Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Od obećanja se živi

Objavljeno prije

na

Početak ne sluti na dobro. Dva dana nakon što je u Kombinatu aluminijuma počelo potpisivanje Sporazuma o prestanku radnog odnosa, taj dokument je prihvatilo 67 radnika. To je, približno, tek jedna sedmina od 470 zapošljenih u Anodama, Elektrolizi i Livnici koji su se proljetos – uz popriličan pritisak uprave i Vlade – prijavili za dobrovoljan odlazak iz KAP-a. DUGO ČEKANJE: Obistinile su se najave da će višemjesečno odlaganje ,,socijalnog programa” i brojne nedoumice koje do danas prate njegovu realizaciju uticati da početni entuzijazam radnika za napuštanje posla splasne. Veliko je pitanje da li će broj onih koji će zaista potpisati ponuđeni Sporazum sa upravom Kombinata i Rudnika boksita biti makar približan onom iz maja. Tada su se za odlazak iz Kombinata i Rudnika, uz otpremninu od šest do 15 hiljada eura (u prosjeku 13 hiljada), u predviđenom roku prijavila ukupno 1.342 radnika.

Menadžment CEAC-a koji, kao većinski vlasnik, upravlja Rudnicima i KAP-om potom je izašao sa procjenom da je za održiv rad Kombinata i Boksita neophodno udvostručiti broj onih koji će napustiti radno mjesto. ,,Danas KAP, Boksiti i Prerada imaju preko 2.300 radnika više nego je realno potrebno”, prezentovali su ljetos stanje čelnici CEAC-a”. To je potvrdio kadrovski direktor te kompanije Nebojša Rako. ,,Čak i u varijanti da se za svih 1.342 prijavljena realizuje Vladin socijalni program, KAP i repro lanac i dalje imaju oko 1.200 prekobrojno zaposlenih”. Vlada, a u dobroj mjeri i Sindikat, uglavnom su prećutali ovu računici, tako da je do danas nejasno koliko su oni saglasni sa tim projekcijama.

U svakom slučaju, Boksiti su 21. maja potpuno obustavili proizvodnju i taj će zastoj, saopštili su Rusi, trajati ,,dok se ne riješi tehnološki višak i uradi restrukturiranje preduzeća”. Prema njihovoj računici, u Boksitima je od 1.250 zapošljenih višak njih devet stotina.

Slično je u Kombinatu. ,,Cilj uprave KAP-a je da se za dobrovoljni odlazak prijave zaposleni za koje sada nema radnih mjesta u fabrici. Nastavićemo edukaciju radnika kako bismo ih ubijedili da prihvate socijalni program, uzmu otpremnine i napuste KAP. Očekujem da će se sindikalna organizacija složiti sa tim”, ponovio je prije manje od mjesec dana predsjednik Borda direktora KAP-a Vjačeslav Krilov. Najavljena edukacija mogla se razumjeti na različite načine pošto se, makar do sada, ruska škola za zapošljene u Kombinatu nije završavala u učionici.

NA RIJEČ: O tom potom. Prvo treba vidjeti kako će proći dobrovoljci. Vladin plan zbrinjavanja viška radnika u reprolancu KAP-a najavljen je kao ,,hitan” uz obećanja da će prijavljeni otpremnine dobiti već sredinom ljeta. Njegova je realizacija, ipak, zakasnila više od pola godine. I još je neizvjesna. Sindikalci Prerade su izračunali da je ukupna suma za otpremnine namijenjene radnicima iz njihove fabrike od ljetos splasnula za više od 300 hiljada eura.

Iz uprave su objasnili da su neki od prijavljenih radnika u međuvremenu proslavili još jedan rođendan i tako, po osnovu godina života, izgubili dio obećane otpremnine. O tome da je vrijeme između popisa radnika spremnih na odlazak i početka realizacije obećanog proćerdano zbog nesposobnosti uprave i Vlade da pronađu finansijera spremnog da njihov plan podrži sa 25 miliona eura – ni riječi. Umjesto toga, stigle su prijetnje uvijene u formu tumačenja mogućeg raspleta slučaja Prerada. ,,Alternativno rješenje dobrovoljnom socijalnom programu u Preradi je primjena zakona – proglašenje tehnološkog viška, s tim da tada otpremnina iznosi oko 6.500 eura prema kolektivnom ugovoru”, navodi se u saopštenju uprave, “druga mogućnost je restrukturiranje Prerade kroz programirani stečaj, gdje zaposlenom pripada otpremnina u iznosu od 2.600 eura”. Pa ko voli neka izvoli.

Slijedilo je novo iznenađenje. Radnicima je na potpis ponuđen Sporazum koji predviđa da oni napuste radno mjesto odmah, dok će im obećana naknada biti uplaćena u roku od 15 radnih dana. Rusi su se prvo uvrijedili -otkud toliko nepovjerenje radnika prema upravi KAP-a? Odgovor na ovo pitanje zahtijevao bi suviše prostora. Iz nekog razloga Vlada, ipak, toleriše mnogobrojna kršenja obaveze i obećanja vlasnika KAP-a i Rudnika boksita. Kabinet Mila Đukanovića demonstrira spremnost da po svaku cijenu održi aranžman sa kompanijom iza koje formalno stoji Oleg Deripaska. Otud su valjda Rusi i njihovi domaći saradnici zaključili da su i građani Crne Gore, a posebno radnici KAP-a, dužni da se prema usrećiteljima ophode po istom modelu.

Tako su i sindikalnim aktivistima Kombinata objasnili da je model prvo otkaz onda pare zasnovan na činjenici da je, makar formalno, riječ o sporazumnom raskidu radnog odnosa. Poslodavac je dužan, objasnili su, da radnicima prije prekida radnog odnosa isplati otpremninu samo u slučaju da su oni dobili otkaz. Pošto je ovdje riječ o sporazumnom raskidu radnog odnosa, onda je i vrijeme isplate stvar dogovora.

Kao gest dobre volje obećali su da će radnicima Prerade i Rudnika boksita koji prihvate dobrovoljni odlazak, uz radnu knjižicu biti isplaćena i sva zaostala novčana primanja. Nije rečeno šta će biti sa dugovima prema radnicima koji su naumili da ostanu u fabrici. To dovoljno govori o stepenu dobrovoljnosti i već pominjanoj edukaciji zapošljenih.

NIJE SVE U ZAKONU: Objašnjenja proizvela novi problem. Onaj ko u sporazumu sa poslodavcem raskine redni odnos nema pravo da preko Zavoda za zapošljavanje prima nadoknadu za radnike koji su posao izgubili kao tehnološki višak. Proljetos je, međutim, radnicima KAP-a i Boksita obećano i to pravo.

,,Glavni inspektor rada i pomoćnik ministra rada i socijalnog staranja, Anka Stojković, uvažila je primjedbe Sindikata, dok predstavnici uprave nijesu pristali na izmjenu sadržine Sporazuma uz objašnjenje da je to tehnički nemoguće izvršiti”, saopšteno je iz Sindikata KAP-a nakon sastanka sa predstavnicima Inspekcije rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja. Kao odgovor, iz uprave je stiglo saopštenje prema kome radnici koji potpišu Sporazum i dobrovoljno raskinu radni odnos, imaju status tehnološkog viška i sva prava koja im po tom osnovu pripadaju.

To je, objasnili su, obezbjeđeno Uredbom Vlade donijetom u ponedjeljak na inicijativu Ministarstva ekonomije. Ministar Branko Vujović je, dakle, inicirao da Vlada donese propis kojim će radnicima koji odu sa platnog spiska CEAC-a biti omogućeno da, suprotno Zakonu o radu, koriste novčanu pomoć iz državnog budžeta. Ni to, međutim, nije bilo dovoljno da se konačno pristupi realizaciji ovog, na svaki način, neobičnog posla.

Pred zaključenje ovog broja Monitora, Sindikat Kombinata je saopštio kako je uprava obustavila potpisivanje Sporazuma o dobrovoljnom raskidu radnog odnosa. Razlog: predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja zaključili su da je on, ipak, suprotan odredbama Zakona o radu i kolektivnim ugovorima u ovim kompanijama. Potpisani ugovori sa 70-tak radnika biće poništeni. Predsjednik Sindikata KAP-a Zoran Milošević saopštio je da će uprava, vjerovatno naredne nedjelje, radnicima na potpis ponuditi novi ugovor. U tom slučaju otpušteni radnici će svoj novac dobiti tek naredne godine. Farsa se nastavlja.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo