Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Arapski gradovi na Luštici

Objavljeno prije

na

Predstavnici egipatske kompanije Oraskom, prvog zakupca tivatskog dijela poluostrva Luštice, mjesec dana nakon potpisivanja ugovora o zakupu predstavili su na Festivalu investicija u nekretnine u Pržnu svoje predloge i planove urbanizacije najljepših dijelova crnogorske obale. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u Crnoj Gori usmjerenoj u izgradnju stambenih, turističkih i pratećih kapaciteta na Luštici, čija je realizacija planirana u narednih petnaest godina. UVEĆANJE TERITORIJE: Kao jedini učesnik na tenderu koji je raspisala Vladina firma Luštica Development – AD Podgorica, kupovinom oko 25.000 akcija čija je pojedinačna nominalna vrijednost bila 1,00 euro, ili 90 odsto vrijednosti kapitala, Egipćani su postali vlasnici Luštica Developmenta, registrovanog kao društva posebne namjene za izgradnju lokaliteta na jadranskoj obali, kome je Vlada Crne Gore ustupila na gazdovanje zemljišne parcele u državnom vlasništvu u selima Gošići, Radovići, Nikolići, Krašići, Milovići i Bogišići, ukupne površine 6.487.331 kvadrata, uz dodatnih 325.906 kvadrata koji su bili u vlasništvu Opštine Tivat.

Ugovor o prodaji 90 odsto emitovanih akcija kapitala emitenta pod nazivom LUDE, potpisali su 23. oktobra u vili Gorica predsjednik Vlade Milo Đukanović sa jedne i osnivač i predsjednik kompanije Orascom Samil Saviris u ime druge strane.

Drugi Ugovor o zakupu zemljišta na period od 90 godina i izgradnji kapaciteta na Luštici, pored premijera Đukanovića i Savirisa, potpisao je predsjednik Opštine Tivat Miodrag Kankaraš.

Vlada je najavila uvećanje teritorije koju će kontrolisati Orascom, dodjeljivanjem društvu Luštica Development novih 4.000.000 kvadratnih metara, „nakon rješavanja određenih otvorenih pitanja”.

U tom slučaju, egipatski konzorcijum Orascom, čije je sjedište u Kairu, biće najveći pojedinačni vlasnik zemljišta na teritoriji Crne Gore s ukupnih 11 miliona kvadrata atraktivnog priobalnog prostora koje može izgraditi u komercijalne i turističke svrhe po sopstvenom nahođenju.

„Orascom je vodeći i iskusni međunarodni investitor u izgradnji integrisanih urbanih centara na Bliskom Istoku i Africi. Poznat je po izgradnji četiri grada – El Goura, Taba Heigts, 6th October city i Tala Zaliv”, navodi se na sajtu Ministarstva finansija, čiji je ministar Igor Lukšić, bio predsjednik tenderske komisije za prodaju Luštice. Luštica je prvi investicioni poduhvat Orascoma na Jadranskom moru.

NOVA SELA I GRADOVI:Prema projektima koji su prezentirani na FREI-u, egipatski investitor i na Luštici primjenjuje svoj prepoznatljivi stil gradnje.
Na svojih sedam miliona kvadrata na poluostrvu obraslom bujnim mediteranskim zelenilom, borovima, maslinama i makijom, projektom pod radnim nazivom „Luštica – Trašte bay” Orascom namjerava podići nova sela, gradove, hotele i marine…
Predviđena je izgradnja novog grada u zaseoku Radovići, čija nevjerovatna arhitektura sa žutim zgradama i nebrojenim stanovima u njima, podsjeća na prenaseljene afričke gradove Maroka, Tunisa ili Alžira.
Taman kao da je Luštica pustinja kojoj trebaju oaze.
Ukoliko se planovi realizuju, bio bi to treće gradsko naselje „zatvorenih škura” u Tivtu. Prvi vikend-grad je Porto Montenegro Pitera Manka, drugi veliko stambeno-apartmansko naselje na elitnoj lokaciji tivatske Župe i konačno ovaj arapski grad na Luštici.
Budvanizacija zlokobno kuca na vrata Bokokotorskog zaliva!
Pored novog gradskog centra sa školama, bolnicom, muzejom i bibliotekom, koncertnom salom i pozorištem, te velikim šoping centrom i glavnom marinom s oko 100 vezova, duž zaliva Trašte planirana je gradnja sedam novih sela s velikim brojem rezidencijalnih vila, različitih stilova, od modernih do onih tradicionalnih. Ekskluzivne vile postavljene su na „pjeni od mora”, dok ostale, poput novih seoskih naselja, pokrivaju zelena uzvišenja Luštice.
Planira se gradnja osam manjih hotela sa četiri ili pet zvjezdica, s ukupno 3.300 soba. Hoteli su locirani uz obalu ili na okolnim brdima s pogledom na oba zaliva, tivatski i Trašte bay.
Bogatu ponudu nekretnina, namijenjenih tržištu dopuniće tri apartmanska naselja, planirana na obali i u zaleđu gradskog centra.
Grad i sela okružuju golf tereni s 18 rupa i vilama, nekoliko tehničkih i servisnih zona, sportski centar, fudbalsko igralište, teniska akademija, jahački centar…
APARTMANI U KAMENOLOMU: U ponudi je i specifični spa centar smješten u kamenolomu! U vodi vještačke lagune podignute 15 metara od mora, smješten je takozvani „thalasso hotel”! Okružen apartmanima, uzidanim na litice kamenoloma!?
Prva faza izgradnje Luštice odvijaće se u roku od pet godina, navodi se na sajtu Orascoma. U tom periodu prioritet je gradnja gradskog centra s glavnim gradskim pristaništem, jednog manjeg hotela i golf terena.
Od gradnje turističkih kapaciteta visokog nivoa, kako su to najavili državni zvaničnici u svečarskoj atmosferi nakon potpisivanja „ugovora stoljeća”, za sada nema ništa.
Crnogorskom turizmu su prijeko potrebni hoteli, a ne mrtvi sezonski gradovi i sela .
Luštica je poklonjena stranoj kompaniji od koje kratkoročno samo Vlada ima neke koristi. Od čiste komercijalne gradnje, koja se planira, štetu će imati svi. Trajno se uništava prirodna i kulturno istorijska cjelina čitavog zaliva Boke, koji se nalazi na listi 25 najljepših zaliva na svijetu.
Projekat Orascoma osigurava i nepovratno zagađenje zaliva, bez obzira kakva će infrastrukturna rješenja biti primijenjena.
Svečarski govor premijera Đukanovića u potpunoj je suprotnosti sa proklamovanim principima održivog razvoja na Crnogorskom primorju.
„Mislim da je ovo veoma važan dan za razvoj crnogorskog turizma. Podaci govore da je riječ o projektu koji će pokriti oko sedam miliona kvadratnih metara crnogorske teritorije, koji će angažovati oko 1,1 milijardu eura kapitala i koji će zaposliti oko 10.000 ljudi, dovoljno ubjedljivo govore. Mislim da ne treba dodati više ni riječ o značaju tog projekta za razvoj crnogorskog turizma…”
Posao je obezbijeđen za hiljade ugostiteljskih radnika, konobara, sobarica, kuvara, nosača loptica za golf, čuvara tuđih kuća, vila i apartmana…
Gotovo iste argumente, poput papagaja ponovili su i drugi govornici, ministar turizma Predrag Nenezić i gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš.
Ministar turizma iznio je značajan podatak da je Vladin novi partner već uplatio 10 miliona eura!? Na ime čega i za koji period, nije objašnjeno. Kao što nije baš najjasnija ni konstrukcija ekonomske isplativosti za Crnu Goru projekta betoniranja Luštice.
U vrijeme kada čitav svijet ističe važnost očuvanja prirodnih resursa, najvećeg blaga svake države, kada elitni turizam pretpostavlja netaknuto prirodno okruženje za odmor, u ekološkoj i turističkoj državi Crnoj Gori, koja se prodaje u svijetu pod sloganom „divlja ljepota”, pokrivanje betonom nekoliko miliona kvadrata dragocjenog priobalnog prostora, ističe se kao svojevrstan uspjeh.
Poseban aspekt projekta Luštica predstavljaju neriješeni imovinsko pravni odnosi s bivšim vlasnicima zemljišta na koje se Vlada Crne Gore nasilno uknjižila prilikom promjene katastra 1995. godine. Globalna Vladina akcija prisvajanja tuđe imovine širom zemlje najveća je sramota savremene države Crne Gore i najveća pljačka građana u posljednjih 20 godina.
Za čuđenje je da je kompanija poput Orascoma pristala da učestvuje u tome, da uđe u posao na zemlji otetoj od vlasnika koji su upućeni da u sudskim postupcima dokazuju svoja vlasnička prava.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo