Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Panike nema, nedoumice rastu

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je, i zvanično je potvrđeno, novi grip odnio jedan život. Riječ je o 65-godišnjem čovjeku koji je u ponedjeljak preminuo u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica novog gripa A H1N1. No, ministar zdravlja Miodrag Radunović tvrdi da razloga za paniku nidalje – nema. ,,Situacija se posmatra na kvalitetan način i pod punim je nadzorom izabranih doktora i epidemiologa, kao i zdravstveno-sanitarnih inspektora”, kaže ministar. STIŽE VAKCINA: Prve vakcine bi, prema Radunovićevim riječima, trebalo da stigne do 15. decembra i to 15 hiljada doza. Nakon toga još 10 hiljada do kraja ove godine, dok će preostalih 111 hiljada biti isporučeno do kraja januara naredne.

Vakcina je, ubjeđuju crnogorsku javnost već danima, bezbjedna jer ne sadrži adivans. Adivans je supstanca koja se dodaje vakcinama da bi pojačala imunološki odgovor organizma.

Vakcina panenza protiv novog gripa, koja će u stiću u Crnu Goru, rađena je na isti način kao i ona protiv sezonskog gripa i, prema riječimadirektora Instituta za javno zdravlje Bobana Mugoše, mogu je koristiti svi koji nemaju neku vrstu posebne alergije.

,,Jedine kontraindikacije mogu doći kod alergičnih na jaja. Takođe, vakcinu ne smiju da prime trudnice u prvom trimestru trudnoće, djeca ispod šest mjeseci, a svi ostali ako nemaju neku posebnu alergiju mogu da je prime”, objasnio je Mugoša.

Mugoša tvrdi da su se prilikom pregovora sa proizvođačima vakcina vodili principom da se u Crnu Goru uvoze samo vakcine sa kojima imamo pozitivno iskustvo.

KADA, GDJE I KO: Kada vakcine konačno stignu u Crnu Goru – na redu je vakcinacija. Još se precizno ne zna kada će, gdje i ko biti vakcinisan. Boban Mugoša kaže da je izrada plana vakcinacije u posljednjoj fazi i da će biti brzo gotov.

Mugoša objašnjava da nije lako dati 136 hiljada vakcina, ali dinamika kojom će dolaziti omogućuje da se to uradi na najbolji mogući način. Povoljna okolnost je i to što će vakcine stići u vrijeme školskog raspusta.

No, organizacija davanja vakcine nije jedino bitno pitanje. Važno je i to koliko će ljudi biti spremno da je primi. Jer, sve je više onih koji sumnjaju u njenu djelotvornost pitajući se postoji li rizik da se ona primi.

Hrvatski mediji su puni informacija o lošem početku vakcinisanja u Hrvatskoj. Navode i ovaj primjer: prošlog ponedjeljka, tokom prijepodnevne smjene u ambulantama, u prosjeku su vakcinisane najviše tri osobe, a u mnogim ordinacijama – niko. Hrvatski mediji, takođe, navode da razlog tome treba tražiti u činjenici da prije vakcinisanja protiv virusa H1N1, pacijent mora da potpiše pristanak. Za primanje vakcine protiv sezonskog gripa to nije bilo potrebno. Iako se u Imunološkom zavodu brane da to rade samo da bi imali bolju evidenciju vakcinisanih i eventualnih slučajeva nuspojava – ljudi ne hrle na vakcinisanje.

I Udruženje hrvatskih pacijenata je reagovalo. Predsjednik Udruženja Marijo Drlje rekao je da ih je, iako su se nadali vakcinisanju, sada strah jer ,,potpisom preuzimaju odgovornost”.

VAKCINISATI SE ILI NE: Evropsku javnost je uzdrmala Eva Kopač, poljska ministarka zdravlja, koja je nedavno u parlamentu javno rekla da je odbila da naruči vakcine protiv novog gripa. Zbog toga što Poljska još nije nabavila vakcine protiv novog gripa, ombudsman Januš Kohanovski podnio je protiv ministarke zdravlja krivičnu prijavu. Kopač odbija da nabavi vakcine sve dok farmaceutske kompanije ne pristanu da preuzmu odgovornost za eventualne neželjene efekte.

Ministarkin stav su podržali i pojedini ljekari. Jedan od njih je i hrvatski epidemiolog dr Mladen Smoljanović sa Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta. On je u izjavi datoj Slobodnoj Dalmaciji podržao poljsku ministarku zdravlja poručujući da nije protiv vakcinisanja, ali je i upozorio da se ono ,,mora sprovesti u pravo vrijeme, s pravom stvari”.

,,Dok je epidemija, nije vrijeme vakcinisanja, i zbog toga se protiv svinjskog gripa ove sezone neću vakcinisati ni ja ni moja porodica, a da sam u kontaktu s pacijentima, ne bih ni njih vakcinisao, bez obzira na moguće sankcije. U sezoni gripe osoba koja se vakciniše može biti u inkubaciji, što znači da je zaražena virusom, ali se bolest još nije manifestovala i tada je povećan rizik od komplikacija, od blagih do izuzetno ozbiljnih, koje su, srećom, rijetke”, pojasnio je svoj stav dr Smoljanović.

Rekao je i da je u svojoj praksi vakcinisao hiljade osoba, a takva komplikacija dogodila se jednom od hirurga, kojemu su se nakon što je primio vakcinu javili početni simptomi neurološkog poremećaja poznatog kao Guillain-Barreov sindrom.

BEZ NEDOUMICA: Naši ljekari, makar oni koji istupaju u javnosti, nemaju nedoumica. Jednoglasno su za vakcinisanje. Ministar zdravlja Miodrag Radunović je izjavio da bi i on primio vakcinu, a dao bi je i svom sinu.

Boban Mugoša je pojasnio da se komplikacije uvijek mogu, sa bilo kojim medikamentom, desiti. Rizik, rekao je, uvijek postoji. On je, pojašnjavajući moguće komplikacije izazvane vakcinom, naglasio ,,ukoliko bi veći broj ljudi popio naiskap litar vode, desilo bi se da umre onaj sa visokim pritiskom”.

Prema procjenama – u Crnoj Gori trenutno ima oko hiljadu nosilaca virusa ili oboljelih. Nadležni tvrde da nema potrebe za proglašavanjem epidemije. Kada stigne vakcina – javiće se vjerovatno nove dileme i rasprave.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo