Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neće voda uzbrdo

Objavljeno prije

na

Ideja da se voda za Crnogorsko primorje obezbijedi iz Skadarskog jezera stara je više od 30 godina. Početkom 90-ih za taj projekat bio je obezbijeđen novac od Svjetske banke, ali je posao propao zbog ratova u zemljama bivše Jugoslavije. Crnogorskizvaničnici svake godine i domaće ituriste ubjeđuju da će dogodine imati vode jer će do tada biti završen projekat Regionalnog vodovoda. Tako više od decenije. PUSTE ŽELJE: Sva je prilika da su to samo želje naše Vlade. Javno preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje raskinulo je ugovor sa austrijskom kompanijom Štrabag koja je bila zadužena za izgradnju dionice od izvorišta do Đurmana, jer je, kako je objašnjeno, taj izvođač, svojim nesavjesnim radom, doveo u pitanje realizaciju cijeloga projekta i ugrozio državni interes. Stručnjaci kažu da je to najteža dionica.Predsjednik Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Miodrag Pejović kazao je da je ugovor zvanično raskinut1. decembra, te da su na gradilištu od35 kilometara, od bazena Đurmanido izvorišta Bolje sestra, zatekli pravuanarhiju. ,,Štrabag je imao svojepodizvođače, koje je izuzetno loše koordinirao. Neshvatljivo je da tako jedna moćna i renomirana kompanija, Neće voda uzbrdo pošalje takvu ekipu iz Beograda da vodi ovako težak i kompleksan posao”.Ugovor sa Štrabagom je potpisan7. aprila 2008. godine a vrijednost ugovorenih obaveza je 17,1 milioneura.Projekat finansira Svjetska banka, a Vlada učestvuje sa 62 odsto. Direktor Regionalnog vodovodaZoranBošnjak za Monitor kaže da ne znaju kolika je šteta napravljena kompaniji, da je glavni problem bio probijanje rokova, a da je Štrabag renomirana svjetska firma u čije reference nijesu imali razloga da sumnjaju. tunel Vrmac. Radovi su trajali dvije godine i koštali oko 11 miliona eura.Zvanično zbog obrušavanja terena, trajali su duže i bili skuplji za oko tri miliona eura. Podizvođač su bili nikšićki Boksiti, u javnosti, tada krivci za sve. Austrijska kompanija je vlasnik i Crnagoraputa. Početkom godine su se, oko visina otpremnina, svađalisa radnicima koje su namjeravali da otpuste. SUMNJE U MOSKVI: Za Bošnjakarenomirana firma Štrabag ovih je dana punila stubce ruske štampe. Ruskeporeske vlasti pretresle su moskovske kancelarije Štrabaga zbog sumnje dasu utajili porez za dva građevinska projekta. Mediji navode kako postoje sumnje da je Štrabag izbjegao plaćanje oko 108 miliona rubalja (3,6 miliona dolara) poreza, koristeći fiktivne kompanije u knjiženju transakcija vezanih uz dva velika građevinska projekta. Riječ je o izgradnji hotela Moskva i kompleksa luksuznih stanova u periodu od 2004. do 2006. Čelnik Štrabaga u Rusiji AleksandarOrtenberg izjavio je da akcijaporeskih vlasti nije direktno uperenaprotiv Štrabaga, već protiv nekolikopodizvođača. Poreske vlasti u Rusiji,međutim, vjeruju da podizvođači postojetek na papiru i da su osnovani samo kako bi umanjili poreske obaveze austrijske kompanije.Štrabag je u Rusijiu poslu sa kompanijomruskog oligarha Olega Deripaske,vlasnika podgoričkogKombinata aluminijuma.Prema dostupniminformacijama, Štrabag je još prije nekoliko godina preuzeo industrijsko vođstvo u građevinskimposlovima uRusiji, a Deripaskina kompanija Bejzik Elements zadužena je za poslove okograđevinskog materijala. Profit dijele pola – pola. Strani mediji su još tada pisali da je u preraspodjeli posla tržište Srbije i Crne Gore pripalo Deripaski. Ruski oligarh je zbog ekonomske krize izgubio milijarde eura. Da li mu je, u opštem rasulu, ugrožen posao sa austrijskom kompanijom teško je saznati. PARTNERSKE NEVOLJE: Poznato je da Štrabag ovih dana ima problema i u Bosni i Hercegovini. Teško im ide obezbjeđivanje novca za izgradnju autoputa Banja Luka – Doboj, jednoj od ključnih saobraćajnih dionica u toj zemlji. Štrabag je bez uspjeha kontaktirao oko četrdeset banaka, pored ostalih Evropsku investicionu iEvropsku banku za obnovu i razvoj. Još se ne zna što će biti sa tim poslom. Zvanično, banke ne žele da kreditiraju, jer je koncesija dodijeljena mimo tendera. Regionalni vodovod je do sada isplatio Štrabagu 9, 5 miliona eura. Kako kažu, na vrijeme su vidjeli da posao ne ide kako treba i da su ih još u avgustu obavijestili da će od septembra naplaćivati penale za kašnjenje. Bošnjak kaže da novac mogu odbiti od dostavljenih računa za ta dva mjeseca. Druga mogućnost je da se naplate od bankarske garancije od 1,8 miliona eura kod Rajfhajzen banke. Banka je, međutim, garanciju osporila, iako je bila naplativa na prvi poziv. Bošnjak kaže da su o tome već obavijestili ambasadu, da planiraju da angažuju advokata… Posao koji je vodio Štrabag, sada će preuzeti Regionalni vodovod koji će sam angažovati podizvođače. Dobro upućeni ukazuju da je to jedan od najtežih poslova koji se trenutno izvodi u Evropi, ali i da je kompanija znatno ranije morala da raskine ugovor sa Štrabagom. Iz Regionalnog vodovoda su poručili da su radovima natrasi dugoj 100 kilometara, koje izvode ostali partneri, zadovoljni. Lijepo. Još jednom je stiglo obećanje da će voda do idućeg ljeta stići do primorja. Ako ne stigne, sanjaćemo je kao i dosad.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo