Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Redukcija kritike

Objavljeno prije

na

Recept je oproban: kad te uhvate da diskriminišeš i služiš DPS-u, ti se pozoveš na ,, redukciju troškova”, i razna vijeća.  Tako je Srđan Darmanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Podgorici opravdao odluku da Filipu Kovačeviću, profesoru političke psihologije na FPN-u bez njegovog znanja, saglasnosti i obavještenja, ukine tri izborna predmeta na osnovnim studijama, pošto mu je ranije ukinuo dva na magistarskim i doktorskim studijama. Kovačević je Darmanovića javno optužio za političku diskriminaciju, i protiv dekana FPN podnio prijavu Sudu časti Univerziteta Crne Gore. SA DRUGE STRANE JASTUKA: Ironično: ..redukcijom troškova”, te uredno sprovedenom procedurom, 1997. godine je Ranko Mujović, tadašnji dekan Pravnog fakulteta pravdao odluku da se Darmanović, u to vrijeme deklarisani opozicionar, iako je ispunjavao sve zakonom propisane uslove, ne primi za asistenta. Samo oni koji su bili uz vlast tada nijesu vidjeli da se radi o političkoj diskriminaciji. Darmanović je naučio lekciju.

Da se pojača utisak, nakon Kovačevićevićevih optužbi, uslijedilo je i nepotpisano saopštenje Vijeća FPN. Vijeće je optužilo Kovačevića da je ,,neprimjereno univerzitetskom nastavniku” pokušao da obmane javnost , da se radilo o uobičajenoj proceduri u kojoj su mnogi profesori ,,prijatelji FPN-a” ostali bez izbornih predmeta. Poruka je bila jasna: na našem (čitaj: privatnom) fakultetu primjereni profesori ćute, inače su – neprijatelji. Bilo bi još jasnije da su se članovi Vijeća potpisali imenom i prezimenom: Srđan Darmanović, Sonja Tomović Šundić, savjetnica Filipa Vujanovića, CEDEM-ov ekspert Miloš Bešić, predsjednik Ustavnog suda Milan Marković i profesor istorije Saša Knežević.

Tvrdnje Vijeća FPN-a da je Kovačević tek honorarac koji ne mora biti uključen u donošenje odluka, Kovačević naziva ,,lažima”. On podsjeća na odluku Senata iz oktobra 2006. godine kada je istovremeno izabran za docenta na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za turizam.

,,To znači da je moj akademski status ravnopravan na oba fakulteta, da mi zbirna norma predmeta ulazi u bazičnu platu, i da bih ja sjutra, da nije diskriminacije dekana Darmanovića protiv mene, mogao da prenesem radnu knjižicu na FPN. To bi bilo prirodno jer sam doktor političkih nauka”.

KO SE BOJI TEZGAROŠA JOŠ: Kovačević je doktorsku disertaciju pod nazivom Oslobađajući Edipa? Psihoanaliza kao kritička teorija odbranio na američkom Univerzitetu Mizuri, gdje je radio kao asistent. Prethodno je diplomirao na političkim naukama na kalifornijskom državnom univerzitetu sa najboljom ocjenom. Predavao je na Ruskom državnom univerzitetu u Sankt-Peterburgu, a gostovao na velikom broju svjetskih univerzitata. Njegova knjiga nalazi se u mnogim svjetskim bibliotekama.

Vijeće Fakulteta političkih nauka nije objasnilo zbog čega takav profesor nije potreban fakultetu koji gotovo svu radnu snagu ,,dovodi” sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Evo nekoliko godina, ovaj fakultet ima svega pet zaposlenih, dok broj gostujućih profesora raste. Tako ih je 2007. godine bilo 21, a sljedeće 23 . Njihove dolaske i honorare plaćaju građani.

Ove godine Univerzitet je planirao da za profesore iz regiona izdvoji oko 730 hiljada eura, bez putnih troškova. Prošle godine honorarni profesori Crnu Goru su koštali oko milion eura.

Kovačević komentariše kadrovsku politiku na FPN-u: ,,Ispada da je fakultet postao filijala nekih univerziteta iz okruženja i da magla na beogradskom ili zagrebačkom aerodromu može dovesti u pitanje redovan proces nastave”. Nemoralno je, ocjenjuje on, radi ličnih interesa stavljati Crnu Goru u inferioran, kolonijalistički intelektualni položaj kada je jasno da ima sopstveni intelektualni potencijal.

Tezgaroši su inače tihi.
OPŠTE MJESTO A NE SLUČAJ: Kovačević nije jedini ovdašnji profesor koji je osjetio kako se politički nepodobni kroz procedure i sistematizacije sklanjaju na margine.
Tako na FPN-u svojevremeno nije odobren doktorski studij profesora Milana Popovića, pošto je mimo uobičajene prakse, donešena odluka da studenti zainteresovani za taj doktorski studij nijesu odbranili magistarsku tezu prije kraja zaključenja konkursa, iako su u tom momentu imali već zakazane odbrane. Popović je takođe bez objašnjenja ostao bez jednog predmeta na trećoj godini koji je bio obavezan na jednom, a izborni na preostala tri smjera.

Vjerovatno je i slučajnost da na FPN-u, gdje se kako kaže Darmanović radi na ,,promociji mlađih kadrova koji predaju obavezne predmete” brzo napreduju samo mlade kolege koje usko sarađuju sa članovima Vijeća . Kovačević će ostati predavač tek na onim predmetima za koje ga je izabrao Senat. Za Darmanovića moguće nije dovoljno mlad.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak u potpunosti kaže razumije o čemu Kovačević govori. I sama je, objašnjava za Monitor, diskriminisana zbog kritičkog stava prema vlasti. Najviša tijela Univerziteta, pojašnjava ona, se ne služe direktnim pritiscima, već se ne podobni sklanjaju neprimjenjivanjem ili lošom primjenom zakona. ,,Procedura za izbor u određeno zvanje može nikada da se ne pokrene. Ili se, dešava da recenzije uzmu da rade korumpirani ljudi koji su u interesnim grupama”, kaže Kuljak.

Ona objašnjava kako je bilo dovoljno da kao studentkinja na jednom radiju izjavi – da se na Pravnom fakultetu ispiti mogu kupiti za gajbu smokava – da se njena univerzitetska karijera obilježi. Veselin Vukotić, tvrdi ona, činio je sve da onemogući njeno zapošljavanje. ,,Sada, nakon što je konkurs za moj izbor u zvanje docenta raspisan cijele tri i po godine nakon sticanja doktorata i završen u aprilu ove godine, a dok se drugima to dešava prilično ekspresno i za predmete koji nisu njihova uža struka, imam potpisan ugovor sa Fakultetom na minimum angažmana, a moje plaćanje ne ide iz državnog budžeta, već iz sredstava koje Fakultet
ostvari po osnovu upisa studenata koji se samofinansiraju”, objašnjava za Monitor Kuljak.

Da je Univerzitet pod direktnom kontrolom smatra i profesorica Pravnog fakulteta Maja Kostić-Mandić koja je takođe uputila podršku Kovačeviću. Među kolegama koje su ga javno podržale je i profesorica Branka Bošnjak. Političku diskriminaciju Kovačevića osudio je i dr Branko Radulović iz Pokreta za promjene.

Priupitana da prokomentariše slučaj, profesorica na državnom Univerzitetu i ministrica Gordana Đurović je, primijetila da diskriminacije nema, da je profesorski poziv lijep, i da premijer Đukanović nije u konfliktu interesa kad kao vlasnik privatnog univerziteta odlučuje koliko će novca pripasti državnom. Ako Đurovićka tako uči svoje studente – blago nama.
PRIVATNI DRŽAVNI UNIVERZITET: Redukciju troškova za državni Univerzitet najavila je nedavno i Vlada. Budžet državnog Univerziteta će sljedeće godine dobiti tri i po miliona eura manje nego ove. Za nauku, za koju se inače izdvaja koliko i za račun za struju Univerziteta, planirano je manje za gotovo milion eura. A lijepo je primijetio i rektor Predrag Miranović da su ,,ostalim segmentima obrazovanja u poređenju sa, primjera radi, 2007. godinom, sredstva povećana, od devet do 25 odsto, dok su Univerzitetu smanjena za oko osam odsto”
Istovremeno, nedavno je ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletić potvrdio da bi Vlada već od naredne studijske godine mogla početi da finansira i privatne visokoškolske ustanove kroz vaučerizaciju – svršeni srednjoškolci dobijali bi vaučere i odlučivali da li će ih iskoristiti za upis na državnu ili privatnu ustanovu. To što je premijer Đukanović jedan od vlasnika privatnog Univerziteta Donja Gorica, normalno, nema nikakve veze sa odlukama Vlade. To vidi i ministrica Đurović, pa je državni Univerzitet pozvala na tržište.
,,Ovaj model je dobar jedino u društvima u kojima ne postoji sistemska zloupotreba položaja vlasti za bogaćenje u lične svrhe. To je kod nas sredstvo za stavljanje eksperata u funkciju održavanja kapitala ratnih i antiratnih profitera i pokušaj eliminisanja državnog Univerziteta kao potencijalno neutralnog terena na kojem može da se njeguje kritička misao”, komentariše najavljenu vaučerizaciju za Monitor Mirjana Kuljak.

Da je na djelu urušavanje državnog Univerziteta, a da je smanjenje troškova tek paravan, javno su ocijenile i profesorice Maja Kostić Mandić, Branka Bošnjak. O tome odavno govori profesor Milan Popović.

Redukcija troškova lijepo će poslužiti da se takvi glasovi slabije čuju.

Milena Perović-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo