Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Redukcija kritike

Objavljeno prije

na

monitor-999-11-12-2009-21

Recept je oproban: kad te uhvate da diskriminišeš i služiš DPS-u, ti se pozoveš na ,, redukciju troškova”, i razna vijeća.  Tako je Srđan Darmanović, dekan Fakulteta političkih nauka u Podgorici opravdao odluku da Filipu Kovačeviću, profesoru političke psihologije na FPN-u bez njegovog znanja, saglasnosti i obavještenja, ukine tri izborna predmeta na osnovnim studijama, pošto mu je ranije ukinuo dva na magistarskim i doktorskim studijama. Kovačević je Darmanovića javno optužio za političku diskriminaciju, i protiv dekana FPN podnio prijavu Sudu časti Univerziteta Crne Gore. SA DRUGE STRANE JASTUKA: Ironično: ..redukcijom troškova”, te uredno sprovedenom procedurom, 1997. godine je Ranko Mujović, tadašnji dekan Pravnog fakulteta pravdao odluku da se Darmanović, u to vrijeme deklarisani opozicionar, iako je ispunjavao sve zakonom propisane uslove, ne primi za asistenta. Samo oni koji su bili uz vlast tada nijesu vidjeli da se radi o političkoj diskriminaciji. Darmanović je naučio lekciju.

Da se pojača utisak, nakon Kovačevićevićevih optužbi, uslijedilo je i nepotpisano saopštenje Vijeća FPN. Vijeće je optužilo Kovačevića da je ,,neprimjereno univerzitetskom nastavniku” pokušao da obmane javnost , da se radilo o uobičajenoj proceduri u kojoj su mnogi profesori ,,prijatelji FPN-a” ostali bez izbornih predmeta. Poruka je bila jasna: na našem (čitaj: privatnom) fakultetu primjereni profesori ćute, inače su – neprijatelji. Bilo bi još jasnije da su se članovi Vijeća potpisali imenom i prezimenom: Srđan Darmanović, Sonja Tomović Šundić, savjetnica Filipa Vujanovića, CEDEM-ov ekspert Miloš Bešić, predsjednik Ustavnog suda Milan Marković i profesor istorije Saša Knežević.

Tvrdnje Vijeća FPN-a da je Kovačević tek honorarac koji ne mora biti uključen u donošenje odluka, Kovačević naziva ,,lažima”. On podsjeća na odluku Senata iz oktobra 2006. godine kada je istovremeno izabran za docenta na Fakultetu političkih nauka i Fakultetu za turizam.

,,To znači da je moj akademski status ravnopravan na oba fakulteta, da mi zbirna norma predmeta ulazi u bazičnu platu, i da bih ja sjutra, da nije diskriminacije dekana Darmanovića protiv mene, mogao da prenesem radnu knjižicu na FPN. To bi bilo prirodno jer sam doktor političkih nauka”.

KO SE BOJI TEZGAROŠA JOŠ: Kovačević je doktorsku disertaciju pod nazivom Oslobađajući Edipa? Psihoanaliza kao kritička teorija odbranio na američkom Univerzitetu Mizuri, gdje je radio kao asistent. Prethodno je diplomirao na političkim naukama na kalifornijskom državnom univerzitetu sa najboljom ocjenom. Predavao je na Ruskom državnom univerzitetu u Sankt-Peterburgu, a gostovao na velikom broju svjetskih univerzitata. Njegova knjiga nalazi se u mnogim svjetskim bibliotekama.

Vijeće Fakulteta političkih nauka nije objasnilo zbog čega takav profesor nije potreban fakultetu koji gotovo svu radnu snagu ,,dovodi” sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. Evo nekoliko godina, ovaj fakultet ima svega pet zaposlenih, dok broj gostujućih profesora raste. Tako ih je 2007. godine bilo 21, a sljedeće 23 . Njihove dolaske i honorare plaćaju građani.

Ove godine Univerzitet je planirao da za profesore iz regiona izdvoji oko 730 hiljada eura, bez putnih troškova. Prošle godine honorarni profesori Crnu Goru su koštali oko milion eura.

Kovačević komentariše kadrovsku politiku na FPN-u: ,,Ispada da je fakultet postao filijala nekih univerziteta iz okruženja i da magla na beogradskom ili zagrebačkom aerodromu može dovesti u pitanje redovan proces nastave”. Nemoralno je, ocjenjuje on, radi ličnih interesa stavljati Crnu Goru u inferioran, kolonijalistički intelektualni položaj kada je jasno da ima sopstveni intelektualni potencijal.

Tezgaroši su inače tihi.
OPŠTE MJESTO A NE SLUČAJ: Kovačević nije jedini ovdašnji profesor koji je osjetio kako se politički nepodobni kroz procedure i sistematizacije sklanjaju na margine.
Tako na FPN-u svojevremeno nije odobren doktorski studij profesora Milana Popovića, pošto je mimo uobičajene prakse, donešena odluka da studenti zainteresovani za taj doktorski studij nijesu odbranili magistarsku tezu prije kraja zaključenja konkursa, iako su u tom momentu imali već zakazane odbrane. Popović je takođe bez objašnjenja ostao bez jednog predmeta na trećoj godini koji je bio obavezan na jednom, a izborni na preostala tri smjera.

Vjerovatno je i slučajnost da na FPN-u, gdje se kako kaže Darmanović radi na ,,promociji mlađih kadrova koji predaju obavezne predmete” brzo napreduju samo mlade kolege koje usko sarađuju sa članovima Vijeća . Kovačević će ostati predavač tek na onim predmetima za koje ga je izabrao Senat. Za Darmanovića moguće nije dovoljno mlad.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Mirjana Kuljak u potpunosti kaže razumije o čemu Kovačević govori. I sama je, objašnjava za Monitor, diskriminisana zbog kritičkog stava prema vlasti. Najviša tijela Univerziteta, pojašnjava ona, se ne služe direktnim pritiscima, već se ne podobni sklanjaju neprimjenjivanjem ili lošom primjenom zakona. ,,Procedura za izbor u određeno zvanje može nikada da se ne pokrene. Ili se, dešava da recenzije uzmu da rade korumpirani ljudi koji su u interesnim grupama”, kaže Kuljak.

Ona objašnjava kako je bilo dovoljno da kao studentkinja na jednom radiju izjavi – da se na Pravnom fakultetu ispiti mogu kupiti za gajbu smokava – da se njena univerzitetska karijera obilježi. Veselin Vukotić, tvrdi ona, činio je sve da onemogući njeno zapošljavanje. ,,Sada, nakon što je konkurs za moj izbor u zvanje docenta raspisan cijele tri i po godine nakon sticanja doktorata i završen u aprilu ove godine, a dok se drugima to dešava prilično ekspresno i za predmete koji nisu njihova uža struka, imam potpisan ugovor sa Fakultetom na minimum angažmana, a moje plaćanje ne ide iz državnog budžeta, već iz sredstava koje Fakultet
ostvari po osnovu upisa studenata koji se samofinansiraju”, objašnjava za Monitor Kuljak.

Da je Univerzitet pod direktnom kontrolom smatra i profesorica Pravnog fakulteta Maja Kostić-Mandić koja je takođe uputila podršku Kovačeviću. Među kolegama koje su ga javno podržale je i profesorica Branka Bošnjak. Političku diskriminaciju Kovačevića osudio je i dr Branko Radulović iz Pokreta za promjene.

Priupitana da prokomentariše slučaj, profesorica na državnom Univerzitetu i ministrica Gordana Đurović je, primijetila da diskriminacije nema, da je profesorski poziv lijep, i da premijer Đukanović nije u konfliktu interesa kad kao vlasnik privatnog univerziteta odlučuje koliko će novca pripasti državnom. Ako Đurovićka tako uči svoje studente – blago nama.
PRIVATNI DRŽAVNI UNIVERZITET: Redukciju troškova za državni Univerzitet najavila je nedavno i Vlada. Budžet državnog Univerziteta će sljedeće godine dobiti tri i po miliona eura manje nego ove. Za nauku, za koju se inače izdvaja koliko i za račun za struju Univerziteta, planirano je manje za gotovo milion eura. A lijepo je primijetio i rektor Predrag Miranović da su ,,ostalim segmentima obrazovanja u poređenju sa, primjera radi, 2007. godinom, sredstva povećana, od devet do 25 odsto, dok su Univerzitetu smanjena za oko osam odsto”
Istovremeno, nedavno je ministar prosvjete i nauke Sreten Škuletić potvrdio da bi Vlada već od naredne studijske godine mogla početi da finansira i privatne visokoškolske ustanove kroz vaučerizaciju – svršeni srednjoškolci dobijali bi vaučere i odlučivali da li će ih iskoristiti za upis na državnu ili privatnu ustanovu. To što je premijer Đukanović jedan od vlasnika privatnog Univerziteta Donja Gorica, normalno, nema nikakve veze sa odlukama Vlade. To vidi i ministrica Đurović, pa je državni Univerzitet pozvala na tržište.
,,Ovaj model je dobar jedino u društvima u kojima ne postoji sistemska zloupotreba položaja vlasti za bogaćenje u lične svrhe. To je kod nas sredstvo za stavljanje eksperata u funkciju održavanja kapitala ratnih i antiratnih profitera i pokušaj eliminisanja državnog Univerziteta kao potencijalno neutralnog terena na kojem može da se njeguje kritička misao”, komentariše najavljenu vaučerizaciju za Monitor Mirjana Kuljak.

Da je na djelu urušavanje državnog Univerziteta, a da je smanjenje troškova tek paravan, javno su ocijenile i profesorice Maja Kostić Mandić, Branka Bošnjak. O tome odavno govori profesor Milan Popović.

Redukcija troškova lijepo će poslužiti da se takvi glasovi slabije čuju.

Milena Perović-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo