Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Panike nema, nedoumice rastu

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori je, i zvanično je potvrđeno, novi grip odnio jedan život. Riječ je o 65-godišnjem čovjeku koji je u ponedjeljak preminuo u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica novog gripa A H1N1. No, ministar zdravlja Miodrag Radunović tvrdi da razloga za paniku nidalje – nema. ,,Situacija se posmatra na kvalitetan način i pod punim je nadzorom izabranih doktora i epidemiologa, kao i zdravstveno-sanitarnih inspektora”, kaže ministar. STIŽE VAKCINA: Prve vakcine bi, prema Radunovićevim riječima, trebalo da stigne do 15. decembra i to 15 hiljada doza. Nakon toga još 10 hiljada do kraja ove godine, dok će preostalih 111 hiljada biti isporučeno do kraja januara naredne.

Vakcina je, ubjeđuju crnogorsku javnost već danima, bezbjedna jer ne sadrži adivans. Adivans je supstanca koja se dodaje vakcinama da bi pojačala imunološki odgovor organizma.

Vakcina panenza protiv novog gripa, koja će u stiću u Crnu Goru, rađena je na isti način kao i ona protiv sezonskog gripa i, prema riječimadirektora Instituta za javno zdravlje Bobana Mugoše, mogu je koristiti svi koji nemaju neku vrstu posebne alergije.

,,Jedine kontraindikacije mogu doći kod alergičnih na jaja. Takođe, vakcinu ne smiju da prime trudnice u prvom trimestru trudnoće, djeca ispod šest mjeseci, a svi ostali ako nemaju neku posebnu alergiju mogu da je prime”, objasnio je Mugoša.

Mugoša tvrdi da su se prilikom pregovora sa proizvođačima vakcina vodili principom da se u Crnu Goru uvoze samo vakcine sa kojima imamo pozitivno iskustvo.

KADA, GDJE I KO: Kada vakcine konačno stignu u Crnu Goru – na redu je vakcinacija. Još se precizno ne zna kada će, gdje i ko biti vakcinisan. Boban Mugoša kaže da je izrada plana vakcinacije u posljednjoj fazi i da će biti brzo gotov.

Mugoša objašnjava da nije lako dati 136 hiljada vakcina, ali dinamika kojom će dolaziti omogućuje da se to uradi na najbolji mogući način. Povoljna okolnost je i to što će vakcine stići u vrijeme školskog raspusta.

No, organizacija davanja vakcine nije jedino bitno pitanje. Važno je i to koliko će ljudi biti spremno da je primi. Jer, sve je više onih koji sumnjaju u njenu djelotvornost pitajući se postoji li rizik da se ona primi.

Hrvatski mediji su puni informacija o lošem početku vakcinisanja u Hrvatskoj. Navode i ovaj primjer: prošlog ponedjeljka, tokom prijepodnevne smjene u ambulantama, u prosjeku su vakcinisane najviše tri osobe, a u mnogim ordinacijama – niko. Hrvatski mediji, takođe, navode da razlog tome treba tražiti u činjenici da prije vakcinisanja protiv virusa H1N1, pacijent mora da potpiše pristanak. Za primanje vakcine protiv sezonskog gripa to nije bilo potrebno. Iako se u Imunološkom zavodu brane da to rade samo da bi imali bolju evidenciju vakcinisanih i eventualnih slučajeva nuspojava – ljudi ne hrle na vakcinisanje.

I Udruženje hrvatskih pacijenata je reagovalo. Predsjednik Udruženja Marijo Drlje rekao je da ih je, iako su se nadali vakcinisanju, sada strah jer ,,potpisom preuzimaju odgovornost”.

VAKCINISATI SE ILI NE: Evropsku javnost je uzdrmala Eva Kopač, poljska ministarka zdravlja, koja je nedavno u parlamentu javno rekla da je odbila da naruči vakcine protiv novog gripa. Zbog toga što Poljska još nije nabavila vakcine protiv novog gripa, ombudsman Januš Kohanovski podnio je protiv ministarke zdravlja krivičnu prijavu. Kopač odbija da nabavi vakcine sve dok farmaceutske kompanije ne pristanu da preuzmu odgovornost za eventualne neželjene efekte.

Ministarkin stav su podržali i pojedini ljekari. Jedan od njih je i hrvatski epidemiolog dr Mladen Smoljanović sa Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta. On je u izjavi datoj Slobodnoj Dalmaciji podržao poljsku ministarku zdravlja poručujući da nije protiv vakcinisanja, ali je i upozorio da se ono ,,mora sprovesti u pravo vrijeme, s pravom stvari”.

,,Dok je epidemija, nije vrijeme vakcinisanja, i zbog toga se protiv svinjskog gripa ove sezone neću vakcinisati ni ja ni moja porodica, a da sam u kontaktu s pacijentima, ne bih ni njih vakcinisao, bez obzira na moguće sankcije. U sezoni gripe osoba koja se vakciniše može biti u inkubaciji, što znači da je zaražena virusom, ali se bolest još nije manifestovala i tada je povećan rizik od komplikacija, od blagih do izuzetno ozbiljnih, koje su, srećom, rijetke”, pojasnio je svoj stav dr Smoljanović.

Rekao je i da je u svojoj praksi vakcinisao hiljade osoba, a takva komplikacija dogodila se jednom od hirurga, kojemu su se nakon što je primio vakcinu javili početni simptomi neurološkog poremećaja poznatog kao Guillain-Barreov sindrom.

BEZ NEDOUMICA: Naši ljekari, makar oni koji istupaju u javnosti, nemaju nedoumica. Jednoglasno su za vakcinisanje. Ministar zdravlja Miodrag Radunović je izjavio da bi i on primio vakcinu, a dao bi je i svom sinu.

Boban Mugoša je pojasnio da se komplikacije uvijek mogu, sa bilo kojim medikamentom, desiti. Rizik, rekao je, uvijek postoji. On je, pojašnjavajući moguće komplikacije izazvane vakcinom, naglasio ,,ukoliko bi veći broj ljudi popio naiskap litar vode, desilo bi se da umre onaj sa visokim pritiskom”.

Prema procjenama – u Crnoj Gori trenutno ima oko hiljadu nosilaca virusa ili oboljelih. Nadležni tvrde da nema potrebe za proglašavanjem epidemije. Kada stigne vakcina – javiće se vjerovatno nove dileme i rasprave.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo