Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Redukcija kritike

Objavljeno prije

na

Recept je oproban: kad te uhvate da diskriminišeš i služiš DPS-u, ti se pozoveš na ,, redukciju troškova”, i razna vijeća.  Tako je Srđan Darmanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Podgorici opravdao odluku da Filipu Kovačeviću, profesoru političke psihologije na FPN-u bez njegovog znanja, saglasnosti i obavještenja, ukine tri izborna predmeta na osnovnim studijama, pošto mu je ranije ukinuo dva na magistarskim i doktorskim studijama. Kovačević je Darmanovića javno optužio za političku diskriminaciju, i protiv dekana FPN podnio prijavu Sudu časti Univerziteta Crne Gore. SA DRUGE STRANE JASTUKA: Ironično: ..redukcijom troškova”, te uredno sprovedenom procedurom, 1997. godine je Ranko Mujović, tadašnji dekan Pravnog fakulteta pravdao odluku da se Darmanović, u to vrijeme deklarisani opozicionar, iako je ispunjavao sve zakonom propisane uslove, ne primi za asistenta. Samo oni koji su bili uz vlast tada nijesu vidjeli da se radi o političkoj diskriminaciji. Darmanović je naučio lekciju.

Da se pojača utisak, nakon Kovačevićevićevih optužbi, uslijedilo je i nepotpisano saopštenje Vijeća FPN. Vijeće je optužilo Kovačevića da je ,,neprimjereno univerzitetskom nastavniku” pokušao da obmane javnost , da se radilo o uobičajenoj proceduri u kojoj su mnogi profesori ,,prijatelji FPN-a” ostali bez izbornih predmeta. Poruka je bila jasna: na našem (čitaj: privatnom) fakultetu primjereni profesori ćute, inače su – neprijatelji. Bilo bi još jasnije da su se članovi Vijeća potpisali imenom i prezimenom: Srđan Darmanović, Sonja Tomović Šundić, savjetnica Filipa Vujanovića, CEDEM-ov ekspert Miloš Bešić, predsjednik Ustavnog suda Milan Marković i profesor istorije Saša Knežević.

Tvrdnje Vijeća FPN-a da je Kovačević tek honorarac koji ne mora biti uključen u donošenje odluka, Kovačević naziva ,,lažima”. On podsjeća na odluku Senata iz oktobra 2006. godine kada je istovremeno izabran za docenta na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za turizam.

,,To znači da je moj akademski status ravnopravan na oba fakulteta, da mi zbirna norma predmeta ulazi u bazičnu platu, i da bih ja sjutra, da nije diskriminacije dekana Darmanovića protiv mene, mogao da prenesem radnu knjižicu na FPN. To bi bilo prirodno jer sam doktor političkih nauka”.

KO SE BOJI TEZGAROŠA JOŠ: Kovačević je doktorsku disertaciju pod nazivom Oslobađajući Edipa? Psihoanaliza kao kritička teorija odbranio na američkom Univerzitetu Mizuri, gdje je radio kao asistent. Prethodno je diplomirao na političkim naukama na kalifornijskom državnom univerzitetu sa najboljom ocjenom. Predavao je na Ruskom državnom univerzitetu u Sankt-Peterburgu, a gostovao na velikom broju svjetskih univerzitata. Njegova knjiga nalazi se u mnogim svjetskim bibliotekama.

Vijeće Fakulteta političkih nauka nije objasnilo zbog čega takav profesor nije potreban fakultetu koji gotovo svu radnu snagu ,,dovodi” sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Evo nekoliko godina, ovaj fakultet ima svega pet zaposlenih, dok broj gostujućih profesora raste. Tako ih je 2007. godine bilo 21, a sljedeće 23 . Njihove dolaske i honorare plaćaju građani.

Ove godine Univerzitet je planirao da za profesore iz regiona izdvoji oko 730 hiljada eura, bez putnih troškova. Prošle godine honorarni profesori Crnu Goru su koštali oko milion eura.

Kovačević komentariše kadrovsku politiku na FPN-u: ,,Ispada da je fakultet postao filijala nekih univerziteta iz okruženja i da magla na beogradskom ili zagrebačkom aerodromu može dovesti u pitanje redovan proces nastave”. Nemoralno je, ocjenjuje on, radi ličnih interesa stavljati Crnu Goru u inferioran, kolonijalistički intelektualni položaj kada je jasno da ima sopstveni intelektualni potencijal.

Tezgaroši su inače tihi.
OPŠTE MJESTO A NE SLUČAJ: Kovačević nije jedini ovdašnji profesor koji je osjetio kako se politički nepodobni kroz procedure i sistematizacije sklanjaju na margine.
Tako na FPN-u svojevremeno nije odobren doktorski studij profesora Milana Popovića, pošto je mimo uobičajene prakse, donešena odluka da studenti zainteresovani za taj doktorski studij nijesu odbranili magistarsku tezu prije kraja zaključenja konkursa, iako su u tom momentu imali već zakazane odbrane. Popović je takođe bez objašnjenja ostao bez jednog predmeta na trećoj godini koji je bio obavezan na jednom, a izborni na preostala tri smjera.

Vjerovatno je i slučajnost da na FPN-u, gdje se kako kaže Darmanović radi na ,,promociji mlađih kadrova koji predaju obavezne predmete” brzo napreduju samo mlade kolege koje usko sarađuju sa članovima Vijeća . Kovačević će ostati predavač tek na onim predmetima za koje ga je izabrao Senat. Za Darmanovića moguće nije dovoljno mlad.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak u potpunosti kaže razumije o čemu Kovačević govori. I sama je, objašnjava za Monitor, diskriminisana zbog kritičkog stava prema vlasti. Najviša tijela Univerziteta, pojašnjava ona, se ne služe direktnim pritiscima, već se ne podobni sklanjaju neprimjenjivanjem ili lošom primjenom zakona. ,,Procedura za izbor u određeno zvanje može nikada da se ne pokrene. Ili se, dešava da recenzije uzmu da rade korumpirani ljudi koji su u interesnim grupama”, kaže Kuljak.

Ona objašnjava kako je bilo dovoljno da kao studentkinja na jednom radiju izjavi – da se na Pravnom fakultetu ispiti mogu kupiti za gajbu smokava – da se njena univerzitetska karijera obilježi. Veselin Vukotić, tvrdi ona, činio je sve da onemogući njeno zapošljavanje. ,,Sada, nakon što je konkurs za moj izbor u zvanje docenta raspisan cijele tri i po godine nakon sticanja doktorata i završen u aprilu ove godine, a dok se drugima to dešava prilično ekspresno i za predmete koji nisu njihova uža struka, imam potpisan ugovor sa Fakultetom na minimum angažmana, a moje plaćanje ne ide iz državnog budžeta, već iz sredstava koje Fakultet
ostvari po osnovu upisa studenata koji se samofinansiraju”, objašnjava za Monitor Kuljak.

Da je Univerzitet pod direktnom kontrolom smatra i profesorica Pravnog fakulteta Maja Kostić-Mandić koja je takođe uputila podršku Kovačeviću. Među kolegama koje su ga javno podržale je i profesorica Branka Bošnjak. Političku diskriminaciju Kovačevića osudio je i dr Branko Radulović iz Pokreta za promjene.

Priupitana da prokomentariše slučaj, profesorica na državnom Univerzitetu i ministrica Gordana Đurović je, primijetila da diskriminacije nema, da je profesorski poziv lijep, i da premijer Đukanović nije u konfliktu interesa kad kao vlasnik privatnog univerziteta odlučuje koliko će novca pripasti državnom. Ako Đurovićka tako uči svoje studente – blago nama.
PRIVATNI DRŽAVNI UNIVERZITET: Redukciju troškova za državni Univerzitet najavila je nedavno i Vlada. Budžet državnog Univerziteta će sljedeće godine dobiti tri i po miliona eura manje nego ove. Za nauku, za koju se inače izdvaja koliko i za račun za struju Univerziteta, planirano je manje za gotovo milion eura. A lijepo je primijetio i rektor Predrag Miranović da su ,,ostalim segmentima obrazovanja u poređenju sa, primjera radi, 2007. godinom, sredstva povećana, od devet do 25 odsto, dok su Univerzitetu smanjena za oko osam odsto”
Istovremeno, nedavno je ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletić potvrdio da bi Vlada već od naredne studijske godine mogla početi da finansira i privatne visokoškolske ustanove kroz vaučerizaciju – svršeni srednjoškolci dobijali bi vaučere i odlučivali da li će ih iskoristiti za upis na državnu ili privatnu ustanovu. To što je premijer Đukanović jedan od vlasnika privatnog Univerziteta Donja Gorica, normalno, nema nikakve veze sa odlukama Vlade. To vidi i ministrica Đurović, pa je državni Univerzitet pozvala na tržište.
,,Ovaj model je dobar jedino u društvima u kojima ne postoji sistemska zloupotreba položaja vlasti za bogaćenje u lične svrhe. To je kod nas sredstvo za stavljanje eksperata u funkciju održavanja kapitala ratnih i antiratnih profitera i pokušaj eliminisanja državnog Univerziteta kao potencijalno neutralnog terena na kojem može da se njeguje kritička misao”, komentariše najavljenu vaučerizaciju za Monitor Mirjana Kuljak.

Da je na djelu urušavanje državnog Univerziteta, a da je smanjenje troškova tek paravan, javno su ocijenile i profesorice Maja Kostić Mandić, Branka Bošnjak. O tome odavno govori profesor Milan Popović.

Redukcija troškova lijepo će poslužiti da se takvi glasovi slabije čuju.

Milena Perović-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo