Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO SRPSKA CRKVA DEVASTIRA KULTURNO-ISTORIJSKA DOBRA U BRČELIMA: Školu pretvorili u kaluđerski konak

Objavljeno prije

na

Nijedno selo u Crnoj Gori ne može se pohvaliti takvim kulturno-istorijskim znamenitostima kao crmnički Brčeli, ali i ova medalja ima drugu stranu.

U XV vijeku, prema predanju, Jelena Balšić je podigla manastir u Donjim Brčelima, u okviru kojeg se nalazi crkva Svetog Nikole, saborna crkva cijele Crmnice. Na njenim temeljima iz 1861. godine podignuta je sadašnja u vrijeme knjaza Nikole. U crkvi se nalazi veliki drveni ikonostas, sa 47 ikona različitih formi i dimenzija, čiji su autori makedonska slikarska porodica Đinovski. Crkva ima osobenu dekoraciju, tipičnu za arhitekturu romanike.

Prema istorijskim izvorima tu je stolovao, a kasnije ubijen i sahranjen jedini crnogorski car Šćepan Mali, koji je vladao Crnom Gorom od 1767 do 1773. godine. Istoričari su ga prekrstili iako na njegovom pečatu stoji Stefan Mali.

Selo ima i školu, koja je doživjela čudnu sudbinu. U njoj se odavno ne čuje školsko zvonce, ali sasvim je moguće da umjesto njega počnu da odjekuju crkvena zvona. Srpska pravoslavna crkva pretvorila je školu u kaluđerski konak. Nismo uspjeli da dobijemo zvaničnu potvrdu da li su vlasti opštine Bar, kojoj pripadaju Brčeli, dale dozvolu Srpskoj crkvi da preuređuje školsku zgradu, ali ne bi bilo prvi put da SPC po Crnoj Gori samovoljno nešto gradi i dograđuje, čak i kad se radi o kulturno-istorijskim spomenicima pod zaštitom države. O tome je i Monitor pisao više puta.

Nedavno je Miodrag-Mio Iličković, rodom iz Brčela, bivši diplomata koji živi u Australiji, napisao na portalu Montenegrina da nije prvi put ,,da se skrnavi i zapostavlja istorija i tradicije ovoga kraja, a da niko ne reaguje, čak  se saučestvuje”.

,,Prije nekoliko godina oskrnavljen je i manastir u Gornjim Brčelima,  iz koga  su vladike Sava i Vasilije  upravljali Crnom Gorom. Istorijsko zdanje, sa oznakom ‘zakonom zaštićeno’, prilagođeno je savremenim uslovima  življenja i to uz radne akcije crnogorske vojske! Sada je to ženski manastir  sestara SPC u kome je opremljen i apartman za srpskog mitropolita Amfilohija! Što je sve devastirano prilikom ‘modernizacije’ manastira – ne zna se, ako je nešto i ostalo  od  manastirskog arhivskog i drugog blaga nakon prve ,,poare”  koju je izvršio Vuk Karadžić. Administracija je zapostavila istorijsku baštinu, ustupajući prostor onima koji negiraju crnogorsku  naciju i državu. Ne reaguju niti Crmničani i njihova udruženja; nije se oglasio niti jedan od  živih  1336 ličnosti koje Monografija o Crmnici ističe kao ugledne  ‘koje su ostavile  neizbrisive tragove u svim oblastima ljudskog djelovanja”, napisao je Iličković.

Škola je odavno ostala bez đaka, ali zar nije mogla da joj se nađe druga namjena, kao na primjer da bude zavičajni muzej ili da bude u funkciji turizma,  recimo vjerskoga, pita se Iličković.

Srpska crkva je oskrnavila i crkvu Sv. Nikole u Donjim Brčelima. Tik uz njen južni zid krajem 2013. godine sahranjen je njen arhimandrit Grigorije.

Željko V. Jovanović, rodom iz Brčela, obratio se tim povodom prošle godine Mjesnoj zajednici Virpazar i predložio da se Grigorijev grob odatle izmjesti.

,,Na moje insistiranje sadašnjem igumanu skrenuta je pažnja da u današnje vrijeme nema nikakve potrebe da se Grigorije sahranjuje uz zid crkve, ali on je to ipak uradio tvrdeći da ispunjava Grigorijevu želju. U neposrednoj blizini tog groba je i, kako piše na ploči, grob Ane Vukčević, kojoj takođe tu nije mjesto. Ovim je sadašnji iguman devastirao ovaj nepokretni spomenik kulture, koji je od velikog značaja za istoriju Crne Gore. Tražio sam da se prostor oko crkve vrati u pređašnje stanje i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj predloži da ako žele Grigorija sahrane na donjobrčelskom groblju na odgovarajućoj udaljenosti od crkve i oforme groblje za monahe ovog manastira”, kaže za Monitor Željko V. Jovanović.

U Rješenju o upisu u Centralni registar nepokretnih spomenika kulture od 26. juna 1994. godine, koji je potpisao dr Čedomir Marković, navodi da je ,,imalac” manastira Donji Brčeli Mitropolija-crnogorsko-primorska i da je to spomenik kulture treće kategorije.

Prema jednom dokumentu iz 1992. godine, uz južni zid crkve Sv. Nikole sahranjen je iguman Josip Vujačić, rodom iz Crmnice. Po nepisanim pravilima uz ckrvu se može nalaziti samo jedan grob.

,,Umrli su ranije u Crnoj Gori sahranjivani oko i ispred crkava, pa ko zna koliko ih je sahranjeno i kod crkve Sv. Nikole. Znači, čim se tu udari krampom povrijeđen je nečiji grob”, objašnjava Jovanović zašto je u današnje vrijeme nedospustivo bilo koga sahranjivati u blizini crkava.

Povodom Jovanovićeve inicijative obratili smo se Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Dobili smo ovaj odgovor:

,,Upravi se u ime mještana Brčela, dopisom od marta 2014. godine, obratio predsjednik Mjesne zajednice Crmnica Đuro Marković, navodeći da stanovnici ovog sela smatraju da igumana Gligorija Trailovića nije trebalo sahraniti uz temelje crkve Svetog Nikole, te da su ogorčeni postupkom Mitropolije crnogorsko-primorske koja je, kako su naveli, najvjerovatnije dala saglasnost za ovakav postupak.

Odmah po prijemu dopisa Uprava za zaštitu kulturnih dobara je obavijestila predsjednika Mjesne zajednice Crmnica Đura Markovića da će stručni tim ove institucije, u cilju utvrđivanja navoda iz dopisa, izaći na lice mjesta. Prilikom obilaska manastirskog kompleksa Donji Brčeli sa crkvom Svetog Nikole stručni tim je konstatovao da je na mjestu gdje je iguman Gligorije sahranjen postojalo grobno mjesto sa ostacima starijeg pokojnika. Grobno mjesto nalazi se jugo-zapadno od temelja crkve. Sama raka oivičena je kamenim pločama nepravilnog oblika, a odozgo prekrivena zaravnjenom zemljom. Zaglavlje groba obilježeno je drvenim krstom. Stručni tim je ocjenio da sa aspekta zaštite kulturnih dobara ovim postupkom nije narušen integritet kulturnog dobra, uz napomenu da se ovakva praksa bez saglasnosti Uprave ne smije ponoviti”.

Nedavno je završen elaborat o stanju kulturne baštine Crne Gore. Pregledano je 1.338 nepokretnih i 562 pokretna kulturna dobra. Zaključeno je da je crnogorska kulturna baština prilično devastirana.

Elaboratom nisu obuhvaćeni primjeri iz Crmnice, a evo i iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kažu da grobom arhimandrita Grigorija ,,nije narušen integritet kulturnog dobra”. Da li je baš tako?

O caru ni pomena

,,Nigdje nema obilježja ili putokaza da su Brčeli bili prijestonica ne samo u vrijeme crnogorskih vladika  već i Carevine Crne Gore  –  cara Šćepana Malog od  1767. do 1774. godine. U školama se ne izučava prvi crnogorski car – ili  marginalno spominje. Srpska crkva grob je zabetonirala da se za njega ne zna”, napisao je Miodrag Iličković na sajtu Montengrina. Željko Jovanović kaže da Stefan Mali nema ni spomenika niti spomen-ploče na crkvi Sv. Nikole. Jovanović je predložio da se ulica u Donjim Brčelima, koja inače nema naziva, nazove po Stefanu Malom, jer, kako kaže, postoje brojne indicije da je on bio porijeklom Crmničanin.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo