Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Regulacija ili totalna eksploatacija

Objavljeno prije

13 godina

na

SKAKAVAC-1--bemax

Bemaka je demonstrirao da je moćna kompanija i da preko noći može pribaviti dozvole za bilo šta što radi u ovoj državi. Kada je pokrenuta priča oko nelegalne eksploatacije riječnog materijala iz Lima u mjestu Skakavac kod Berana, koja se vrši pod izgovorom sanacije magistrale oštećene u posljednjim poplavama, jedan od zaposlenih na radilištu samo je upitao – šta treba?

„Recite kakvu vrstu papira treba da imamo i to ćemo brzo riješiti”, kazao je on policajcima i lovočuvarima koji su zaustavili četiri teška kamiona podgoričkih registarskih oznaka.

Umjesto propisnih otpremnica i dozvola Uprave za vode, vozači kamiona kod sebe su imali dozvole izdate od sopstvene firme. U pratnji policije kamioni su promijenili pravac i dovezeni do Berana, uz opšte veselje mještana Skakavca, koji su do tada samo nijemo gledali kako se šljunak odnosi čak i sa privatnih imanja, a niko ne reaguje.

Konvoj kamiona parkiran je na ulazu u grad gdje je proveo nekoliko sati. Umjesto da se nakon toga preparkiraju i zadrže, policiji je stigao usmeni nalog da se kamioni puste. Time su intervencija i slavlje građana završeni, a Bemaks je nastavio da nesmetano obavlja posao koji je i do tada radio. Vodoprivredni inspektor je tvrdio – eksploatacija, a iz te kompanije – regulacija korita rijeke.

Činjenica da Bemaks već skoro dva mjeseca vrši eksploataciju riječnog materijala u Skakavcu teško se može osporiti. Lovočuvari Sportskog ribolovnog kluba Lim iz Berana napravili su detaljan video zapis. Amaterskom kamerom zabilježeno je kako moćna utovarna kašika ulazi čak i u korito rijeke, a zatim su propratili četiri velika kamiona kako natovareni materijal tokom čitavog dana transportuju sa teritorije beranske opštine u bjelopoljsku, dvadeset kilometara dalje, u mjestu Zaton. Na snimcima se vidi i da se materijal istovara u krugu separacije sa upečatljivo novim silosima koji nose zaštitni natpis Bemaksa.

Tako se moglo saznati da je Bemaksova separacija smještena odmah pored fabrike betonskih elementa u ovom selu. Bilo bi svakako zanimljivo istražiti kako je i ko Bemaksu dozvolio da baš tu locira separaciju? Ako se željelo učiniti nešto dobro i korisno za državu i napaćeni narod, mogla se privatizovati ova fabriku u stečaju, sa četrdeset zaposlenih, od koje ih dijeli ograda. Posljednja licitacija je bila prije samo dvadesetak dana. Neuspješna, naravno.

Bemaks je navikao da radi uspješno. Iz korita rijeke Lim u mjestu Skakavac samo u prvih mjesec izvađeno je, kako je procijenjeno, oko dvadeset hiljada kubika šljunka, što pretvoreno u najminimalnije novčane sume iznosi oko sto hiljada eura. Od toga, i onog što će u međuvremenu još biti vađeno, beranska lokalna uprava neće imati nikakve koristi.

Kada je, dakle, državni vodoprivredni inspektor napisao rješenje o zabrani eksploatacije, iz Bemaksa su odgovorili da se ne radi o eksploataciji već o regulaciji korita rijeke, i da će šljunak poslije toga vratiti?! Izvršni direktor Veselin Kovačević izjavio je, naime, da se rječni materijal „samo deponiju na određeno mjesto, odakle će biti vraćen kada bude izgrađen potporni zid u dužini od 140 metara”.

„Sve se radi strogo po projektu i onako kako nam je dala u zadatak Direkcija za saobraćaj. Vi znate da je jedan od razloga za oštećenje puta upravo ranija neplanska eksploatacija šljunka. Mi sada regulacijom korita rijeke pokušavamo da spriječimo da se to ponovo desi i da bude ugrožen potporni zid koji će biti izgrađen”, rekao je Kovačević.

On je dodao da Bemaks nema direktni kontakt sa Upravom za vode već da im je saglasnosti za izvođenje radova obezbijedila Direkcija za saobraćaj.

Potom se oglasio i direktor Direkcije za saobraćaj Veselin Grbović da potvrdi kako ova kompanija ima njihovu i saglasnost Uprave za vode za popravku dijela puta Berane – Bijelo Polje, a da je vađenje šljunka iz korita rijeke u cilju te sanacije

„U sklopu sanacije mora se počistiti da voda ide svojim tokom i da ne udara tamo gdje je izazvala haos”, izjavio je Grbović i naglasio da Bemaks legalno radi svoj posao.

Baš toga dana, sa mjesec zakašnjenja, kada su se novinari zainteresovali, izvođaču radova u Skakavcu stiglo je odobrenje Uprave za vode, u kojem, kako se moglo čuti, „okruglo na ćoše”, piše da Bemaks može, „ukoliko postoji potreba”, da ukloni sprudove, odnosno rječne nanose, ali „da se mora tačno znati gdje i koliko materijala odlaže i da se nakon završetka radova rječni materijal vrati”. Pri tome, niko iz Uprave za vode nije izašao na teren da vidi šta se radi, odnosno šta se uklanja i odnosi, koliko i gdje, i kako će da se vrati. I da eventualno pita izvođača kakva mu je računica da materijal odlaže dvadeset kilometara od radilišta, da bi ga poslije toga vraćao.

Da je magistralni put Berane – Bijelo Polje u mjestu Skakavac već bio kritično oštećen, govori i činjenica da je tender za „zaštitu trupa”, na sajtu Direkcije za saobraćaj objavljen početkom oktobra, i da je otvaranje ponuda obavljeno početkom novembra. Put u mjestu Skakavac propao je u poplavama mjesec kasnije, početkom decembra. Na sajtu Direkcije ne se mogu naći podaci o tome po kojoj cijeni je Bemaks dobio ovaj posao tada, i da li će po istoj cijeni raditi i nakon totalnog oštećenja puta.

Ili će tu razliku nadoknaditi u riječnom materijalu koji izmješta iz Skakavca u Zaton, pa iz Zatona u Skakavac. Hoće li biti viška? Biće zanimljivo na kraju tražiti podatke o tome koliko je šljunka uzeto a koliko vraćeno. U kubicima, precizno, podrazumijeva se. Tako je tražila Uprava za vode.

Slučaj sa Bemaksom skrenuo je pažnju na činjenicu da je rječni materijal veliki prirodni potencijal sjevera, i da se svih ovih godina neštedimice eksploatiše. Da su neki koncesionari dobro zabogatili.Upućeniji kažu da je takva pljačka šljunka, pijeska i riječnog kamena, započeta prije skoro dvije decenije, kada je ovaj prirodni resurs država izuzela iz domena lokalnih uprava. Od tada se koritima rijeka na ovoj teritoriji Crne Gore vršlja bez precizne kontrole. Ni na jednom mjestu eksploatacije, kojima jedva da se zna broja, nema prilazne rampe.

Vodoprivredni inspektor, jedan za čitav sjever, kontrolu može obavljati samo na mjestu eksploatacije. Kada se kamion već nađe na putu, kontrola prelazi u domen policije, a policija bi morala biti edukovana i upućena u to kakav dokument treba sa sobom da ima svaki kamion. Za sada se ne bi moglo reći da to baš tako hoda. Iz ribolovnih udruženja na sjeveru, koja se najčešće bune i „ratuju” sa koncesionarima zbog narušavanja vodotoka i ugrožavanja ribljeg fonda, i ranije je bilo prijava policiji na ovaj vid, kako kažu, privrednog kriminala. O kakvom blagu se radi govori podatak koliko je u Skakavcu uzeto šljunka, izraženo u novcu, za samo mjesec. Puta dvije decenije, i puta sva mjesta eksploatacije i svi koncesionari? U opštinske kase sada se od toga slivaju sredstva koja je čak i na godišnjem nivou mizerno spominjati.

Bemaks je inače raspolagao koncesijama na rječni materijal na čitavom toku Lima

kroz bjelopoljsku opštinu. Nevolja je što je Skakavac u Beranama. Da li je to možda nagovještaj da će ova kompanija dobiti u nerednom periodu koncesije i u ovom gradu, odnosno na kompletnom toku Lima od Plava do granice sa Srbijom, kako se spekuliše, znaće se vrlo brzo.

Bemaksova ofanziva

Da je Bemaks DOO krenuo u „ofanzivu” po sjeveru i počeo da iz poslova izbacuje neke druge velike firme, ne samo kada su koncesije u pitanju, jasno je bilo već kada je odabran da sanira jalovište u Mojkovcu. Mnogo je problematičnije kako je u oktobru prošle godine Bemaks pobijedio na tenderu za izgradnju puta Murino – Čakor, iako je bio trećerangirani u konzorcijumu sa Crnagoraputem. Povoljnije ponude od njihove imali su do tada na sjeveru neprikosnoveni Integral inženjering i Tehno-put. Tehno-put je, može se saznati, zbog toga uložio žalbu. Ishod toga prigovora još nije poznat.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

7 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

7 dana

na

17 Maja, 2024

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budva – dr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

2 sedmice

na

10 Maja, 2024

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo