DRUŠTVO
Bretonvudski šerif pred vratima

U Centralnoj banci Crne Gore već godinu dana tvrde da je dogovor s MMF-om neophodan, jer bi imao stabilizirajuće djejstvo na crnogorsku ekonomiju. ,,Crnoj Gori su potrebna eksterna sredstva. Ono što nudi MMF trenutno je najjeftinije. Na taj način bismo riješili problem finansiranja javne potrošnje u narednoj godini i minimizirali troškove otplate kamata”, kaže glavni ekonomista te institucije Nikola Fabris. Prema njegovim riječima, aranžman s MMF-om povećao bi kredibilitet zemlje i ekonomske politike. Isti je stav lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, koji dodaje da bi to bio signal investitorima da neko sa strane kontroliše trošenje novca. E, to je ono što crnogorska vlast nipošto ne bi željela. Zato je i prije pet godina u posljednjem trenutku odlučila da ne potpiše sporazum s MMF-om. Sada je ojačani ,,bretonvudski šerif” ponovo na vratima.
AKTIVNO ČEKANJE: Crna Gora je u dubokoj recesiji, dok njena vlast prema MMF-u sprovodi omiljenu politiku ,,aktivnog čekanja”. ,,Pregovaramo s MMF-om. Za sada nijesmo zaključili aranžman i još nijesmo sigurni koliki bi mogao biti zajam. Čekamo da vidimo koliki će biti prihodi od privatizacije”, rekao je u julu crnogorski premijer Milo Đukanović.
Kako se stanje u javnim finansijama dnevno pogoršava, a para je malo i nedovoljno da bi se pokrili svi minusi (čak ni 430 miliona od djelimične prodaje Elektroprivrede nije bilo dovoljno da se dočeka zima), mijenja se i retorika. Sve počinje da liči priči o lisici i kiselom grožđu. Zato vicepremijer Igor Lukšić kaže da aranžman sa MMF-om ne bi škodio. ,,Ne vidim neki preveliki problem ili negativni uticaj ako bi Crna Gora sada sklopila taj aranžman”, ističe on.
A njegov dekan s Univerziteta Donja Gorica, dr Veselin Vukotić, prije sedam mjeseci jasno je poručio da Crna Gora ne bi trebalo da uzima novac od MMF-a, jer bi to, kako je rekao, značilo zaduženje nove generacije. ,,Nijesam siguran da je put dobijanja novca od MMF-a najbolji, to je posljednja linija odbrane. Više sam za to da se angažuje privatni kapital i da on to rješava”, poručio je tvorac ,,crnogorskog ekonomskog čuda”.
Privatnog kapitala više nema, ne barem koliko treba ovoj zemlji. U koju je od 2006. godine, prema nezvaničnim podacima, ušlo oko šest milijardi eura! Tako da 300 miliona eura, koliko bi Crna Gora mogla da povuče od MMF-a, predstavlja samo ,,vrh ledenog brijega”. Ako bi se dobila u martu naredne godine, da se nekako ,,dobači” do sezone. A onda ćemo vidjeti.
I ta sredstva ne bi, kako smatra Vukotić, značila zaduživanje nove generacije. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da bi, ukoliko bude sklopljen, aranžman bio kratkoročan: najviše na 18 mjeseci.
USLOVI: MMF ne postavlja tako rigorozne uslove kao nekada, ali da uslovi i dalje postoje, to je sigurno. Prije svega, oni se odnose na smanjenje javne potrošnje i izdatke u socijalnom sektoru. A to znači da 60 odsto zaposlenih ne može više biti na ,,državnoj cucli”. Upravo su oni sigurni glasači vladajuće koalicije. Koja bi rezanjem te grane, sama sebi skratila mandat.
Ali, aranžman s MMF-om vlast bi mogla da iskoristi kao opravdanje da bi sprovela mjere za koje nema hrabrosti.
Jedan od uslova za aranžman sa Crnom Gorom je i raščišćavanje stanja u Prvoj banci. Upravo po preporuci MMF-a, Centralna banka obavlja reviziju poslovanja te banke.
,,Da smo imali aranžman s MMF-om, nikada Vlada ne bi dala 44 miliona banci premijera bankara. Zato oni odbijaju da sklope aranžman s MMF-om, jer on nameće tvrdu finansijsku disciplinu, pri čemu moraju da se poštuju pravila i mora da se traži odobrenje za svako trošenje iz budžeta”, ističe čelnik PzP-a.
Aranžman s MMF-om zaista bi bio nezgodan za Vladu, jer bi svaka četiri mjeseca u Podgoricu dolazile delegacije i provjeravale poslovanje kabineta premijera Mila Đukanovića za prethodno tromjesečje. I sve se to mora obrazlagati da bi se dobila nova tranša i, naravno, uvažavati primjedbe i prijedloge eksperata MMF-a.
PRIZEMLJENJE: Zato je pred Vladom Crne Gore težak zadatak i treba ga započeti saopštavanjem istine o periodu koji predstoji. No, ona za to još ne pokazuje dovoljno spremnosti. I dalje se govori o tome kako će već u drugoj polovini 2010. godine početi oporavak privrede, da će krenuti investicije i veliki infrastrukturni projekti, odnosno da treba imati samo malo strpljenja, pa će sve biti kao ranije.
Nije svakako loše čuti pozitivnu prognozu, ali je dokazana mana ove Vlade da lako povjeruje u sopstvenu propagandu. Treba se samo sjetiti silnih procjena o rastu BDP-a u 2009. godini ili, pak, iznosa prosječne zarade.
I u MMF-u očekuju da će naredne godine uslijediti realno smanjenje zarada i pad kreditne aktivnosti banaka, iako se od bankara traži da odobravaju više para preduzetnicima. S manje novaca građani će manje kupovati, trgovci manje uvoziti, što će dovesti do stabilizacije finansijskog sistema, ali na znatno nižem nivou nego prethodnih godina. Suštinski, vratićemo se unazad i platiti cijenu pogrešne ekonomske politike. Baš kao što se i krediti, i u vremenima krize, moraju otplaćivati.
Aranžman s MMF-om, stoga, predstavlja pokušaj kontrolisanog prizemljenja crnogorske ekonomije i ove trošadžijske države.
Međupartijski konsenzus i oko MMF-a
Zavisnost i strah, te biranje tzv. manjeg zla, bile su formule uspjeha vladajuće koalicije na svim dosadašnjim izborima. Sada su Đukanovićevi socijalisti i njihovi saveznici došli u istu poziciju kojom su dvije decenije ucjenjivali građane Crne Gore. Pitanje je, dakle, da li će zavisnost od stranih para ili strah od nekontrolisanih reakcija osiromašenog puka primorati Vladu da postigne aranžman s MMF-om, koji je, bar se tako čini, manje zlo od bankrota. Zato nije čudno što guverner Centralne banke Ljubiša Krgović kaže da oko pitanja aranžmana s MMF-om treba, pored ostalog, postići i – međupartijski konsenzus.
Mustafa CANKA
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu
Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu. To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.
“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.
Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.
Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.
“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.
U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.
Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.
U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.
Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.
Patoanatomski otpad
Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.
,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.
,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
-
Izdvojeno4 dana
ZORAN MIĆANOVIĆ, NIKŠIĆKA HRONIKA ISPRIČANA ULJEM NA PLATNU: Kad misliš počinjati
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno4 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
FOKUS3 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Rupa pravde
-
Izdvojeno4 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
INTERVJU3 sedmice
DR BILJANA ĐORĐEVIĆ, DOCENTKINJA NA FPN-U I NARODNA POSLANICA U SKUPŠTINI SRBIJE: Afere u Srbiji teško da mogu biti okidač radikalnih promjena