Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mutna posla

Objavljeno prije

na

Prvi čovjek službenog Sindikata Veselin Vujanović udovoljio je zahtjevu većine granskih sindikata, koji su, nezadovoljni njegovim radom, tražili da podnese ostavku. Vujanović sa mjesta predsjednika Sindikata ide bez ikakvog obrazloženja. Nakon podnošenja ostavke se ne javlja na telefonske pozive novinara. Istinu, ipak, zna predsjednik Skupštine Sindikata Danilo Popović. On je neznavenima objasnio da se Vujanović na taj korak odlučio zbog jedinstva Sindikata, ali i zbog ličnog zdravlja. Vječit bos crnogorskih sindikata, kaže, cijeni Vujanovićev doprinos, za ostavku je saznao u posljednji čas. Odakle Popoviću takva saznanja, ne zna se, poznato je, međutim, da sukob između njega i Vujanovića tinja od kako je Vujanonović sjeo u fotelju prvog čovjeka radničke organizacije. Čelnici granskih sindikata odavno prigovaraju Vujanoviću koji je po hijerarhiji niži organ da je izvršio supermaciju nad javnim ovlašćenima Skupštine, čiji je predsjednik Popović. Zamjerali su mu da krši statut kad koristi imovinu, kod raspodjele stanova solidarnosti, kod obračuna zarada… Tvrdili su da se ni za šta ne pitaju, a da se od njih traži da uplaćuju sindikalnu članarinu i da dižu dva prsta kada zatreba.

Vujanović je mjesecima odgovarao da su optužbe proizvoljne i neargumentovane, da je hajka protiv njega naručena i da nekome odgovara degradacija Sindikata. Motive je vidio u tome što im je uskratio razne privilegije. ,,Ostavili su radnike na ulicu, uzeli otpremnine i zaposlili se u Sindikatu. E, to ne može”, upozoravao je Vujanović. Po svoj prilici može.

Vujanović je tvrdio da su motivi njegovih oponenata – da se ,,,ušeme u 250 stanova koji će se graditi u Podgorici”. Monitor je ranije pisao da je najveći problem to što je Vujanović bio počeo da radi svoj posao i da se ponešto pita. Do sada je to radio samo i isključivo Danilo Popović, koji je i dalje vrlo uticajan u Sindikatu, i bilo kakva promjena mu se nimalo ne sviđa.

Popović je obznanio da se nakon što je Vujanović podnio ostavku neće vraćati na mjesto predsjednika Sindikata. ,,Jednom sam pošao i neću se vraćati”, kazao je Popović koji je bio na čelu Sindikata punih 18 godina.

Na sjednici na kojoj su sindikalci saznali da je Vujanović podnio ostavku, pričalo se o minimalnoj cijeni rada. Zaključili su da minimalna cijena rada ne smije biti manja od 163 eura, što je granica siromaštva, a da u pregovorima sa Vladom za iznos toplog obroka i regresa ne smiju da popuste.

Čelnici Sindikata su se i ranije posvađali na sastanku na kome su trebali da pričaju o izmjenama Opšteg kolektivnog ugovora. Jedna od verzija je da je Vujanović podnio ostavku jer ne želi da stavi potpis na dokument kojim je Vlada planirala smanjenje zarada.

Po toj verziji, koju su objavili pojedini mediji, Vujanović je podnio ostavku i zbog smanjenja priliva novca u kasu Sindikata, jer su čelnici granskih sindikata koji su tražili njegovu smjenu, prestali da uplaćuju novac pa se Vujanović suočio sa problemom kako da isplati plate zaposlenima.

Čelnici Sindikata imali bi u ovom trenutku mnogo važnijih poslova nego da se svađaju. ,,Pitam se da li svi u Sindikatu imamo isti cilj, a to je da minimalna cijena rada ne može biti manja od 39 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori. Da se stečena prava iz važećeg Opšteg kolektivnog ugovora moraju zadržati i povećati, a nikako smanjivati”, upitala se predsjednica republičkog Sindikata trgovine Sonja Knežević. U trgovini radi 35 hiljada zaposlenih, koji imaju prosječnu zaradu 275 eura.

Biće interesantno vidjeti ko će Vujanovića naslijediti na funkciji predsjednika Sindikata. Teško da će Vlada koja, to i ptice znaju, znatno utiče na službeni Sindikat, stvari prepustiti slučaju i postaviti nekoga ko, na primjer, u vremenu ekonomske krize neće potpisati Opšti kolektivni ugovor. U Danilu Popoviću su imali dobrog saradnika. A možda i Vujanović progovori zbog čega je otišao.

Vesna RAJKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo