Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neće voda uzbrdo

Objavljeno prije

na

Ideja da se voda za Crnogorsko primorje obezbijedi iz Skadarskog jezera stara je više od 30 godina. Početkom 90-ih za taj projekat bio je obezbijeđen novac od Svjetske banke, ali je posao propao zbog ratova u zemljama bivše Jugoslavije. Crnogorskizvaničnici svake godine i domaće ituriste ubjeđuju da će dogodine imati vode jer će do tada biti završen projekat Regionalnog vodovoda. Tako više od decenije. PUSTE ŽELJE: Sva je prilika da su to samo želje naše Vlade. Javno preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje raskinulo je ugovor sa austrijskom kompanijom Štrabag koja je bila zadužena za izgradnju dionice od izvorišta do Đurmana, jer je, kako je objašnjeno, taj izvođač, svojim nesavjesnim radom, doveo u pitanje realizaciju cijeloga projekta i ugrozio državni interes. Stručnjaci kažu da je to najteža dionica.Predsjednik Upravnog odbora Regionalnog vodovoda Miodrag Pejović kazao je da je ugovor zvanično raskinut1. decembra, te da su na gradilištu od35 kilometara, od bazena Đurmanido izvorišta Bolje sestra, zatekli pravuanarhiju. ,,Štrabag je imao svojepodizvođače, koje je izuzetno loše koordinirao. Neshvatljivo je da tako jedna moćna i renomirana kompanija, Neće voda uzbrdo pošalje takvu ekipu iz Beograda da vodi ovako težak i kompleksan posao”.Ugovor sa Štrabagom je potpisan7. aprila 2008. godine a vrijednost ugovorenih obaveza je 17,1 milioneura.Projekat finansira Svjetska banka, a Vlada učestvuje sa 62 odsto. Direktor Regionalnog vodovodaZoranBošnjak za Monitor kaže da ne znaju kolika je šteta napravljena kompaniji, da je glavni problem bio probijanje rokova, a da je Štrabag renomirana svjetska firma u čije reference nijesu imali razloga da sumnjaju. tunel Vrmac. Radovi su trajali dvije godine i koštali oko 11 miliona eura.Zvanično zbog obrušavanja terena, trajali su duže i bili skuplji za oko tri miliona eura. Podizvođač su bili nikšićki Boksiti, u javnosti, tada krivci za sve. Austrijska kompanija je vlasnik i Crnagoraputa. Početkom godine su se, oko visina otpremnina, svađalisa radnicima koje su namjeravali da otpuste. SUMNJE U MOSKVI: Za Bošnjakarenomirana firma Štrabag ovih je dana punila stubce ruske štampe. Ruskeporeske vlasti pretresle su moskovske kancelarije Štrabaga zbog sumnje dasu utajili porez za dva građevinska projekta. Mediji navode kako postoje sumnje da je Štrabag izbjegao plaćanje oko 108 miliona rubalja (3,6 miliona dolara) poreza, koristeći fiktivne kompanije u knjiženju transakcija vezanih uz dva velika građevinska projekta. Riječ je o izgradnji hotela Moskva i kompleksa luksuznih stanova u periodu od 2004. do 2006. Čelnik Štrabaga u Rusiji AleksandarOrtenberg izjavio je da akcijaporeskih vlasti nije direktno uperenaprotiv Štrabaga, već protiv nekolikopodizvođača. Poreske vlasti u Rusiji,međutim, vjeruju da podizvođači postojetek na papiru i da su osnovani samo kako bi umanjili poreske obaveze austrijske kompanije.Štrabag je u Rusijiu poslu sa kompanijomruskog oligarha Olega Deripaske,vlasnika podgoričkogKombinata aluminijuma.Prema dostupniminformacijama, Štrabag je još prije nekoliko godina preuzeo industrijsko vođstvo u građevinskimposlovima uRusiji, a Deripaskina kompanija Bejzik Elements zadužena je za poslove okograđevinskog materijala. Profit dijele pola – pola. Strani mediji su još tada pisali da je u preraspodjeli posla tržište Srbije i Crne Gore pripalo Deripaski. Ruski oligarh je zbog ekonomske krize izgubio milijarde eura. Da li mu je, u opštem rasulu, ugrožen posao sa austrijskom kompanijom teško je saznati. PARTNERSKE NEVOLJE: Poznato je da Štrabag ovih dana ima problema i u Bosni i Hercegovini. Teško im ide obezbjeđivanje novca za izgradnju autoputa Banja Luka – Doboj, jednoj od ključnih saobraćajnih dionica u toj zemlji. Štrabag je bez uspjeha kontaktirao oko četrdeset banaka, pored ostalih Evropsku investicionu iEvropsku banku za obnovu i razvoj. Još se ne zna što će biti sa tim poslom. Zvanično, banke ne žele da kreditiraju, jer je koncesija dodijeljena mimo tendera. Regionalni vodovod je do sada isplatio Štrabagu 9, 5 miliona eura. Kako kažu, na vrijeme su vidjeli da posao ne ide kako treba i da su ih još u avgustu obavijestili da će od septembra naplaćivati penale za kašnjenje. Bošnjak kaže da novac mogu odbiti od dostavljenih računa za ta dva mjeseca. Druga mogućnost je da se naplate od bankarske garancije od 1,8 miliona eura kod Rajfhajzen banke. Banka je, međutim, garanciju osporila, iako je bila naplativa na prvi poziv. Bošnjak kaže da su o tome već obavijestili ambasadu, da planiraju da angažuju advokata… Posao koji je vodio Štrabag, sada će preuzeti Regionalni vodovod koji će sam angažovati podizvođače. Dobro upućeni ukazuju da je to jedan od najtežih poslova koji se trenutno izvodi u Evropi, ali i da je kompanija znatno ranije morala da raskine ugovor sa Štrabagom. Iz Regionalnog vodovoda su poručili da su radovima natrasi dugoj 100 kilometara, koje izvode ostali partneri, zadovoljni. Lijepo. Još jednom je stiglo obećanje da će voda do idućeg ljeta stići do primorja. Ako ne stigne, sanjaćemo je kao i dosad.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NASTAVLJAJU SE IGRE OKO ULCINJSKE SOLANE: Dosoljavanje soli

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kada se činilo da su otklonjene prepreke i da kreće revitalizacija Solane, opet su, odlukama Vrhovnog, pa Upravnog suda, stvari vraćene unazad, kada je riječ o vlasništvu nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Na potezu je ponovo Vlada Crne Gore

 

Upravni sud Crne Gore usvojio je prošlog mjeseca tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli Bajo Sekulić Ulcinj u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte iz jula 2021. godine, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem naše jedine fabrike za proizvodnju slanih kristala. Na osnovu toga Uprava za katastar i državnu imovinu, Područna jedinica Ulcinj, upisala je pravo svojine na ime države Crne Gore.

Upravni sud, prethodno je u aprilu, odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku, preinačio presudu.

Tako je napravljen korak unazad što se tiče statusa Solane, odnosno vlasništva nad tim prostorom u zaleđu Velike plaže od oko 15 miliona kvadratnih metara. Vladin savjet je tek nakon deset godina donio mišljenje, na osnovu stava eksperata, da u procesu privatizacije za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Podsjetimo se da je Eurofond za kupovinu većinskog paketa akcija, od oko 72 odsto, platio 800.000 eura. I to akcijama stare devizne štednje!

Ubrzo nakon toga u ovu najstariju ulcinjsku kompaniju je uveden najprije programirani, a onda 2011. i klasični stečaj. Eurofond je u cijelom tom periodu imao pravo korišćenja nad zemljištem Solane. Na prvom javnom pozivu za prodaju tog preduzeća stečajna uprava je navela početnu cijenu od 257 miliona eura.

Država je kao vlasnik zemljišta Solane, zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula ove godine. Predstavnici manjinskih akcionara su, nakon toga, najavili tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. „Faktički je Vlada izvršila eksproprijaciju Solane, jer nemaju papire da je imovina bila državna“, smatraju oni.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BRONZANA MEDALJA NA EVROPSKOM PRVENSTVU: Rukometašice pokazale kako se može

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Francuzi čude kako ih, pored brojnih prednosti koje imaju,  pobjeđuju crnogorske rukometašice, naše kažu da je to zbog toga što je igra u državnom dresu za njih više od sporta

 

Rukometašice Crne Gore u meču za treće mjesto na Evropskom prvenstvu pokazale su publici svu draž, neizvjesnost i katarzu igre. Željom i borbenošću savladale su dvostruke olimpijske prvakinje, reprezentativke Francuske.

Kao i prije deset godina kada su osvojile zlatnu medalju protiv Norveške (2012. Beograd), i ovaj put su do odličja došli u iscrpljujućim produžecima. ,,Sjećam se da sam se okrenula u pravcu klupe i pitala ko može da igra, sve su skočile i pokazale prstom na grudi”, priča o atmosferi i htjenju u produžecima selektorka Bojana Popović.

Bila je ovo prva pobjeda crnogorskih rukometašica nad Francuskom, još od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Treba imati na umu da  Francuska ima 500 hiljada registrovanih rukometašica i rukometaša sa 3.300 klubova, 60 trenera koje plaća država, budžet od 21 milion eura dok je samo u njihovom savezu zaposleno 160 osoba…

O tom odnosu Francuske prema crnogorskoj, za njih, rukometnoj enigmi Bojana Popović je za Antenu M kazala: ,,Oni stalno pričaju o nama. Analiziraju na koji način, kako je to moguće da sa toliko registrovanih igrača i igračica, akademijama sa hiljadama djevojčica i dječaka, skautima koji po Africi traže i dovode talentovanu djecu… kako mi sa šezdesetak registrovanih seniorki uspijevamo da ih dovedemo u situaciju da se muče sa nama ili da ih pobijedimo, kao što smo sada. Ja vjerujem da će opet sada time da se bave, jer im ništa nije jasno. Baš ništa!”.

Za razliku od inostranih rukometnih stručnjaka, domaćima je sve bilo ,,jasno”. Iako, pored vaterpolista, jedine u ekipnim sportovima imaju kvalitet da se redovno takmiče na najvećim turnirima, rukometašice su u posljednjoj deceniji često bile na meti kritika. Nakon što su osvojile  srebro na Olimpijskim igarama u Londonu 2012, i zlato na EP u Beogradu, uslijedila je pauza sa medaljama. Na Svjetskom prvenstvu u Srbiji 2013. zaustavljene su u osmini finala, godinu kasnije postigle su uspjeh, ali bez medalje, osvojivši četvrto mjesto na Evropskom prvenstvu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Do medalje nijesu stigle ni na Svjetskom prvenstvu 2015. i 2019. Taj niz je prekinut bronzom iz Ljubljane, trećom medaljom osvojenom na velikim takmičenjima.

,,Nijesmo se bavili komentarima. Bili smo fanatici. I drugi vole ovaj sport, igraju ga na visokom nivou, ali mi dajemo mnogo više”, kazala je prva saradnica selektroke Maja Savić.

Pored uspjeha igračica, u rukometnom svijetu odjeknulo je i navijanje za reprezentaciju Crne Gore. Preko 10.000 ljudi gromoglasno ih je bodrilo  tokom tri meča grupne faze koji su odigrani u SC Morača u Podgorici.

Navijački karavan pratio je ,,lavice” u Skoplje, a dvije hiljade navijača pokazalo je euforičnu privrženost svojoj ekipi i u Ljubljani. U svim izjavama reprezentativke i stručni tim ne kriju da su u ovaj uspjeh ugrađeni i navijači. ,,Svaku riječ smo čuli. Ohrabreni smo bili, a ko ne bi bio nakon, Crna Goro, volim te“, istakla je Savić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ SENADA ADŽOVIĆA: Zbog suprotstavljanja direktorici dobio otkaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavnik muzičkog Senad Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobio je otkaz u Osnovnj školi „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Prije toga je protestovao što mu je iz kabineta, u kojem više decenija izvodi nastavu, premješten klavir i ostala oprema za rad. Optužuje v.d. direktoricu da ga je vrijeđala na nacionalnoj osnovi. Direktorica tvrdi da je neradnik, a iz Ministarstva prosvjete, za sada, ćute

 

„Iskompleksirani Ciganine“, tako je v.d. direktorica Osnovne škole „Zarija Vujošević“ u Matagužima, Zeta, Dragana Radonjić završila prepisku na vajber grupi kolektiva ove škole sa nastavnikom muzičke umjetnosti Senadom Adžovićem iz Tuzi. Tokom tog dana, 9. novembra, 61-godišnji Adžović, koji ima višedecinijski staž u prosvjeti, dobija otkaz u ovoj školi.

Adžović je Monitoru dostavio slike pomenute prepiske. Komentar na prepisku, kao i na razloge za otkaz, i pored više pokušaja, nijesmo uspjeli  da dobijemo od direktorice Radonjić.

„Ne mogu dozvoliti uvrede na vajber grupi kolektiva, u kojoj Adžović mene naziva šovinistom. Čekajte, jeste li čuli negdje da direktor trpi mobing od zaposlenog, u stvari je istina da ja trpim poniženja i mobing od Adžovića“, izjavila je Radonjić Danu.

Ona je izjavila da „radi o teškom neradniku, a za sve postoji pedagoška dokumentacija. Senadu Adžoviću nijedan direktor ne odgovara, vječito je on ugrožen i njegova prava, koje često zloupotrebljava, na nacionalnoj osnovi“.

Cijela storija počinje kada je nova v.d. direktorica u ovoj školi početkom školske godine, kako Adžović tvrdi, bez njegovog znanja i saglasnosti, premjestila njegovu kompletnu opremu za rad – klavir, muzičku liniju i ostalo u neodgovarajući prostor. „Tražio sam da se nastavna sredstva vrate u kabinet u koji su bila i u kom više decenija izvodim nastavu“, naveo je Adžović u Prigovoru na ponašanje direktorice kojeg je 12. septembra podnio Ministarstvu prosvjete.

On u Prigovoru navodi da je taj njegov zahtjev nova direktorica uporno odbijala. „Sa njom sam takođe imao i vrlo neprijatan dijalog u kojem mi je rekla: ‘Ti radiš kod nas’. To me uvrijedilo i zbunilo. Ponovio sam: ‘Radim kod vas ili radim kod nas’, pokazujući pri tom prema njoj i prema sebi. Ponovila je: ‘Radiš kod nas’. Ovo sam shvatio vrlo jasno, onako kako mi je i upućeno“, naveo je u Prigovoru.

Adžović za Monitor objašnjava da ga je ova opaska uvrijedila i da se kasnije pokazalo da se radi o provokacijama na nacionalnoj osnovi. Ističe i da mu je otkaz uručen dok je na bolovanju.

„Ovo je nezabilježeno da se zbog premještaja klavira i opreme šalje inspekcija i to je veliki problem za školu. Inspekcija je utvrdila da nije bilo propusta prilikom donošenja odluka“, izjavila je Danu direktorica Radonjić.

U otkazu koji je potpisan 9. novembra kao razlozi se navode: neostvarivanje rezultata rada, da povjerene poslove ne obavlja savjesno, kvalitetno i u roku, ne pridržava se propisanog radnog vremena…, kao i uvredljivog ponašanja prema odgovornom licu u školi.

„Dobio sam otkaz nakon što sam prijavio poniženja i uvrede od strane direktorice. Ako nemam pravo da radim kao Senad, neka mi to kaže Ministarstvo i nema problema nikakvih. Ako država stoji iza ljudi koji to propagiraju, moj ponos i dostojanstvo neće slomiti. Neko da iskaljuje bijes i mržnju prema meni, to neću da dozvolim! Pozivam inspekciju da se uključi i da utvrdi da li je po zakonu donijeta
odluka o prekidu radnog odnosa“, izjavio je Adžović.

On je naveo i da je dobio podršku i iz Sindikata prosvjete: „Rekli su mi da će mi pružiti pravnu pomoć u ovom slučaju“.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović za Monitor kaže da je „neuobičajeno da se bez procedure i disciplinskog postupka dati otkaz čovjeku koji je na bolovanju. To je čini mi se presedan i bojim se da će tu biti posla za Ministarstvo prosvjete“.

Možda cijeli slučaj i ne bi dobio ove razmjere da je Adžovića od kraja septembra do sada primio neko u Ministarstvu prosvjete. On tvrdi da su mu i pored upornih poziva i odlazaka, tamo vrata zaključana.

Iz ovog ministarstva su najavili da će Adžovićev slučaj proslijediti Inspekciji rada. Njega su preko novina pozvali da se obrati toj instituciji i da im dostavi potrebnu dokumentaciju.

„Mi ćemo kompletnu dokumentaciju proslijediti nadležnoj inspekciji. Ministarstvo prosvjete je u toku sa dešavanjima u OŠ „Zarija Vujošević“ u Matagužima. Po saznanju, nadležne službe pozvale su na razgovor nastavnika S.A., te smo tražili izjašnjenje direktorice škole. S obzirom na to da uprava škole nije učinila nikakve korake prema pomenutom nastavniku koji bi povlačili sankcije, ostalo je da se situacija riješi na nivou škole. Ukoliko je neka strana u ovom slučaju ostala nezadovoljna reakcijom Ministarstva, može se obratiti drugim nadležnim institucijama“, kazali su iz Ministarstva prosvjete Danu.

U međuvremenu, situacija na nivou škole je riješena tako što je Adžović dobio otkaz. Monitoru su iz Ministarstva prosvjete kazali da će izjavu o ovom slučaju dati tek krajem ove ili sljedeće nedjelje.

Adžović ističe da je razočaran kako reakcijom Ministarstva, tako i drugih institucija i organizacija kojima se obraćao, a nijesu ga udostojile ni odgovora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo