Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Bretonvudski šerif pred vratima

Objavljeno prije

na

U Centralnoj banci Crne Gore već godinu dana tvrde da je dogovor s MMF-om neophodan, jer bi imao stabilizirajuće djejstvo na crnogorsku ekonomiju. ,,Crnoj Gori su potrebna eksterna sredstva. Ono što nudi MMF trenutno je najjeftinije. Na taj način bismo riješili problem finansiranja javne potrošnje u narednoj godini i minimizirali troškove otplate kamata”, kaže glavni ekonomista te institucije Nikola Fabris. Prema njegovim riječima, aranžman s MMF-om povećao bi kredibilitet zemlje i ekonomske politike. Isti je stav lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, koji dodaje da bi to bio signal investitorima da neko sa strane kontroliše trošenje novca. E, to je ono što crnogorska vlast nipošto ne bi željela. Zato je i prije pet godina u posljednjem trenutku odlučila da ne potpiše sporazum s MMF-om. Sada je ojačani ,,bretonvudski šerif” ponovo na vratima.

AKTIVNO ČEKANJE: Crna Gora je u dubokoj recesiji, dok njena vlast prema MMF-u sprovodi omiljenu politiku ,,aktivnog čekanja”. ,,Pregovaramo s MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam. Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”, rekao je u julu crnogorski premijer Milo Đukanović.

Kako se stanje u javnim finansijama dnevno pogoršava, a para je malo i nedovoljno da bi se pokrili svi minusi (čak ni 430 miliona od djelimične prodaje Elektroprivrede nije bilo dovoljno da se dočeka zima), mijenja se i retorika. Sve počinje da liči priči o lisici i kiselom grožđu. Zato vicepremijer Igor Lukšić kaže da aranžman sa MMF-om ne bi škodio. ,,Ne vidim neki preveliki problem ili negativni uticaj ako bi Crna Gora sada sklopila taj aranžman”, ističe on.

A njegov dekan s Univerziteta Donja Gorica, dr Veselin Vukotić, prije sedam mjeseci jasno je poručio da Crna Gora ne bi trebalo da uzima novac od MMF-a, jer bi to, kako je rekao, značilo zaduženje nove generacije. ,,Nijesam siguran da je put dobijanja novca od MMF-a najbolji, to je posljednja linija odbrane. Više sam za to da se angažuje privatni kapital i da on to rješava”, poručio je tvorac ,,crnogorskog ekonomskog čuda”.

Privatnog kapitala više nema, ne barem koliko treba ovoj zemlji. U koju je od 2006. godine, prema nezvaničnim podacima, ušlo oko šest milijardi eura! Tako da 300 miliona eura, koliko bi Crna Gora mogla da povuče od MMF-a, predstavlja samo ,,vrh ledenog brijega”. Ako bi se dobila u martu naredne godine, da se nekako ,,dobači” do sezone. A onda ćemo vidjeti.

I ta sredstva ne bi, kako smatra Vukotić, značila zaduživanje nove generacije. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da bi, ukoliko bude sklopljen, aranžman bio kratkoročan: najviše na 18 mjeseci.

USLOVI: MMF ne postavlja tako rigorozne uslove kao nekada, ali da uslovi i dalje postoje, to je sigurno. Prije svega, oni se odnose na smanjenje javne potrošnje i izdatke u socijalnom sektoru. A to znači da 60 odsto zaposlenih ne može više biti na ,,državnoj cucli”. Upravo su oni sigurni glasači vladajuće koalicije. Koja bi rezanjem te grane, sama sebi skratila mandat.

Ali, aranžman s MMF-om vlast bi mogla da iskoristi kao opravdanje da bi sprovela mjere za koje nema hrabrosti.

Jedan od uslova za aranžman sa Crnom Gorom je i raščišćavanje stanja u Prvoj banci. Upravo po preporuci MMF-a, Centralna banka obavlja reviziju poslovanja te banke.

,,Da smo imali aranžman s MMF-om, nikada Vlada ne bi dala 44 miliona banci premijera bankara. Zato oni odbijaju da sklope aranžman s MMF-om, jer on nameće tvrdu finansijsku disciplinu, pri čemu moraju da se poštuju pravila i mora da se traži odobrenje za svako trošenje iz budžeta”, ističe čelnik PzP-a.

Aranžman s MMF-om zaista bi bio nezgodan za Vladu, jer bi svaka četiri mjeseca u Podgoricu dolazile delegacije i provjeravale poslovanje kabineta premijera Mila Đukanovića za prethodno tromjesečje. I sve se to mora obrazlagati da bi se dobila nova tranša i, naravno, uvažavati primjedbe i prijedloge eksperata MMF-a.

PRIZEMLJENJE: Zato je pred Vladom Crne Gore težak zadatak i treba ga započeti saopštavanjem istine o periodu koji predstoji. No, ona za to još ne pokazuje dovoljno spremnosti. I dalje se govori o tome kako će već u drugoj polovini 2010. godine početi oporavak privrede, da će krenuti investicije i veliki infrastrukturni projekti, odnosno da treba imati samo malo strpljenja, pa će sve biti kao ranije.

Nije svakako loše čuti pozitivnu prognozu, ali je dokazana mana ove Vlade da lako povjeruje u sopstvenu propagandu. Treba se samo sjetiti silnih procjena o rastu BDP-a u 2009. godini ili, pak, iznosa prosječne zarade.

I u MMF-u očekuju da će naredne godine uslijediti realno smanjenje zarada i pad kreditne aktivnosti banaka, iako se od bankara traži da odobravaju više para preduzetnicima. S manje novaca građani će manje kupovati, trgovci manje uvoziti, što će dovesti do stabilizacije finansijskog sistema, ali na znatno nižem nivou nego prethodnih godina. Suštinski, vratićemo se unazad i platiti cijenu pogrešne ekonomske politike. Baš kao što se i krediti, i u vremenima krize, moraju otplaćivati.

Aranžman s MMF-om, stoga, predstavlja pokušaj kontrolisanog prizemljenja crnogorske ekonomije i ove trošadžijske države.

Međupartijski konsenzus i oko MMF-a

Zavisnost i strah, te biranje tzv. manjeg zla, bile su formule uspjeha vladajuće koalicije na svim dosadašnjim izborima. Sada su Đukanovićevi socijalisti i njihovi saveznici došli u istu poziciju kojom su dvije decenije ucjenjivali građane Crne Gore. Pitanje je, dakle, da li će zavisnost od stranih para ili strah od nekontrolisanih reakcija osiromašenog puka primorati Vladu da postigne aranžman s MMF-om, koji je, bar se tako čini, manje zlo od bankrota. Zato nije čudno što guverner Centralne banke Ljubiša Krgović kaže da oko pitanja aranžmana s MMF-om treba, pored ostalog, postići i – međupartijski konsenzus.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo