Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Preko sirotinje iz krize

Objavljeno prije

na

Crnogorska privreda je u dubokoj krizi, a izvršna vlast u panici. I to se više ne da sakriti. Nepoznanica je samo cijena koju će platiti građani i privreda.

I PAD JE LET: U Vladi se nadaju da bi crnogorska ekonomija u narednoj godini mogla da raste po stopi od 0,5 odsto, saopštio je njen potpredsjednik i ministar finansija Igor Lukšić prezentujući prijedlog budžeta koji je u zadnji čas proslijeđen parlamentu. Lukšić je, ipak, najavio da je moguć i ponovni minus od dva odsto, pojašnjavajući predviđena ekonomska kretanja: ,,U svakom slučaju, očekujemo stagnaciju”. Stagnacija označava period u kome ekonomija ne raste. Podsjećanje na osnovne definicije je važno zbog ministrovog objašnjenja. ,,Želimo da budžetom damo dodatni zamajac razvoju u 2010. godini”, kaže Lukšić. Pojednostavljeno – Vlada će svojim mjerama kočiti crnogorsku privredu.

U najkraćem: Vlada Mila Đukanovića siromašeći ih, nastavlja svoj obračun sa obrazovanjem i srednjim staležom; poslovni partneri iz velikih privatizacionih afera ostaće privilegovani u odnosu na samonikle preduzetnike; maske liberalizma biće odbačene pred potrebom da se državnom silom i pritiscima očuvaju privatni monopoli i privilegije; dok će se sve greške i promašaju pravdati višom silom (globalnom krizom) a neplaćeni računi prebacivati na teret poreskih obveznika. Ali, krenimo redom.

Vlada je, tvrdi ministar finansija, uspješno riješila rebus: kako da ne smanji plate državnoj administraciji, sudijama, profesorima i ljekarima a da u budžetu sačuva novac potreban za finansiranje vlastitog komfora i luksuza.

Pomolila se na horizontu mogućnost da ministar, vlastitim primjerom, pokaže kako se štedi u vrijeme krize. Ali, on se nije odrekao ni jedne od mnogobrojnih apanaža koje mu pripadaju po osnovu funkcije. Ni od kolega iz Vlade nije tražio da pritegnu dizgine i sa budžeta skinu makar dio onih koji platu dobijaju po osnovu partijske ili plemenske pripadnosti. Lukšić se, umjesto toga, dosjetio da poveća poreze i doprinose koji će se plaćati iz zarada zapošljenih. Tako će bruto zarada onima koji platu primaju iz budžeta ostati ista, ali će kući odnijeti za tri do sedam odsto manje novca. Država će tako, računa ministar, uštedjeti 15 miliona eura. Koliko će novca u državnu kasu donijeti novi porez od onih koji zaradu ne dobijaju iz budžeta, nije saopštio. Kao što nije odgovorio ni na upozorenja iz Unije poslodavaca da bi novi nameti mogli dovesti do gašenja radnih mjesta, zatvaranja preduzeća ili njihovog bjekstva u sivu ekonomiju.

SOLIDARNOST NA TUĐI RAČUN: Podrška potpredsjedniku Lukšiću stigla je iz Zagreba, od njegovog kolege Vujice Lazovića. Ovaj je potpredsjednik Đukanovićevog kabineta sa Hrvatskog poslovnog savjeta poručio da se crnogorska Vlada odlučila za smanjenje zarada, kako bi izbjegla masovnije otpuštanje zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta. To je, zna Lazović, nepopularna mjera ,,ali je ekonomija surova i traži rješenje”.

Objašnjenje je začinjeno već prepoznatljivom patetikom: ,,Bio sam protiv ovih mjera dok su one bile u pripremi, ali sada, kada smo ih donijeli, kao tim moramo stojati iza njih”. Lazović, možda je zaboravio, nije obavezan da bude ministar. Kao što ni SDP, ako se njeni čelnici ne sjećaju, nije predodređena da bude dio vladajuće koalicije. I njihova sve češća zapomaganja kako oni, eto, ne bi ali moraju, ne govore o tome da je teško biti u Vladi, nego pokazuju kako je nekima lakše pogaziti vlastite principe i uvjerenja nego sa vlasti otići.

Umjesto izgovora, javnosti su potrebna objašnjenja. Zašto nas vlast prisiljava da i dalje finansiramo višak državne administracije dok, na drugoj strani ali opet našim novcem, dijeli desetine miliona kako bi Olegu Deripaski pomogla da se oslobodi viška radnika u KAP-u i Rudnicima boksita. Kako to da vlasnicima privatizovanih državnih preduzeća, iako oni ne ispunjavaju preuzete obaveze, Vlada pomaže i novcem i subvencijama i garancijama za nove kredite, dok za domaća preduzeća, njihove zapošljene i vlasnike – pomoći nema.

,,Svaka nova garancija sa sobom povlači dodatni fiskalni rizik i potencijalni trošak,” dosjetio se pomoćnik ministra finansija Milorad Katnić pa nam objašnjava da je to problem ,,ne samo sa aspekta troška poreskih obveznika, već i kreditnog rejtinga zemlje i buduće mogućnosti zaduživanja. To utiče i na cijene zaduživanja…”. Zato Vlada, dok su joj usta puna tržišta i ekonomskih principa, pomaže samo privilegovane, bez obzira na svrsishodnost takvih angažmana. Ili će nas neko ubijediti da je racionalno, u najvećoj besparici, navodnom investitoru autoputa Bar-Boljari iz budžeta dati akontaciju od 25 miliona eura da bi se zauzvrat dobilo slikanje sa premijerima Hrvatske i Srbije i, na zadovoljstvo pojedinih ministara i kafedžija, uposlila lokalna građevinska mehanizacija.

PREMIJER SKUPLJA HARAČ: Dok potpredsjednici pokušavaju da opravdaju sve iracionalnosti (para)državnih finansija, premijer bije drugu bitku. Iza zatvorenih vrata on pokušava, manirom dokazanog zagovornika svih poznatih i nepoznatih ekonomskih sloboda, natjerati ovdašnje banka da što prije potroše novac koji im je na raspolaganju.
,,Izgleda prilično neracionalno”, saopštio je Đukanović ,,prikupljati depozite i na njih plaćati pasivne kamate, a istovremeno imati preko 200 miliona likvidnih sredstava u situaciji u kojoj preduzeća vape za sredstvima koja treba da unaprijede njihovu likvidnost”. Naglašavajući da ne želi da upravlja poslovnom politikom banaka, Đukanović radi baš to – i poziva ih da rade njegov posao i uključe se u proces restrukturiranja preduzeća ,,jer su oni klijenti banaka koje moraju biti zainteresovene za njihovo ozdravljenje da bi se vratili krediti”. Kako bi zatvorio krug odgovornih, Đukanović je i Centralnoj banci spočitao da ,,to ne može posmatrati iz duboke hladovine”. I niko se među prisutnima, ne usudi da podsjeti Đukanovića kako je on svoje umijeće upravljanja bankom već dokazao – u Prvoj. Zato se , valjda, premijer nije sjetio da pomene koliko je za nagomilane probleme kriv on i Vlada kojoj je na čelu. A imao je razloga.

Umjesto toga, Đukanović postavlja antidijagnozu: ,,Ne vjerujem da je cijela istina u tome da preduzeća nemaju dobre programe, da se banke ponašaju zelenaški ili da Vlada ne stvara dobar poslovni ambijent”. A šta ako je, što mu ne bi bio prvi put, premijer potpuno u krivu. Pa je sve baš onako kako on ne vjeruje da jeste.

U fudbalu tim koji zaređa poraze promijeni trenera. Iako su njegovi povratnički mandati na čelu Vlade obilježeni neprekidnim nizom neuspjeha koji dosežu do Dubaija, premijer Đukanović o ostavci ne razmišlja. Umjesto toga, probleme pokušava riješiti novom promjenom ideologije. Navodni socijalista, koji je prvo tražio raspisivanje referenduma o uvođenju višepartizma, da bi se potom hvalio svojim neoliberalizmom, sada šansu traži u državnom intervencionizmu i povratku doktrinama dirigovane ekonomije u kojoj komitet određuje i ko pije i ko plaća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo