DRUŠTVO
Davljenje na rate
Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Iako praktikuje da ubije – Duška Jovanovića, prebije – Miška Đukića, Mladena Stojovića, Željka Ivanovića… ili zaprijeti, vlast konstantno pokušava ućutkati nepodobna glasila i na diskretnije, perfidnije demokratske načine: povlašćenjima lojalnima i finansijskim iscrpljivanjem nelojalnih. Strategija – ekonomsko davljenje.
I povrh svega, povlašćeni se bune. Ovih su dana predstavnici televizija Prva, Atlas, Pink M i Radio-televizije Crne Gore RTCG, zajednički poručili – da to što bilježe znatno slabiju gledanost nije do njih, već do sistema mjerenja udjela gledanosti u Crnoj Gori. Tvrde: TV Vijesti vještački podižu rejting. I, još: ,,Monopol istraživačke agencije doprinosi povoljnijem položaju televizije, i nije zasnovan na realnim osnovama.”
Tako izgleda izokrenuta stvarnost. TV Vijesti su se, podsjeća za Monitor direktor Slavoljub Šćekić, dvije i po godine borile protiv diskriminacije u kojoj joj je svim sredstvima branjeno da dobije frekvenciju za Podgoricu i još neke velike gradove, što je uzrokovalo milionsku štetu.
„Tek pod ogromnim pritiskom Evropske komisije, Vlade Njemačke i Ambasade SAD dobili smo priliku da nas vidi cijela Crna Gora. Vrlo brzo smo, potom, napornim radom i istrajavanjem na profesionalnim standardima postali lideri u gledanosti i zadobili rekordno povjerenje gledalaca. Uz svu tragikomičnost u nastupu predstavnika četiri televizije, organizovanog preko noći i ‘po naređenju’, a zbog navodne sumnje u istraživanja i rejting TV Vijesti, označen je početak novog talasa napada na našu kompaniju. Pokušaji da se uticaj TV Vijesti umanji po svaku cijenu, dobijaju nove dimenzije. Šalje se i poruka našim klijentima da se ne reklamiraju kod nas, kako bi se nastavilo ekonomsko iscrpljivanje TV Vijesti.”
Nešto ranije, u odnosu na sinhronizovanu žalopojku četiri TV „žrtve” ,objavljeno je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Matematički dokaz ko je u Crnoj Gori na meti režima: Skupština i Vlada prošle godine potrošili su 852,06 hiljada eura na medije, agencije za odnose sa javnošću i istraživanje javnog mnjenja, ali i produkcijske kuće, od čega je ubjedljivo najviše novca otišlo u ruke režimu sklonih glasila -dnevnika Pobjeda, portala Analitika i radija Antena M.
Iako Pobjeda državi duguje dvadesetak miliona eura, iako joj se redovno, na račun poreskih obveznika, otpisuju dugovi i daju garancije, iako već deset godina posluje nezakonito zbog neprivatizovanja, iako ima tiraž od oko četiri hiljade primjeraka, to nije smetnja institucijama da na račun te medijske kuće uplate najviše novca za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima – čak 81,37 hiljada eura, ili 89,16 odsto! Budimo iskreni: za to kako brane šefa zaslužuju i 100 odsto.
Neuporedivo tiražnijim dnevnicima Vijestima i Danu, po osnovu reklama, uplaćeno je 2,81 hiljada, odnosno – 3,48 hiljade eura. Direktor Vijesti Željko Ivanović za Monitor kaže da vrh vlasti koristi državnu Pobjedu kako bi svoje lične i familijarne potrebe održavao u životu novcem svih građana Crne Gore. ,,Osim milionskih dotacija kojima svake godine vlast pokriva minuse Pobjede umjesto da uvede stečaj i proglasi bankrot ekonomski neodrživog sistema, ona mu obezbjeđuje i druge načine finansiranja kroz distribuciju svojih oglasa, ali i oglasa javnih preduzeća i vlastima bliskih firmi u jednom irelevantnom mediju. Tako se uz dva miliona otpisanih dugova Pobjede prema budžetu skupi još pola miliona nezasluženih oglasa koji se, u stvari, uzimaju nezavisnim medijima kojima bi po poziciji na tržištu i uticaju morali pripasti.”
Takvo stanje ne smeta prvom vojniku Pobjede Srđanu Kusovcu da ustvrdi kako ,,činjenica da je Pobjeda u državnom vlasništvu ne znači da dobija bilo šta od države.” Nema šanse.
Još jedan od načina perfidnih pritisaka vlasti na nepodobne medije jeste stvaranje novih glasila sa fantomskim finansijerima, koji preko dampinških cijena pokušavaju ugroziti rad nezavisnih medija, naglašava Ivanović.
,,Anonimni vlasnik Dnevnih novina već više od godinu i po ne odustaje da bespovratno sipa po 120 hiljada eura mjesečno u projekat koji je osuđen na propast samo da bi se makar malo oštetili nezavisni mediji. Možete zamisliti ko je taj moćni vlasnik tog lista koji je već bacio preko dva miliona eura bez bilo kakvih šansi da na ovako malom tržištu bilo kada povrati taj novac.”
Direktor Dnevnih novina Boris Darmanović kaže da taj list pravi finansijski gubitak jer je počeo da izlazi tek prije godinu i po.
,,Taj minus se planiranom dinamikom smanjuje dok ne dođe u plus. Za period koji smo odredili, a on je jako dug, odnosno realan. Ja nijedan svoj proizvod, a ima ih nekoliko, nijesam pravio da bih pare zaradio sjutra. Većina ih ostvaruje profit nakon 3-5 godina. Kako ćemo to da napravimo, naravno da neću da otkrijem, jer bih tog momenta plan propao. Dnevne novine imaju najbrži rast tiraža na Balkanu sa najvećim rastom i apsolutno su perspektivne.” Red je reći: Dnevne novine su mjesecima dijeljene džabe. A sada se prodaju po 20 centi.
Vlast je na vrijeme shvatila važnost interneta pa zdušno pomaže društvo na tom polju – portal Analitiku. Prošle godine portal koji vodi Draško Đuranović, ujedno član savjeta TVCG, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, čak – 26,38 hiljada eura. Mnogo puta posjećeniji sajtovi Vijesti ili Café del Montenegro nijesu dobili ni centa.
Pomoć Đuranovićevom novinarstvu ne datira od lani. Dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu njegove supruge, država je prebacili na nas. Građane. Objašnjenje Vlade: moralo se pomoći medijima prema kojima je Bega press imao dugove. Đuranović, vidimo po njegovim tekstovima i portalu, ne zaboravlja. Odužuje se.
Tu je i Darko Šuković. Urednik radija Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije prošle godine inkasirao je daleko najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca ili 24,5 hiljada eura! Za neuporedivo popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke. To je sedam puta manje nego prethodne godine. Za razliku od Vijesti koje bilježe enormni pad priliva novca, Anteni M cvjeta: u odnosu na pretprošlu godinu, taj radio je od, recimo, Ministarstva saobraćaja prošle godine dobio deset hiljada eura više. Zna Šuković što Vlada voli.
I prisluškivanje je jedan od načina za disciplinovanje. Krajem februara Dan je objavio podatak, tom listu potvrđen iz više izvora, da je zamjenik glavnog i odgovornog urednika tog dnevnika Nikola Marković za nešto više od godinu čak tri puta bio pod mjerama tajnog nadzora, a da su prisluškivani i urednik Hronike i Društva u tom listu Mitar Rakčević, kao i novinar Dražen Živković. Bilježeni su njihovi kontakti sa liderima opozicije, predstavnicima NVO sektora i nezavisnih medija.
Marković za Monitor kaže da što je veća pažnja i pritisak EU na ovdašnji režim tako se mijenja i metodologija obračuna vlasti sa nezavisnim medijima. ,,Od brutalnih, kakva su ubistva i premlaćivanja, preko milionskih odštetnih zahtjeva, pa sve do praćenja i prisluškivanja urednika i novinara. Procesi za odavanje državne tajne i visina zaprijećene kazne protiv moje malenkosti najbolje svjedoče kakav je odnos režima prema dnevnom listu Dan.”
Direktor Reportera bez granica za Evropu Olivije Bazil primijetio je da je u godini za nama od tri nezavisna medija sestra premijera Mila Đukanovića tražila 300.000 eura zbog njihovog pisanja o korupcionaškoj aferi. ,,Ukoliko bi se dogodilo da te tužbe budu uvažene, to bi bilo katastrofalno za održivost Dana, Vijesti i Monitora.”
Kazao je Bazil da prema njegovim saznanjima, odštetni zahtjevi protiv navedenih listova prelaze tri miliona eura, te da Crna Gora mora potpuno da ispoštuje praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. ,,Ne sporimo pravo građanima da tuže medije, jer se ponekad objavljuju stvari koje su kleveta. I kvalitet izvještavanja treba prilično popraviti, ali ukoliko protiv tri medija imate milionske tužbe, onda je jasno o čemu se radi.”
Za tužbe je nerijetko bila zadužena sestra premijera, advokatica Ana Kolarević. Dešavalo se, recimo, da po osnovu povrijeđene časti i ugleda, u bratovo ime, od Vijesti zahtijeva isplatu deset miliona eura. Pa dobiju ,,tek” deset hiljada. Drugi put, u ime vlasnika željezare Nikšić, ovoga puta po osnovu povrijeđenog poslovnog ponosa, Kolarevićka od Vijesti i Nebojše Medojevića zahtijeva isplatu takođe deset miliona eura, bez obzira što u vrijeme tog tužbenog zahtjeva takav pravni institut nije postojao. Dobili ,,samo” 33.000 eura. I tako dalje, do tri miliona.
Kolarevićka u ime familije, zna da odgovari: ,,E, neće se ta pravila diktirati za Anu Kolarević od šačice bolesnih umova, ljudi koje očigledno vodi mržnja prema Milu Đukanoviću”.
Nešto slično može se pročitati i u dokumentu Matice crnogorske, Pogled na medijske prilike u Crnoj Gori. U štivu koje potpisuje Ilija Despotović, objavljenom 2012. godine piše: ,,Nije dobro, nije profesionalno, nije ‘patriotski’ ako netrpeljivost ili mržnja prema Milu Đukanoviću zasljepljuje medijske krugove, pa se i oni priklanjaju političkim floskulama o ‘privatnoj državi’, o ‘dvoru’ i ‘dvorjanima’, čime na određeni način dovode u pitanje i kredibilitet ostvarene suverenosti države.”
To je ta patriotska logika: Đukanović i država – ista stvar.
Marko MILAČIĆ
Komentari
DRUŠTVO
ZAKUP SVETOG STEFANA I MILOČERA – PARAVAN ZA GRADNJU: Planski dokumenti o izgradnji 41.000 kvadrata i dalje na snazi
Objavljeno prije
6 danana
13 Decembra, 2025
Pokazalo se da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo, bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade. Bila je angažovana i čitava plejada saizvršilaca – ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa
U osnovnom ugovoru o dugoročnom zakupu elitnih crnogorskih hotela Sveti Stefan i Miločer sa imanjem koje zauzima 35 hektara parkova i šuma, zaključenim krajema januara 2007., nije bilo odrednica o investicionim poduhvatima i gradnji velikog broja objekata turističke ili komercijalne namjene. Ili su samo sakrivene od javnosti.
Ugovorom između Vlade Crne Gore sa jedne, kompanije Aidwey Investments Ltd kao zakupca i hotelske kompanije Aman Rizort, hotelskog operatera, sa druge strane, nije predviđena gradnja objekata u miločerskom parku i maslinjaku Svetog Stefana. Glasine o investicijama koje su na ovim lokalitetima dogovorene prije izdavanja hotela pod zakup, oštro su demantovane.
Pokazalo se ipak da je ugovor o zakupu elitnih hotela, o navodnom podizanju turizma Crne Gore na viši nivo bio paravan za državni projekat urbanizacije bisera crnogorske obale, izveden pod pokroviteljstvom dvije Vlade, na kome je bila angažovana čitava plejada saizvršilaca, ministara i poslanika, državnih institucija i dvorskih arhitekata uz prateću korupciju najvišeg nivoa.
U godinama koje su uslijedile pažljivo su izvođene pravne krivine, izmjene zakona i propisa, kako bi se vlasnicima misteriozne of-šor kompanije Aidwey, registrovane na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, omogućila izgradnja novog hotela Kraljičina plaža, mnogo većih gabarita od starog koji je porušen, kao i gradnja stanova za tržište u stoljetnoj šumi Miločera i na parcelama ispred grada-hotela Sveti Stefan.
Nekadašnji premijer Igor Lukšić tokom dvogodišnjeg staža na čelu Vlade postavio je temelje zloupotreba državnih institucija i kršenja zakona u korist jedne internacionalne grupe investitora koja se skriva iza ugovora o zakupu poznatih hotela.
Svoj dvogodišnji mandat Lukšić je krunisao Zaključkom Vlade, donijetom na poslednjoj sjednici kojom je predsjedavao, održanoj 30.11.2012., u kojem su navedene brojne povlastice koje će država odobriti zakupcu, od smanjenja ugovorenog iznosa godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i hotela Kraljičina plaža za 30 odsto, preko povećanja dužine ugvorenog zakupa na dodatnih 12 godina, oslobađanja od plaćanja dugova, taksi i poreza državi, pa sve do odobrenja po kome zakupci iz kompanije Aidwey mogu u srcu miločerskog parka graditi stanove za prodaju za odabranu VIP klijentelu.
Lukšićeva Vlada pripremila je one čuvene anekse na osnovni ugovor o zakupu. Zakupcima se odobrava prodaja 66 stanova koji će se u skladu sa DUP-om Chedi-Kraljičina plaža, koji nikada nije usvojen, izgraditi na parceli u miločerskom parku koja se prostire od hotela Kraljičina plaža do granice naselja Pržno.
Zemljište na kojem je gradnja u međuvremenu započeta, vlasništvo je Vladinog preduzeća HTP Miločer, pa je odlučeno da se izda pod zakup na rok od 90 godina. Kako je zakup hotela produžen na 42 godine, nakon isteka tog roka, u narednih 48 godina investitor će plaćati tržišnu cijenu zakupa zemljišta koje će se naći ispod izgrađenih i rasprodatih stambenih zgrada.
To praktično znači da je taj dio Miločera privatizovan i otuđen zauvijek.
Sve je dogovoreno na čuvenom putešestviju premijera Lukšića i ministrima ekonomije i finansija, Vladimira Kavarića i Milorada Katnića, skupa sa porodicama i boravku u luksuznom hotelskom kompleksu Amanjena u kraljevini Maroko, na račun kompanije Aman Rizort.
Aneks Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer i posebni Aneks Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža potpisao je tadašnji ministar održivog razvoja i turizma, Predrag Sekulić.
Kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža usvojen je u Skupštini CG u decembru 2015. sa 43 glasa poslaničke većine u parlamentu, uz presudnu podršku poslanika opozicione Pozitivne CG, čiji lider Darko Pajović za te zasluge nagrađen ambasadorskim mjestom u Pekingu.
Godinu ranije, premijer Lukšić i ministar Sekulić nezakonitim odlukama omogućili su izgradnju SPA centra u zaleđu male Kraljičine plaže. Po nalogu Lukšića ministar Sekulić izdaje UTU uslove kojima se vrši prenamjena prostora za gradnju na Kraljičinoj plaži, a kasnije i građevinsku dozvolu, bez zakonskog osnova i bilo kakvog planskog dokumenta.
Na taj način izgrađeno je oko 4.500 kvadrata na Kraljičinoj plaži, na najskupljoj lokaciji u državi.
Nakon Lukšića na scenu stupa Vlada Mila Đukanovića i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, koji pripremaju uslove za realizaciju usvojenih aneksa i gradnju na cijelom području zakupljenog ljetovališta. Prvi korak u tom pravcu bio je izmjena Zakona o uređenju prostora 2013. godine, dodavanjem novog člana 60a, kojim je Vladi omogućeno da u slučajevima kada za određeni prostor nije pokriven planskom dokumentacijom, sama, odnosno Ministarstvo uređenja prostora, daje UT uslove za gradnju objekata od opšteg interesa. Što se direktno odnosilo na kompleks Miločer – Sveti Stefan.
U martu 2015. Vlada donosi Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat urbanističko-arhitektonskog rješenja za prostor koji obuhvata površinu od 35 hektara. Posao je obavilo odjeljenje za razvojne projekte, kojim je rukovodila arhitektica Dijana Vučinić, u ministarstvu održivog razvoja i turizma ministra Gvozdenovića.
Dugo planirani zločin protiv prirode, devastacija prirodno-istorijskog i kulturnog nasleđa time je bila ozvaničena. Zakupcu turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer omogućeno je da izgradi 41.000 kvadrata prostora različitih namjena na atraktivnijoj lokaciji. Ako se tome doda 4.500 kvadrata izgrađenog SPA centra pored male plaže, može se govoriti o svojevrsnoj betonizaciji najljepšeg dijela crnogorske obale.
Prema UP turistički rizort Miločer planirana je izgradnja hotela, više luksuznih vila, apartmanskog kompleksa, ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora, heliodroma, dječjeg igrališta, dva teniska terena, garaža, trafostanica.., i drugih objekata na 17 lokacija u prostoru Miločera i Svetog Stefana.
Prostor ispred hotela Sveti Stefan napadnut je objektima na više lokacija. Stara administrativna zgrada pretvara se u apartmansko-poslovni centar sa 5.000 m2. Planiran je red samostalnih vila u maslinjaku, projektovanih kao replike starih crnogorskih kamenih kuća ukupne površine oko 13.000 kvadrata. Nadograđuju se divlje podignute administrativne zgrade u maslinjaku sa preko 3.000 kvadrata. Planirana je i nova garaža na četiri nivoa sa 4.500m2. Gradiće se i direktno na pijesku istočne svetostefanske plaže, na lokaciji restorana Pod murvom.
Kompanija Adriatic properties dobila je u aprilu 2019. UT uslove od Ministarstva održivog razvoja za gradnju objekata na pomenutih 17 lokacija.
Što znači da može graditi na svakoj od navedenih lokacija ukoliko to želi.
Zaključivanjem arbitražnog sporazuma između Vlade Milojka Spajića i zakupca, ostaje otvoreno pitanje sudbine planskog dokumenta UP Turistički rizort Miločer. Da li će biti stavljen van snage, da li će izdati UT uslovi za izradu tehničke dokumentacije za gradnju po ljetnikovcu biti povučeni, ili će zakupac i kompanije oko njega nastaviti sa betoniranjem Sveca i Miločera.
Urbanistički projekat Miločer u međuvremenu je postao sastavni dio regionalnog Prostornog plana obalnog područja.
Ekipi Vladinih poslušnika u projektu degradacije Svetog Stefana i Miločera pridružila se i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Sastavni dio UT uslova koje je zakupac dobio, predstavlja i kontorverzno Rješenje o konzervatorskim uslovima za gradnju objekata na prostoru koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro. Rješenje je potpisao tadašnji direktor Božidar Božović.
„Nove gradnje i dogradnje na parcelama oko Svetog Stefana predvidjeti tako da se maksimalno uklope u ambijentalne karakteristike i da budu maksimalno podređene ambijentu Svetog Stefana“, skandalozna je preporuka institucije koja je morala da zaštiti kulutrno dobro sa okolinom.
Osam parcela na kojima je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata, predstavljaju integralni dio zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra Sveti Stefan.
Sveti Stefan je stavljen pod zaštitu kao spomenik kulture 06. decembra 1949. godine, odmah nakon osnivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Pravna zaštita grada-hotela traje u kontinuitetu iako se Uprava za zaštitu kulturnih dobara poziva isključivo na sopstveno rješenje od 28.septembra 2017. godine kojim je Sveti Stefan proglašen za nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
BUDVA: BUDŽET, POLITIKA I CRKVA: Razlaz dva predsjednika – Jovanovića i Odžića?
Objavljeno prije
2 sedmicena
6 Decembra, 2025
Zakonski rok za usvajanje budžeta ističe 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Prema nezvaničnim informacijama Nikola Jovanović je upozorio predsjednika parlamenta Petra Odžića da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu. Od glasova odbornika DPS-a zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva
Milion eura koje je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, na Cetinju obećao mitropolitu SPC Joanikiju, u vidu donacije za izgradnju hrama Svetog Marka u Budvi, naći će se u budžetu grada za narednu 2026. godinu. Iako je bilo dvoumljenja oko toga na koji način će se iz gradske kase izdvojiti ova pozamašna suma, kako bi se obezbijedio potreban broj glasova za podršku donaciji, ipak će se sprovesti kao budžetska stavka na strani rashoda, oko koje treba da se izjasne 32 odbornika budvanskog parlamenta.
Zakonski rok za usvajanje novog budžeta istiće 31. decembra, do kada mora biti održana sjednica lokalnog parlamenta. Predsjednik Jovanović nije odustao od donacije uprkos protivljenju predsjednika Skupštine, Petra Odžića.
Prema nezvaničnim informacijama Jovanović je ozbiljno upozorio Odžića, lidera Evropskog saveza da će biti isključen iz vlasti ukoliko ga ne podrži u namjeri da SPC donira milion eura za gradnju najvećeg pravoslavnog hrama na Jadranu.
Okosnicu vlasti koju je projektovao Jovanović, upravo čini njegov savez sa Odžićem, koji je na ime dva odbornička mandata zauzeo poziciju predsjednika budvanskog parlamenta i niz funkcija u lokalnoj upravi na koje je doveo kadrove svoje koalicije sa SD i Liberalnom partijom.
Jovanovićeva i Odžićeva vlast u Budvi sa 11 mandata uz mandat GP URA, temelji se na podršci koju dobijaju od Demokratske partije socijalista i njihovih 7 odbornika, koja je zauzvrat zaposjela gotovo 50 odsto ključnih funkcija u gradu.
Ukoliko dođe do razlaza između Jovanovića i Odžića, kadrovi ES izgubiće novostečene pozicije. Ali do krize vlasti neće doći jer je osigurana lojalnost odbornika DPS.
Zanimljivo je da će upravo DPS u Budvi omogućiti da SPC dobije najmanje milion eura iz opštinske kase na ime pomoći za izgradnju hrama, uz ostale troškove za izradu projektne dokumentacije, gradnje garaža i drugih ulaganja. Od njihovih glasova zavisi prolaznost Jovanovićevog dobročinstva.
DPS je značajno pomogao izgradnju Sabornog hrama Hristovog Vaskresenja u Podgorici, pa zašto ne bi podržao i izgradnju hrama u Budvi, obrazloženje je članova ove partije, na pitanje da li će glasati za budžet. Prethodni antagonizmi i burni događaji oko rješavanja statusa SPC u Crnoj Gori i usvajanja Zakona o slobodi vjeroipovijesti, koji su doprinijeli rušenju trodecenijske vlasti DPS, ostavljeni su u prošlosti.
DPS Budve i Jovanovićeva politička grupa Budva naš grad iz dana u dan unapređuju međusobne odnose i političku saradnju nesebičnom podjelom funkcija i privilegija u najbogatijem primorskom gradu. Na to ukazuju pojedine odluke poput one o zatvaranju korupcionaških afera iz vremena vladavine koalicija DPS-SDP-SD, projekta desalinizacije morske vode, takozvane Osmoze i projekta prečišćavanja otpadnih voda, zaključivanjem poravnanja sa povjeriocima koja su opštinu stajala oko 3 miliona eura.
Opštinska kasa turističke prijestonice prepuna je. Milioni se prelivaju na poslove sa nekretninama koje inicira Jovanović. Na čudne kupovine zemljišnih parcela i otkup starih zgrada i poslovnih prostora.
Budžet opštine Budva za 2025. godinu definisan je na iznos nešto viši od 69 milione eura. To je najveći budžet među opštinama u Crnoj Gori, poslije budžeta Glavnog grada. Ogromna sredstva u gradskoj kasi kojima suvereno raspolaže predsjednik Jovanović, jer rasprava u parlamentu oko načina trošenja novca građana gotovo i nema. Svi njegovi predlozi i rebalans budžeta usvajaju se ekspresno i jednoglasno. Izostaju kritike na okolnost da budžet u cjelini nije realizovan.
Značajna budžetska sredstva ostaju neiskorišćena pa se prenose iz godine u godinu. Oko 17 miliona eura iz budžeta 2024. opredijeljenih za kapitalne investicije, nisu utrošene jer veće investicije nisu sprovedene. U lokalnoj upravi nema stručnih i sposobnih kadrova za realizaciju opštinskih infrastruktunih projekata koji nedostaju građanima Budve. Vlast nema viziju razvoja grada, nema ideja kako i na šta da utroši milione eura. Na ključne pozicije dovode se nestručne osobe iz drugih mjesta. Poput mlade sociološkinje iz Mojkovca koja će upravljati finansijama primorskog grada. U zapošljavanju partijskih kadrova sa strane jednako učestvuju i Jovanović i Odžić. Iz drugih opština angažuju se i predsjednikovi savjetnici koji ničim ne doprinose ostvarenju ciljeva i obećanja iz izborne kampanje partija koje vrše vlast.
Zaboravljen je tako projekat gradnje šetališta od Starog grada do Bečića. Konkurs za izradu idejnog rješenja je završen ali Opština ne preduzima potrebne mjere da obezbijedi izradu glavnog projekta. Zbog toga što predstavnici vlasti ne žele saradnju sa političkom konkurencijom iz državnog preduzeća JP Morsko dobro, uključenim u projekat.
Građani najbogatije opštine u Crnoj Gori u odnosu na broj stanovnika, (oko 27.000), žive kao da je najsiromašnija. Nemaju osnovne pretpostavke za gradski život, dostojan poznatog turističkog grada. Budvi nedostaju bolnica, porodilište, pozorište, zdanje gradskog kulturng centra, bioskop, garaže i parking mjesta, prave ulice i trotoari, parkovi, uređena zelena pijaca, šetalište uz more i mnogi drugi sadržaji od značaja za društvenu zajednicu. Sve je pretvoreno u beton, solitere, stanove i apartmane, restorane i kafane, kao da je Budva u cjelini jedan veliki preizgrađeni turistički rizort.
Od februara, kada je formirana aktuelna vlast, pa do kraja ove godine, nije započet ni jedan infrastrukturni projekat u Budvi. Zato je otvoren veći prostor za enormnu tekuću potrošnju i razne donacije.
Iz opozicije upozoravaju da Skupština Opštine radi u krnjem sastavu, da im se ne dozvoljava zamjena odbornika.
“Onemogućava nam se da izvršimo zamjenu odbornika. Nosilac liste Mladen Mikijelj, podnio je ostavku na odborničko mjesto zbog konflikta interesa. Njegovo mjesto je ostalo upražnjeno djelovanjem predsjednika SO Petra Odžića, koji ne dozvoljava da se imenuje drugi kandidat sa naše izborne liste. Zbog toga Skupština opštine radi nezakonito, nema puni kapacitet. Po Zakonu o lokalnoj samoupravi na osnovu broja stanovnika SO Budva mora da ima 33 odbornika. Ona međutim funkcioniše sa odbornikom manje“, navodi Nemanja Kuljača, odbornik koalicija Za budućnost Budve, koja ima 9 odborničkih mandata dok u radu parlamenta učestvuje sa njih osam.
Neobična je pozicija opozicije u budvanskom parlamentu. Ona ne može istjerati pravdu u lokalnoj upravi iako je dio državne vlasti i upravlja nadležnim ministarstvima i institucijama koje moraju navodno nezakonito ponašanje sankcionisati.
U medijima se plasiraju teze o mogućoj podršci koju će odbornici koalicija Za budućnost Budve dati Jovanoviću i glasati za usvajanje budžeta i spornu donaciju za izgradnju hrama. Računa se na njihov dobar odnos sa SPC, zbog kojeg će preći preko ranijih uvreda predsjednika opštine. Koalicija koju čine NSD, SNP i DNP, nedavno je formirala tri odbornička kluba od jednog zajedničkog. Svaka partija je sa istim izbornim sloganom, uz obrazloženje da će na taj način efikasnije nastupati u parlamentu, na kolegijumu kod predsjednika Skupštine imati tri predstavnika umjesto jednog i dobiti više vremena za izlaganja.
Ova podjela otvara put Jovanoviću da ponovo pokuša razjediniti koaliciju Za budućnost Budve i obezbijedi glasove za svoje projekte makar budvanskog SNP.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
PREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala ulagao u hotel u Crnoj Gori?
Objavljeno prije
2 sedmicena
6 Decembra, 2025
Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura. Među uhapšenim su, javili su, Predrag D. i Kristina D. Ono što nijesu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi
Zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili preko tri miliona eura, u velikoj akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, podnijeta je krivična prijava protiv sedam osoba, među kojima su i supružnici Predrag D. i Kristina D, koja trenutno nije u Srbiji, izvijestili su srpski mediji protekle sedmice.
Ono što nisu pojasnili je da se radi o Predragu Dragojloviću, predsjedniku Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu i njegovoj supruzi. Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još uvijek nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili smo i iz Razvojne banke Crne Gore.
Nadležni organi u Srbiji sumnjaju da je organizator B.Č. organizovao ostale osumnjičene da u periodu od decembra 2023. do novembra 2025. godine kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD ,,Bleecker” d.o.o., čiji je vlasnik Predrag Dragojlović, a kako bi se „vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem“. Prema srpskim istražnim organima cilj je bio i da zadrže upravljanje nad hotelom “Garni B” u Beogradu, koji je inače u vlasništvu preduzeća ,,Bleecker”. Na taj način, kako se sumnja, protivpravno su stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 evra. Sumnja se i da su taj novac prebacili na račune PD ,,Lumia”d.o.o. čija je direktorka Kristina Dragojlović.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
Početkom 2022. godine Novski portal je izvijestio da ,,više od dva mjeseca, poslije skoro 50 godina urušavanja, u toku je obnavaljanje zadužbinskog zdanja Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti.
„Premda starograđani pričaju da su radovi usporeni, za očekivati je da to zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, postane hotel”, naveo je portal koji je objavio da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine.
,,Konačno, na ovoj trospratnici počeli su sanacioni radovi, zapravo raščišćavanje, pa onda konzervatorska istraživanja. Zdanje će, po zamisli zakupca i investitora, biti pretvoreno u u hotel. Jer, nedavno su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu zadužbine”, izvijestio je Novski portal.
Objašnjeno je da je Nikola Musić bio brodovlasnik i pomorski kapetan koji se obogatio trgovinom žitom. Testamentom iz 1835. godine, koji se čuva u hercegnovskom Arhivu, imovinu zadužbine, kuću sa butigama na Belavisti, ostavio je Manastiru Savina. Želio je da jedan dio prihoda odlazi Manastiru, a drugi školovanju sveštenika.
Zgrada je nacionalizovana i oduzeta Manastiru, a do zemljotresa 1979. godine korišćena je kao stambeno-poslovni objekat, gdje su bile smještene prostorije KK Primorja. U zemljotresu je jako oštećena, nikada nije sanirana. Propao je krov, a cigle i komadi fasade su u jednom periodu bili prijetnja prolaznicima.
Zoran Lazarević, zastupnik manastira Savina, u decembru 2021. za Dan je izjavio da su ugovorom zaštićeni interesi crkve, a planu investitora je da u zadužbinskom objektu otvori hotel. ,,Preduzeće Dragojlovića se bavi hotelijerskim uslugama tako da će i ovaj objekat kada bude rekonstruisan i završen biti predviđen za tu vrstu djelatnosti. Očekujemo da će ovaj objekat podići turističku ponudu grada i biti jedan od brendova. Uz obaveznu investiciju u rekonstrukciju objekta, koja se procjenjuje na nekoliko stotina hiljada eura, investitor će plaćati zakupninu koja će po volji ostavioca biti namijenjena školovanju monaha. Nakon 30 godina zadužbinska zgrada biće vraćena u posjed manastira Savina”, pojasnio je Lazarević.
Za obnovu objekta zadužbine ranije su bili zainteresovani srpski biznismen Miroslav Mišković i Konzulat Republike Srbije u Herceg Novom, ali dogovor nije postignut.
Svojevremno su bili definisani urbanističko tehnički uslovi i izrađen projekat za restauraciju ovog vrijednog zdanja ,a područno odjeljenje Centra za konzervaciju i arheologiju iz Kotora definisalo konzervatorske uslove za ovaj kompleksan posao. Urbanističkim planom je predviđeno da zgrada nakon rekonstrukcije bude objekat kulturno vjerskog sadržaja, muzej sa bibliotekom i salom za kulturne događaje.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija ove zadužbine.
Krejem protekle sedmice, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor za sedam osoba osumnjičenih da su prouzrokovali lažni stečaj firme i stekli protivpravnu imovinsku korist od oko 300 miliona dinara.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj

ZNAKOVI PORED PUTA: Botunska Crna Gora
DETALJI SPORAZUMA O PONOVNOM OTVARANJU SVETOG STEFANA: Izgubljene godine
BALŠA BRKOVIĆ, PISAC: Loša vlast kao sudbina
Izdvajamo
-
HORIZONTI4 sedmiceSARAJEVSKI SAFARI U SUDNICI ITALIJE: Lovci bez duše
-
DRUŠTVO4 sedmicePOLITIČKA CIJENA HRAMA SVETOG MARKA U BUDVI: Hoće li milionska donacija SPC izazvati raspad koalicije na vlasti
-
DRUŠTVO2 sedmicePREDSJEDNIK UO INSTITUTA SIMO MILOŠEVIĆ PREDRAG DRAGOJLOVIĆ UHAPŠEN U SRBIJI: Novac od kriminala ulagao u hotel u Crnoj Gori?
-
INTERVJU4 sedmiceDRAGO BOJIĆ, TEOLOG I FILOZOF, SARAJEVO: U ljude se uvlači strah, jer ne znaju što donosi sjutra
-
FOKUS4 sedmiceCRNOGORSKA DIPLOMATIJA, LOBISTI I RASLOJAVANJE U SRPSKOM SVETU: Vrijeme tranzicije
-
HORIZONTI2 sedmiceOPERACIJA LUGANSK I DOMAĆI RUSKI PLAĆENICI: Zastita nacionalne bezbjednosti ili nova predstava
-
INTERVJU3 sedmiceDALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Za ovu vlast zločinci su samo oni koji nijesu njihove nacionalnosti ili vjere
-
DRUŠTVO3 sedmiceCRNA GORA U VRHU EVROPE PO BROJU SAMOUBISTAVA: Ćutanje ubija
