Povežite se sa nama

OKO NAS

IZAZOVI PARLAMENTARNOG ŽIVOTA U KOLAŠINU: Na podgoričkim adresama

Objavljeno prije

na

Više od četvrtine odbornika kolašinske Skupštine opštine ne žive u Kolašinu niti su tu zaposleni. Osim Demokratskog fronta i Grupe birača, svaka stranka koja učestvuje u zakonodavnoj vlasti ima odbornike, koji u grad, čije građane predstavljaju, rijetko svraćaju, a čak nijesu redovni ni na sjednicama lokalnog parlamenta. Iako je nakon lokalnih izbora minule godine, SO znatno „podmlađena” u odnosu na prošli saziv, a prilika da odlučuju data je i znatno većem broju žena, činjenica da su osam odbornica i odbornika svoje karijere vezali za neki drugi grad prično je obeshrabrujuća, smatraju čak i njihove partijske kolege. Po broju onih odbornika, koji u Kolašin dolaze samo na godišnje odmore i na poneku sjednicu SO prednjači opoziciona Demokatska partija socijalista. Od 10 predstavnika zakonodavne vlasti iz te stranke, čak četvoro živi i radi u Podogorici, odnosno Nikšiću.

Marta Šćepanović već dvije godine živi u Podgorici, a poslanica je i u crnogorskoj Skupštini, bivši predsjednik Opštine Darko Brajušković, pored toga što je odbornik, predsjednik je Planinarskog saveza Crne Gore, pa je poslom vezan za glavni grad, gdje i živi. Gorica Bojić, takođe je u Podgorici, a odbornik dr Vojin Kadić odnedavno je zaposlen u Nikšiću.

Od tri odbornika vladajuće Socijeldemokratske partije, jedan, Bojan Zeković, već odavno je zaposlen u Podogorici. I Slađana Živković, takođe, iz vladajuće Socijalističke narodne partije odnedavno živi u glavnom gradu. Odbornica Demosa Neda Bogavac, zbog posla, već duže ne živi u Kolašinu. Već nekoliko mjeseci, zbog obaveza u centrali stranke, više je u Podgorici nego u rodnom gradu i odbornik Demokrata Vladimir Martinović.

Iako iz njihovih stranaka objašnjavaju da svi oni imaju prebivalište u Kolašinu, ne može se poreći činjenica da bi doprinos zakonodavnoj vlasti tih odbornika bio nemjerljivo značajniji da dijele svakodnevicu svojih sugrađana.

Šef odborničkog kluba Demoratskog fronta Dagoljub Bulatović kaže da je ponosan na činjenicu da se taj politički savez trudio da na izbornu listu odabere one koji su svoju sudbinu vezali za rodni grad.

„Možda smo jedini čiji su odbornici zaista svi Kolašinci. Mislim da je to naš kvalitet, jer ovdje treba živjeti da bi se mogao izgraditi senzibilitet za probleme i izazove s kojima se svakodnevno srijećemo. Kada smo formirali listu, vodili smo računa da nemamo nikog sa strane”, kaže on.

Bulatović ne poriče da su ponekad prijedlozi i doprinos odbornika koji ne žive u Kolašinu kvalitetni, ali smatra da bi svaka stranaka ubuduće morala da u zakonodavnu vlast ponudi što više „stalnih Kolašinca”.

Predsjednik OO SNP-a Đuro Milošević, naglašavajući da je ta stranka dala vrlo kvalitetan, mlad i obrazovan kadar i zakonodanoj i izvršnoj vlasti, sličnog je mišljenja. Odbornica Živković iz SNP-a, naglašava on, odrađuje stručno usavršavanje u Podgorici.

„Ona je bila prinuđena da se privremeno preseli u Podgoricu. Trudićemo se da i njoj i ostalim mladim ljudima, bilo iz koje stranke da su, stvorimo uslove da žele da žive u Kolašinu, a onda i da daju svoj dorinos na mjestima gdje se odlučuje o njihovoj sudbini. Naši ostali poslanici vezani su za Kolašin i koliko je meni poznato, odlučni u tome da u ovom gadu ostanu i zasnivaju porodice”, tvrdi prvi čovjek kolašinskog SNP-a.

Šef odborničkog kluba DPS-a Đorđije Živković, kaže da je slika lokalnog parlamenta odličan pokazatelj stanja u Kolašinu. On naglašava kako je od velike važnosti da o tom gradu odlučuju oni koji u njemu žive.

„Samo ljudi koji ovdje provode 24 sata i susrijeću se s izazovima svakodnevice, mogu da donose kvalitene odluke. Naravno da ni za jednu stranku, pa ni za zakonodavnu vlast nije baš pohvalna činjenica da toliko predstavnika građana ne živi u gradu o kojem odlučuju. O tome bi trebalo ubuduće voditi više računa”, smatra Živković.

Većina lokalnih političara mišljenja je da bi bilo korektno da njihove kolege koje ne žive u Kolašinu, ponude svoja mjesta u lokalnom parlamentu partijskim kolegama.

„Istina je da neki od odbornika, iako žive u Podgorici, daju veliki doprinos kolašinskoj SO, jer dobro poznaju kolašinsku situaciju iako ne žive ovdje. Međutim, kod mnogih izaziva gorčinu kada se zna da se poslije sjednice SO vraćaju u neke, za život mnogo ugodnije sredine”, stav je jednog Kolašinca s vrlo dugim odborničkim stažom.

On kaže da nije prvi put da o Kolašinu odlučuju ljudi koji su bolje uslove za sebe potražili negdje drugdje.

Odobrnici koji ne žive u Kolašinu, pak, mahom oni mlađi kojima je ovo prvi mandat, tvrde da ovdje ne žive jer nijesu mogli naći posao. Jedinstveni su u stavu da pažljivo prate probleme Kolašina i ozbiljno se pripremaju za sjednice lokalnog parlamenta.

,,Tačno je da zbog političkog angažmana, kao potpredsjednik Demokrata, dio svog vremena provodim u Podgorici. Međutim, u Kolašinu mi je prebivalište i svaki slobodan trenutak provodim u tom gradu. I tekako sam upućen u sve lokalne problem i aktivno doprinosim njihovom rješavanju”, kaže odbornik Demokrata Martinović.

On smatra da svaki političar, ukoliko savjesno radi svoj posao, treba da se trudi da afirmiše svoj grad i daje mu podršku, bilo gdje da obavlja funkciju ili radni angažman.

Osim što četvrtina odnornika nije na kolašinskim adresama, mjesecima u radu lokalnog parlamenta ne učestvuju opozicione DPS i GB. O bitnim odlukama za Kolašin, tako su na dvije-tri posljednje sjednice raspravljali i odlučivali samo 17, od ukupno 31 odbornika. Biće zanimljivo vidjeti da li će iko od (ne)opravdano odsutnih predstavnika zakonodavne vlasti odbiti odborničke nadoknade kada dođe vrijeme za isplatu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo