Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od obećanja se živi

Objavljeno prije

na

Početak ne sluti na dobro. Dva dana nakon što je u Kombinatu aluminijuma počelo potpisivanje Sporazuma o prestanku radnog odnosa, taj dokument je prihvatilo 67 radnika. To je, približno, tek jedna sedmina od 470 zapošljenih u Anodama, Elektrolizi i Livnici koji su se proljetos – uz popriličan pritisak uprave i Vlade – prijavili za dobrovoljan odlazak iz KAP-a. DUGO ČEKANJE: Obistinile su se najave da će višemjesečno odlaganje ,,socijalnog programa” i brojne nedoumice koje do danas prate njegovu realizaciju uticati da početni entuzijazam radnika za napuštanje posla splasne. Veliko je pitanje da li će broj onih koji će zaista potpisati ponuđeni Sporazum sa upravom Kombinata i Rudnika boksita biti makar približan onom iz maja. Tada su se za odlazak iz Kombinata i Rudnika, uz otpremninu od šest do 15 hiljada eura (u prosjeku 13 hiljada), u predviđenom roku prijavila ukupno 1.342 radnika.

Menadžment CEAC-a koji, kao većinski vlasnik, upravlja Rudnicima i KAP-om potom je izašao sa procjenom da je za održiv rad Kombinata i Boksita neophodno udvostručiti broj onih koji će napustiti radno mjesto. ,,Danas KAP, Boksiti i Prerada imaju preko 2.300 radnika više nego je realno potrebno”, prezentovali su ljetos stanje čelnici CEAC-a”. To je potvrdio kadrovski direktor te kompanije Nebojša Rako. ,,Čak i u varijanti da se za svih 1.342 prijavljena realizuje Vladin socijalni program, KAP i repro lanac i dalje imaju oko 1.200 prekobrojno zaposlenih”. Vlada, a u dobroj mjeri i Sindikat, uglavnom su prećutali ovu računici, tako da je do danas nejasno koliko su oni saglasni sa tim projekcijama.

U svakom slučaju, Boksiti su 21. maja potpuno obustavili proizvodnju i taj će zastoj, saopštili su Rusi, trajati ,,dok se ne riješi tehnološki višak i uradi restrukturiranje preduzeća”. Prema njihovoj računici, u Boksitima je od 1.250 zapošljenih višak njih devet stotina.

Slično je u Kombinatu. ,,Cilj uprave KAP-a je da se za dobrovoljni odlazak prijave zaposleni za koje sada nema radnih mjesta u fabrici. Nastavićemo edukaciju radnika kako bismo ih ubijedili da prihvate socijalni program, uzmu otpremnine i napuste KAP. Očekujem da će se sindikalna organizacija složiti sa tim”, ponovio je prije manje od mjesec dana predsjednik Borda direktora KAP-a Vjačeslav Krilov. Najavljena edukacija mogla se razumjeti na različite načine pošto se, makar do sada, ruska škola za zapošljene u Kombinatu nije završavala u učionici.

NA RIJEČ: O tom potom. Prvo treba vidjeti kako će proći dobrovoljci. Vladin plan zbrinjavanja viška radnika u reprolancu KAP-a najavljen je kao ,,hitan” uz obećanja da će prijavljeni otpremnine dobiti već sredinom ljeta. Njegova je realizacija, ipak, zakasnila više od pola godine. I još je neizvjesna. Sindikalci Prerade su izračunali da je ukupna suma za otpremnine namijenjene radnicima iz njihove fabrike od ljetos splasnula za više od 300 hiljada eura.

Iz uprave su objasnili da su neki od prijavljenih radnika u međuvremenu proslavili još jedan rođendan i tako, po osnovu godina života, izgubili dio obećane otpremnine. O tome da je vrijeme između popisa radnika spremnih na odlazak i početka realizacije obećanog proćerdano zbog nesposobnosti uprave i Vlade da pronađu finansijera spremnog da njihov plan podrži sa 25 miliona eura – ni riječi. Umjesto toga, stigle su prijetnje uvijene u formu tumačenja mogućeg raspleta slučaja Prerada. ,,Alternativno rješenje dobrovoljnom socijalnom programu u Preradi je primjena zakona – proglašenje tehnološkog viška, s tim da tada otpremnina iznosi oko 6.500 eura prema kolektivnom ugovoru”, navodi se u saopštenju uprave, “druga mogućnost je restrukturiranje Prerade kroz programirani stečaj, gdje zaposlenom pripada otpremnina u iznosu od 2.600 eura”. Pa ko voli neka izvoli.

Slijedilo je novo iznenađenje. Radnicima je na potpis ponuđen Sporazum koji predviđa da oni napuste radno mjesto odmah, dok će im obećana naknada biti uplaćena u roku od 15 radnih dana. Rusi su se prvo uvrijedili -otkud toliko nepovjerenje radnika prema upravi KAP-a? Odgovor na ovo pitanje zahtijevao bi suviše prostora. Iz nekog razloga Vlada, ipak, toleriše mnogobrojna kršenja obaveze i obećanja vlasnika KAP-a i Rudnika boksita. Kabinet Mila Đukanovića demonstrira spremnost da po svaku cijenu održi aranžman sa kompanijom iza koje formalno stoji Oleg Deripaska. Otud su valjda Rusi i njihovi domaći saradnici zaključili da su i građani Crne Gore, a posebno radnici KAP-a, dužni da se prema usrećiteljima ophode po istom modelu.

Tako su i sindikalnim aktivistima Kombinata objasnili da je model prvo otkaz onda pare zasnovan na činjenici da je, makar formalno, riječ o sporazumnom raskidu radnog odnosa. Poslodavac je dužan, objasnili su, da radnicima prije prekida radnog odnosa isplati otpremninu samo u slučaju da su oni dobili otkaz. Pošto je ovdje riječ o sporazumnom raskidu radnog odnosa, onda je i vrijeme isplate stvar dogovora.

Kao gest dobre volje obećali su da će radnicima Prerade i Rudnika boksita koji prihvate dobrovoljni odlazak, uz radnu knjižicu biti isplaćena i sva zaostala novčana primanja. Nije rečeno šta će biti sa dugovima prema radnicima koji su naumili da ostanu u fabrici. To dovoljno govori o stepenu dobrovoljnosti i već pominjanoj edukaciji zapošljenih.

NIJE SVE U ZAKONU: Objašnjenja proizvela novi problem. Onaj ko u sporazumu sa poslodavcem raskine redni odnos nema pravo da preko Zavoda za zapošljavanje prima nadoknadu za radnike koji su posao izgubili kao tehnološki višak. Proljetos je, međutim, radnicima KAP-a i Boksita obećano i to pravo.

,,Glavni inspektor rada i pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja, Anka Stojković, uvažila je primjedbe Sindikata, dok predstavnici uprave nijesu pristali na izmjenu sadržine Sporazuma uz objašnjenje da je to tehnički nemoguće izvršiti”, saopšteno je iz Sindikata KAP-a nakon sastanka sa predstavnicima Inspekcije rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Kao odgovor, iz uprave je stiglo saopštenje prema kome radnici koji potpišu Sporazum i dobrovoljno raskinu radni odnos, imaju status tehnološkog viška i sva prava koja im po tom osnovu pripadaju.

To je, objasnili su, obezbjeđeno Uredbom Vlade donijetom u ponedjeljak na inicijativu Ministarstva ekonomije. Ministar Branko Vujović je, dakle, inicirao da Vlada donese propis kojim će radnicima koji odu sa platnog spiska CEAC-a biti omogućeno da, suprotno Zakonu o radu, koriste novčanu pomoć iz državnog budžeta. Ni to, međutim, nije bilo dovoljno da se konačno pristupi realizaciji ovog, na svaki način, neobičnog posla.

Pred zaključenje ovog broja Monitora, Sindikat Kombinata je saopštio kako je uprava obustavila potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom raskidu radnog odnosa. Razlog: predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja zaključili su da je on, ipak, suprotan odredbama Zakona o radu i kolektivnim ugovorima u ovim kompanijama. Potpisani ugovori sa 70-tak radnika biće poništeni. Predsjednik Sindikata KAP-a Zoran Milošević saopštio je da će uprava, vjerovatno naredne nedjelje, radnicima na potpis ponuditi novi ugovor. U tom slučaju otpušteni radnici će svoj novac dobiti tek naredne godine. Farsa se nastavlja.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo