Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Preko sirotinje iz krize

Objavljeno prije

na

Crnogorska privreda je u dubokoj krizi, a izvršna vlast u panici. I to se više ne da sakriti. Nepoznanica je samo cijena koju će platiti građani i privreda.

I PAD JE LET: U Vladi se nadaju da bi crnogorska ekonomija u narednoj godini mogla da raste po stopi od 0,5 odsto, saopštio je njen potpredsjednik i ministar finansija Igor Lukšić prezentujući prijedlog budžeta koji je u zadnji čas proslijeđen parlamentu. Lukšić je, ipak, najavio da je moguć i ponovni minus od dva odsto, pojašnjavajući predviđena ekonomska kretanja: ,,U svakom slučaju, očekujemo stagnaciju”. Stagnacija označava period u kome ekonomija ne raste. Podsjećanje na osnovne definicije je važno zbog ministrovog objašnjenja. ,,Želimo da budžetom damo dodatni zamajac razvoju u 2010. godini”, kaže Lukšić. Pojednostavljeno – Vlada će svojim mjerama kočiti crnogorsku privredu.

U najkraćem: Vlada Mila Đukanovića siromašeći ih, nastavlja svoj obračun sa obrazovanjem i srednjim staležom; poslovni partneri iz velikih privatizacionih afera ostaće privilegovani u odnosu na samonikle preduzetnike; maske liberalizma biće odbačene pred potrebom da se državnom silom i pritiscima očuvaju privatni monopoli i privilegije; dok će se sve greške i promašaju pravdati višom silom (globalnom krizom) a neplaćeni računi prebacivati na teret poreskih obveznika. Ali, krenimo redom.

Vlada je, tvrdi ministar finansija, uspješno riješila rebus: kako da ne smanji plate državnoj administraciji, sudijama, profesorima i ljekarima a da u budžetu sačuva novac potreban za finansiranje vlastitog komfora i luksuza.

Pomolila se na horizontu mogućnost da ministar, vlastitim primjerom, pokaže kako se štedi u vrijeme krize. Ali, on se nije odrekao ni jedne od mnogobrojnih apanaža koje mu pripadaju po osnovu funkcije. Ni od kolega iz Vlade nije tražio da pritegnu dizgine i sa budžeta skinu makar dio onih koji platu dobijaju po osnovu partijske ili plemenske pripadnosti. Lukšić se, umjesto toga, dosjetio da poveća poreze i doprinose koji će se plaćati iz zarada zapošljenih. Tako će bruto zarada onima koji platu primaju iz budžeta ostati ista, ali će kući odnijeti za tri do sedam odsto manje novca. Država će tako, računa ministar, uštedjeti 15 miliona eura. Koliko će novca u državnu kasu donijeti novi porez od onih koji zaradu ne dobijaju iz budžeta, nije saopštio. Kao što nije odgovorio ni na upozorenja iz Unije poslodavaca da bi novi nameti mogli dovesti do gašenja radnih mjesta, zatvaranja preduzeća ili njihovog bjekstva u sivu ekonomiju.

SOLIDARNOST NA TUĐI RAČUN: Podrška potpredsjedniku Lukšiću stigla je iz Zagreba, od njegovog kolege Vujice Lazovića. Ovaj je potpredsjednik Đukanovićevog kabineta sa Hrvatskog poslovnog savjeta poručio da se crnogorska Vlada odlučila za smanjenje zarada, kako bi izbjegla masovnije otpuštanje zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta. To je, zna Lazović, nepopularna mjera ,,ali je ekonomija surova i traži rješenje”.

Objašnjenje je začinjeno već prepoznatljivom patetikom: ,,Bio sam protiv ovih mjera dok su one bile u pripremi, ali sada, kada smo ih donijeli, kao tim moramo stojati iza njih”. Lazović, možda je zaboravio, nije obavezan da bude ministar. Kao što ni SDP, ako se njeni čelnici ne sjećaju, nije predodređena da bude dio vladajuće koalicije. I njihova sve češća zapomaganja kako oni, eto, ne bi ali moraju, ne govore o tome da je teško biti u Vladi, nego pokazuju kako je nekima lakše pogaziti vlastite principe i uvjerenja nego sa vlasti otići.

Umjesto izgovora, javnosti su potrebna objašnjenja. Zašto nas vlast prisiljava da i dalje finansiramo višak državne administracije dok, na drugoj strani ali opet našim novcem, dijeli desetine miliona kako bi Olegu Deripaski pomogla da se oslobodi viška radnika u KAP-u i Rudnicima boksita. Kako to da vlasnicima privatizovanih državnih preduzeća, iako oni ne ispunjavaju preuzete obaveze, Vlada pomaže i novcem i subvencijama i garancijama za nove kredite, dok za domaća preduzeća, njihove zapošljene i vlasnike – pomoći nema.

,,Svaka nova garancija sa sobom povlači dodatni fiskalni rizik i potencijalni trošak,” dosjetio se pomoćnik ministra finansija Milorad Katnić pa nam objašnjava da je to problem ,,ne samo sa aspekta troška poreskih obveznika, već i kreditnog rejtinga zemlje i buduće mogućnosti zaduživanja. To utiče i na cijene zaduživanja…”. Zato Vlada, dok su joj usta puna tržišta i ekonomskih principa, pomaže samo privilegovane, bez obzira na svrsishodnost takvih angažmana. Ili će nas neko ubijediti da je racionalno, u najvećoj besparici, navodnom investitoru autoputa Bar-Boljari iz budžeta dati akontaciju od 25 miliona eura da bi se zauzvrat dobilo slikanje sa premijerima Hrvatske i Srbije i, na zadovoljstvo pojedinih ministara i kafedžija, uposlila lokalna građevinska mehanizacija.

PREMIJER SKUPLJA HARAČ: Dok potpredsjednici pokušavaju da opravdaju sve iracionalnosti (para)državnih finansija, premijer bije drugu bitku. Iza zatvorenih vrata on pokušava, manirom dokazanog zagovornika svih poznatih i nepoznatih ekonomskih sloboda, natjerati ovdašnje banka da što prije potroše novac koji im je na raspolaganju.
,,Izgleda prilično neracionalno”, saopštio je Đukanović ,,prikupljati depozite i na njih plaćati pasivne kamate, a istovremeno imati preko 200 miliona likvidnih sredstava u situaciji u kojoj preduzeća vape za sredstvima koja treba da unaprijede njihovu likvidnost”. Naglašavajući da ne želi da upravlja poslovnom politikom banaka, Đukanović radi baš to – i poziva ih da rade njegov posao i uključe se u proces restrukturiranja preduzeća ,,jer su oni klijenti banaka koje moraju biti zainteresovene za njihovo ozdravljenje da bi se vratili krediti”. Kako bi zatvorio krug odgovornih, Đukanović je i Centralnoj banci spočitao da ,,to ne može posmatrati iz duboke hladovine”. I niko se među prisutnima, ne usudi da podsjeti Đukanovića kako je on svoje umijeće upravljanja bankom već dokazao – u Prvoj. Zato se , valjda, premijer nije sjetio da pomene koliko je za nagomilane probleme kriv on i Vlada kojoj je na čelu. A imao je razloga.

Umjesto toga, Đukanović postavlja antidijagnozu: ,,Ne vjerujem da je cijela istina u tome da preduzeća nemaju dobre programe, da se banke ponašaju zelenaški ili da Vlada ne stvara dobar poslovni ambijent”. A šta ako je, što mu ne bi bio prvi put, premijer potpuno u krivu. Pa je sve baš onako kako on ne vjeruje da jeste.

U fudbalu tim koji zaređa poraze promijeni trenera. Iako su njegovi povratnički mandati na čelu Vlade obilježeni neprekidnim nizom neuspjeha koji dosežu do Dubaija, premijer Đukanović o ostavci ne razmišlja. Umjesto toga, probleme pokušava riješiti novom promjenom ideologije. Navodni socijalista, koji je prvo tražio raspisivanje referenduma o uvođenju višepartizma, da bi se potom hvalio svojim neoliberalizmom, sada šansu traži u državnom intervencionizmu i povratku doktrinama dirigovane ekonomije u kojoj komitet određuje i ko pije i ko plaća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo