Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Srbija optužuje Darka Šarića?

Objavljeno prije

na

Anti-kokainska akcija američke Agencije za suzbijanje narkotika (DEA) i bezbjednosnih službi zemalja Južne Amerike je nastavljena kada je u kući u predgrađu Buenos Ajresa zaplijenjeno 492 kilograma droge. Kokain je bio skriven u specijalno za tu svrhu izolovanom tajnom podrumu u zidu otvora za lift u zgradi u kojoj su boravile osobe iz Srbije i Crne Gore. Radi se o osobama koje su već osumnjičene za prebacivanje 2,2 tone kokaina zaplijenjenog 15. oktobra u Urugvaju. Srpska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) bila je takođe uključena u akciju Balkanski ratnik. Argentinska televizija Telefe lansirala je dopunjen policijski izvještaj o akciji tokom koje je obavljena rekordna zaplijena kokaina. U izvještaju je, prenosi srpski tabloid Alo, „kao mozak operacije imenovan Darko Šarić (star 38 godina)”. Darka Šarića su Argentinci označili kao vođu, organizatora i ,,veliki mozak” čitave operacije. ,,Ovaj čovjek, koji je u Srbiji inače ugledni biznismen, nije uopšte dolazio u Argentinu, već je sve obavljao iz Srbije”, prenio je Telefe. Alo podsjeća na nezvanične informacije da je Šarić navodno tijesno sarađivao sa Sretenom Jocićem, alijas Jocom Amsterdamom, koji je optužen za organizovanje ubistva Iva Pukanića. Pravosudni organi Argentine su izdali potjernice za srpskim i crnogorskim državljanima Nenadom Novakovićem, Draškom Vukovićem, Borisom Labanom, Markom Pandrcem i Igorom Stjepovićem, koji na prostoru Latinske Amerike borave više mjeseci.

Zahtjevom Specijalnog tužilaštva za proširenje istrage do sada je u Srbiji, prema Večernjim novostima, obuhvaćeno 17 osoba. U Srbiji su uhapšeni i Dejan Dakić, Miloš Pandrc, Radan Adamović, te Beranci Miloš Krgović i Dragan Labudović . Od Labudovića je oduzet luksuzni BMV iksm, šest crnogorskih tablica, kao i 540.000 eura.

Specijalno tužilaštvo je podsjetilo da je pokrenulo krivični postupak protiv Željka Vujanovića, Marka Vorotovića i Nikole Pavlovića zbog sumnje da su kao organizatori i pripadnici međunarodne kriminalne grupe nabavili zaplijenjeni kokain radi njegovog transporta i prodaje u Evropi.

Međutim, ni srpska policija, ni njihova tajna služba, niti tužilaštvo nijesu se zvanično oglasili povodom izvještaja da je argentinske policija Darka Šarića označila kao vođu grupe.

Beogradska Politika piše da će sljedeći potez srpskih vlasti biti krivična prijava protiv osumnjičenih organizatora, a zatim i raspisivanje potjernica.

,,Prema našim saznanjima”, citira Politika izvor blizak tamošnjem Savjetu za nacionalnu bezbjednost, „oni se trenutno nalaze u Crnoj Gori, gdje ih od pravde čuva čovjek za koga se vjeruje da je narkobaron broj jedan na ovim prostorima. Osumnjičeni organizatori su braća, ali vjerujemo da su oni samo izvršioci naloga jednog daleko moćnijeg čovjeka”.

Čovjek za koga se sumnja da stoji iza dvojice osumnjičenih organizatora, piše Politika, poznat je kao „neformalni kralj crnogorskog podzemlja”. Pretpostavlja se da je on obezbijedio oko 120 miliona američkih dolara koliko je plaćen zaplijenjeni kokain i da je organizovao kontakt u Kolumbiji preko kojeg je droga nabavljena.

Međutim, izgleda da još ne postoje materijalni dokazi ili bilo kakvi tragovi da je ,,neformalni kralj crnogorskog podzemlja” osumnjičenim organizatorima dao nalog da se kokain nabavi i transportuje.

Sagovornik Politike”tvrdi da će poslije podnošenja prijave protiv osumnjičenih organizatora šverca kokaina i raspisivanja potjernica biti podnijet zahtjev za oduzimanje njihove imovine. U njihovom vlasništvu se nalazi više desetina lokala u Srbiji, kao i najmanje dva hotela. Takođe, oni su vlasnici i više desetina stanova i luksuznih automobila, kao i klubova i diskoteka.

Zavidnu imovinu posjeduju i u Crnoj Gori: vlasnici su hotela u Budvi, nekoliko poznatih klubova i jednog fudbalskog kluba. Osumnjičeni organizatori šverca kokaina su označeni u policijskoj Beloj knjizi MUP-a Srbije kao članovi zloglasne grupe Amerika koja je, navodno, poznata po svojim dobrim vezama sa kolumbijskim narkokartelima, ali i sa italijanskim kriminalcima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Beogradski Glas javnosti je objavio verziju po kojoj je DEA, kao moguće naručioce ukupno tri tone kokaina iz Urugvaja, označila petoricu „barona kokaina” iz Srbije i Crne Gore.
Jednom od njih – koji se u dopisu DEA navodno vodi pod šifrom Baron C – prije mjesec dana već je privremeno oduzet jedan objekat u Crnoj Gori, na osnovu rješenja Specijalnog suda u Beogradu, gdje mu se sudi u odsustvu. Ovaj kontroverzni srpski biznismen, za kojim je iz Beograda raspisana Interpolova potjernica, vlasnik je i osnivač niza firmi u zemlji i inostranstvu koje se bave prodajom i distribucijom vina, papira, kao i nekretninama. Njegova zvanična imovina procijenjena je prošle godine na oko 650 miliona eura!
Isti medij navodi da je sljedeći u dopisu DEA Baron B, kralj crnogorskog i balkanskog podzemlja. Navodno ima veći uticaj i bogatstvo od samog premijera Mila Đukanovića. Smatra se da je njegov udio u kokainskom plijenu oko trećine. Takođe, vjeruje se da novac pere preko sporta i ugostiteljstva, kao i da kontroliše igre na sreću. Bavi se turizmom i zabavom, strasni je ljubitelj fudbala i rasnih konja i vlasnik nekoliko atraktivnih nekretnina i kasina na primorju.
Glas javnosti piše da se ime pomenutog ,,barona” dovodilo u vezu i sa italijanskim mafijašima kojima je navodno pružao zaštitu i za to dobijao dio od šverca cigareta. Sve do sada uspijevao je da se izvuče iz svake zamke, zahvaljujući, vjeruje se, zaštiti koju uživa od samog državnog vrha.
Najjači srpski igrač u kokainskom lancu, prema Glasu javnosti, jeste Baron K, rođeni Beograđanin koji je postao ekspert u rasturanju kokaina na sitno, preko razgranate mreže manjih dilera. Taj novac uložio je u građevinske poslove i kupovinu nekretnina po Srbiji i inostranstvu. Priča se da je vlasnik kladionice, a dovodio se i u vezu sa fudbalskim transferima. U Beloj knjizi o kriminalu MUP Srbije pominje se kao osnivač i vođa novobeogradskog klana. Trenutno, tvrde upućeni, živi na relaciji Beograd – Južna Amerika.
Javnosti najmanje poznat, ali dovoljno jak da „uposli” krak kokaina ka Italiji je Baron D1 sa sjevera Crne Gore koji pripada novijoj generaciji velikih narkodilera.
Totalno iznenađenje za balkanske policije je Baron D2, jer je oduvijek važio za mafijaškog atentatora na poznate ličnosti. Ne razmeće se ni kešom ni nekretninama. Prema procjenama DEA, njemu je bio namijenjen najmanji dio kokainskog kolača.
Prema nezvaničnim informacijama iz dosadašnje istrage, konci u krijumčarskom lancu su povlačeni iz Crne Gore, piše beogradski tabloid Alo.
Navodno je riječ o Darku Šariću, kontroverznom biznismenu iz Pljevalja i vlasniku brojne imovine u Crnoj Gori i Srbiji koja se vodi na njegovog mlađeg brata Duška.
Srpska policija bi, spekuliše štampa u Beogradu, uskoro trebalo da podnese krivične prijave protiv braće Šarić, koji se nalaze u Crnoj Gori.

Ubistva

U međuvremenu, policije nekoliko zemalja rade i na prikupljanju dokaza koji bi srpsko-crnogorski narko-klan doveli u vezu i sa ubistvima u Mostaru i Barseloni.
Sumnja se da ovaj klan stoji iza ubistva Beranca Branislava Obradovića u Mostaru, čije je tijelo nađeno u bunaru 14. oktobra ove godine, samo dan prije nego što je u luci u Urugvaju zaplijenjeno 2,2 tone kokaina. Bosanska policija je uhapsila je dvije osobe i raspisala potjernicu za petoricom osumnjičenih, a kao organizator zločina imenovan je Mostarac koji ima i državljanstvo Njemačke. Sumnja se da taj klan stoji i iza likvidacije barskog pomorca u Barseloni, čije je tijelo nađeno u zapaljenom džipu. Pomorac je, inače, bio prijatelj nestalog Slobodana Radonjića, čiji je otac bio poslovni partner Branislava Šaranovića koji je nedavno ubijen u Beogradu.

Rade za rusku mafiju

Advokat i nekadašnji šef beogradske kriminalističke policije Marko Nicović smatra da srpsko-crnogorski narko kartel radi za rusku mafiju, glavnu u distribuciji kokaina i najjaču u kontaktima sa kolumbijskim i argentinskim kartelima.
,,Ruska mafija koristi lokalne mafije kako bi servisirali njihove velike projekte, jer crnogorska mafija, pa ni srpska nema taj novac. Radi se o cifri od stotinu miliona eura, koje mafije sa ovih prostora ne mogu da imaju”, navodi Nicović

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo