvijala se tokom maja ove godine nesvakidašnja intervencija. Priordne odlike plaže Drobni pijesak, smještene u srcu Reževića, nisu se uklapale u željeni turistički ambijent zakupaca. Odlučili su da prirodi malo pripomognu.

Plaža kojom gazduju prekrivena je kamenim oblucima i šljunkom pa su pokušali da to isprave, da na Drobnom naprave kopiju ulcinjske Velike plaže, poznate po svom pješćanom žalu. Građevinskom mehanizacijom, bagerima i damperima vadili su sitan pijesak sa jednog dijela plaže i morske obale koji su zatim prebacivali i raspoređivali na svoj dio kupališta.

Slike koje su preplavile društvene mreže pokazivale su nevjerovatne scene prekopavanja plaže Drobni pijesak, koja se 2022. našla na listi britanskog Gardijana kao jedna od 40 najljepših plaža u Evropi. Pored toga Drobni pijesak kao lokalitet uživa institucionalnu zaštitu od 1994. godine, kada je rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture proglašen spomenikom kulture kao istorijsko i kulturno središte Paštrovića.

Vlasnik ugovora o zakupu plaže Drobni pijesak je firma Cinema plus koju su osnovali partneri Nemanja Đorđević iz Beograda, istaknuti član partije SPS, Lazar Mijač i Marko Vujačić iz Petrovca. Njima je ugovorom o zakupu omogućeno postavljanje većeg ugostiteljskog objekta na plaži sa nizom terasa i drugih objekata kojima su zauzeli veliki dio plažnog prostora. Na taj način i ova plaža postala je još jedan turističko-ugostiteljski kompleks umjesto jednostavno uređenog prirodnog kupališta.

U oba slučaja javašluka zakupaca na morskoj obali nadležni iz JP Morsko dobro reagovali su, po običaju, nakon objava šokantnih fotografija na društvenim mrežama.

Načelnik službe za kontrolu morskog dobra Srđan Radić u brojnim emisijama u kojima gostuje na TV stanicama redovno zapomaže kako JPMD i on lično nemaju inspekcijskih nadležnosti da zustave devastacije. To je posao opštinske komunalne inspekcije i građevinske inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Njihovo je samo da „targetiraju” problem, naprave zapisnike i prebace odgovornost na druge. „Imamo istu moć da zaustavimo nelegalne radove kao i bilo koji prolaznik i građanin”, slikovito je objasnio Radić svoju ulogu u zaštiti morskog dobra.

Na pitanje zašto JPMD ne koristi najučinkovitiji mahanizam sa kojim raspolaže u zaštiti obale, raskid ugovora o zakupu sa onima koji nelegalno grade i na razne načine uništavaju prostor, naveo je brojne administrativne probleme tog procesa.

„Duga je procedura raskida investicionih ugovora, potrebno je vrijeme, predlozi idu na Upravni odbor,” kazao je Radić. Pa dok se sedam članova Upravnog odbora sastane, razmotre i eventualno odluče da sa neposlušnim zakupcem raskinu ugovor, svaki od njih na terenu završi šta je započeo.

Nema podataka da je neki dugoročni investicioni ugovor o zakupu morskog dobra raskinut iz bilo kojeg razloga. Na prstima jedne ruke mogu se izbrojati raskinuti kratkoročni ugovori zbog nepoštovanja uslova zakupa.

Država je osnovala preduzeće Morsko dobro „sa zadatkom da obezbijedi: zaštitu i unapređenje korišćenja morskog dobra, upravljanje morskim dobrom, zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, izgradnju i održavanje infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra”.

Uglavnom, Morsko dobro ubira milionske prihode od izdavanja obale a kontrola nelegalne gradnje i zaštita prostora zavisi od rada opštinskih komunalnih službi. To je potpuno promašen koncept, po kojem oni koji imaju zavidna primanja od rentiranja prostora nemaju adekvatnu ili gotovo nikakvu odgovornost. Ni kontrolu morskog dobra ne obavljaju na odgovoran način jer reaguju tek nakon objava uzurpacija na društvenim mrežama i osuda javnosti.

Zato, najveća prijetnja crnogorskoj obali nisu bageri nego Vlada i JP Morsko dobro koji su prestali da je brane.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo