Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ukrajinska rampa

Objavljeno prije

na

Crna Gora ni ove godine neće postati 154. članica Svjetske trgovinske organizacije, jer se ne može složiti sa – Ukrajinom. Činilo se da će, bar što se tiče prijemau STO, sve ići glatko. Zahtjev za članstvo Podgorica je predala u decembru 2004. godine, a pregovori o pristupanju otvoreni su 15. februara naredne godine, dok je posljednje znake života davala Državna zajednica Srbije i Crne Gore. Predajući Memorandum o spoljno- trgovinskom režimu Crne Gore, tadašnja crnogorska ministarka za ekonomske odnose sa inostranstvom Gordana Đurović kazala je, u sjedištu STO u Ženevi, da se nada da će proces pregovaranja biti završen za manje od – godinu dana.

No, taj optimizam je bio pretjeran i, prije svega, politički motivisan. Đurovićeva je svakako znala da mnoge države dugo čekaju da postanu članice STO, a i sam tehnički proces pregovaranja nemoguće je zatvoriti u roku od 12 mjeseci, makar se radilo o državi čija jespoljnotrgovinska razmjena u okviru STO na nivou statističke greške. PRESEDAN: Da proces pristupanja dobro napreduje moglo se pomisliti nakon što je u aprilu 2008. godine Evropska komisija potpisala bilateralni ugovor sa Crnom Gorom o ulasku u STO. „Crna Gora je učinila veliki napredak. Uskladila je svoje zakonesa sistemom te organizacije”, kazali su evrobirokrate u Briselu. Krajem prošle godine napredak Crne Gore potvrdili su i SAD, Japan, Kanada, Kina, Norveška, Švajcarska i Brazil. Svega petnaest dana prije završetka verifikacione procedure pregovore je otvorila Ukrajina, koja je zatražila snižavanje carina u Crnoj Gori za čak hiljadu poljoprivrednih i industrijskih proizvoda. Naravno, na to crnogorskipregovarački tim nije mogao da pristane, pa pregovori Kijeva i Podgorice tapkaju u mjestu od novembra 2008. godine. Đurović, koja je sada ministarka za evropske integracije, kaže da je stav Ukrajine „bez presedana”, jer sličan slučaj nije zabilježen u istoriji STO. „Ova je činjenica veoma razočaravajuća za Vladu i frustrirajuća za biznis zajednicu”, rekla je ona. Zvaničnici Ukrajine navode da se radi o ekonomskim, a ne o političkim zahtjevima, odnosno da se samo želi osigurati tržište za ukrajinski sektor potrošne robe i poljoprivrednih proizvoda. Ali, nema nikakve sumnje da je riječ o političkoj blokadi, jer ukrajinski udio uukupnom uvozu Crne Gore iznosi tek 0,02 odsto! RAZLOZI: Nekoliko je razloga ovakvog ponašanja Kijeva. To je prije svega želja Ukrajine da, i na ovaj način, dobije povlašćen status u trgovini sa zemljama EU i pokuša da utiče na smanjenje carinskih tarifa u Rusiji, koja na to teško može da pristane. Jer, Rusija je takođe u procesu pregovaranja sa STO od 1993. godine i jedina je velesila koja nije uključena u ovaj globalni trgovinski sistem.Još su značajniji geostrateški razlozi ukrajinskog zatezanja. Pošto je članstvo uSTOuslov za pristupanje EU, Ukrajina time drži zatvorenim vrata Brisela za širenje na jugoistok Evrope i smanjuje šanse Crne Gore da krajem iduće ili početkom 2011. godine dobije datum za otvaranje i početak pregovorao pristupanju EU. I u Briselu je mnogo onih koji smatraju da je dovoljno otvoriti samo „jedna vrata prema Istoku”, tj. da u tu organizaciju, zbog interesa Evrope, treba primiti Ukrajinu. Prošle godine evropski lideri ponudili su toj državi specijalno partnerstvo, ali ne i članstvo. STO – FILTER: Podgorica sada polaže nade isključivo u zapadne zemlje koje su obećale da će pokušati da ubijede Kijev da „podigne rampu” za prijem Crne Gore u STO. Ako u tome uspiju do kraja naredne godine, biće to snažna potvrda retorici proširenja EU i na „zapadni Balkan”. Učlanjenje Crne Gore u STO donijeće privredi i građanima Crne Gore i pozitivne i negativne efekte. Biće to dobar signal potencijalnim investitorima, a privreda će poslovati u puno uređenijem i zahtjevnijem ambijentu. Zbog smanjenja carinskih opterećenja, mnogi će proizvodi (ulje, šećer, meso i mesne prerađevine, itd) pojeftiniti. S druge strane, postaviće se pitanje šta Crna Gora može da ponudi na svjetskoj pijaci, osim aluminijuma,trupaca, vina i rakije. Na posebnom udaru biće ionako ranjivi sektori poljoprivrede i prehrambene industrije, koji će se suočiti sa pojačanom stranom konkurencijom. STO će, dakle, napraviti svojevrsno filtriranje crnogorskih preduzeća i zahvaljujući tome (ako već kriza nije to učinila) definitivno će se pokazati ko ima uslove da opstane i napreduje, a ko je zreo za bankrot. Drugim riječima, STO-filter će stimulisati sposobne i povećati njihov udio na domaćem i međunarodnom tržištu, a neuspješni će morati da smanje troškove i naprave novi poslovni plan ili da propadnu. Zar to nije zakon tržišta za koji se, navodno, tako zdušno zalažu naši neoliberali u Vladi i okolo nje?

Blokada i za Srbiju

Ako bi se pravila poređenja, onda ukrajinska blokada
prijema Crne Gore u STO ne bi predstavljala izuzetak, već pravilo ponašanja u toj organizaciji. Naime, SAD već godinama sprječavaju Rusiju da uđe u STO, a Kini je za tobilopotrebno 15 godina.I naši susjedni Hrvati čekali su dugih sedam godina na prijem, a sa nama u čekaonici je Srbija. Njeni pregovarači već strijepe od „ukrajinske sačekuše”.Inače, i sama Ukrajina, koja je posljednja država koja je pristupila STO, je na status člana čekala punih 14 godina.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo