OKO NAS
KAKO SRPSKA CRKVA DEVASTIRA KULTURNO-ISTORIJSKA DOBRA U BRČELIMA: Školu pretvorili u kaluđerski konak

Nijedno selo u Crnoj Gori ne može se pohvaliti takvim kulturno-istorijskim znamenitostima kao crmnički Brčeli, ali i ova medalja ima drugu stranu.
U XV vijeku, prema predanju, Jelena Balšić je podigla manastir u Donjim Brčelima, u okviru kojeg se nalazi crkva Svetog Nikole, saborna crkva cijele Crmnice. Na njenim temeljima iz 1861. godine podignuta je sadašnja u vrijeme knjaza Nikole. U crkvi se nalazi veliki drveni ikonostas, sa 47 ikona različitih formi i dimenzija, čiji su autori makedonska slikarska porodica Đinovski. Crkva ima osobenu dekoraciju, tipičnu za arhitekturu romanike.
Prema istorijskim izvorima tu je stolovao, a kasnije ubijen i sahranjen jedini crnogorski car Šćepan Mali, koji je vladao Crnom Gorom od 1767 do 1773. godine. Istoričari su ga prekrstili iako na njegovom pečatu stoji Stefan Mali.
Selo ima i školu, koja je doživjela čudnu sudbinu. U njoj se odavno ne čuje školsko zvonce, ali sasvim je moguće da umjesto njega počnu da odjekuju crkvena zvona. Srpska pravoslavna crkva pretvorila je školu u kaluđerski konak. Nismo uspjeli da dobijemo zvaničnu potvrdu da li su vlasti opštine Bar, kojoj pripadaju Brčeli, dale dozvolu Srpskoj crkvi da preuređuje školsku zgradu, ali ne bi bilo prvi put da SPC po Crnoj Gori samovoljno nešto gradi i dograđuje, čak i kad se radi o kulturno-istorijskim spomenicima pod zaštitom države. O tome je i Monitor pisao više puta.
Nedavno je Miodrag-Mio Iličković, rodom iz Brčela, bivši diplomata koji živi u Australiji, napisao na portalu Montenegrina da nije prvi put ,,da se skrnavi i zapostavlja istorija i tradicije ovoga kraja, a da niko ne reaguje, čak se saučestvuje”.
,,Prije nekoliko godina oskrnavljen je i manastir u Gornjim Brčelima, iz koga su vladike Sava i Vasilije upravljali Crnom Gorom. Istorijsko zdanje, sa oznakom ‘zakonom zaštićeno’, prilagođeno je savremenim uslovima življenja i to uz radne akcije crnogorske vojske! Sada je to ženski manastir sestara SPC u kome je opremljen i apartman za srpskog mitropolita Amfilohija! Što je sve devastirano prilikom ‘modernizacije’ manastira – ne zna se, ako je nešto i ostalo od manastirskog arhivskog i drugog blaga nakon prve ,,poare” koju je izvršio Vuk Karadžić. Administracija je zapostavila istorijsku baštinu, ustupajući prostor onima koji negiraju crnogorsku naciju i državu. Ne reaguju niti Crmničani i njihova udruženja; nije se oglasio niti jedan od živih 1336 ličnosti koje Monografija o Crmnici ističe kao ugledne ‘koje su ostavile neizbrisive tragove u svim oblastima ljudskog djelovanja”, napisao je Iličković.
Škola je odavno ostala bez đaka, ali zar nije mogla da joj se nađe druga namjena, kao na primjer da bude zavičajni muzej ili da bude u funkciji turizma, recimo vjerskoga, pita se Iličković.
Srpska crkva je oskrnavila i crkvu Sv. Nikole u Donjim Brčelima. Tik uz njen južni zid krajem 2013. godine sahranjen je njen arhimandrit Grigorije.
Željko V. Jovanović, rodom iz Brčela, obratio se tim povodom prošle godine Mjesnoj zajednici Virpazar i predložio da se Grigorijev grob odatle izmjesti.
,,Na moje insistiranje sadašnjem igumanu skrenuta je pažnja da u današnje vrijeme nema nikakve potrebe da se Grigorije sahranjuje uz zid crkve, ali on je to ipak uradio tvrdeći da ispunjava Grigorijevu želju. U neposrednoj blizini tog groba je i, kako piše na ploči, grob Ane Vukčević, kojoj takođe tu nije mjesto. Ovim je sadašnji iguman devastirao ovaj nepokretni spomenik kulture, koji je od velikog značaja za istoriju Crne Gore. Tražio sam da se prostor oko crkve vrati u pređašnje stanje i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj predloži da ako žele Grigorija sahrane na donjobrčelskom groblju na odgovarajućoj udaljenosti od crkve i oforme groblje za monahe ovog manastira”, kaže za Monitor Željko V. Jovanović.
U Rješenju o upisu u Centralni registar nepokretnih spomenika kulture od 26. juna 1994. godine, koji je potpisao dr Čedomir Marković, navodi da je ,,imalac” manastira Donji Brčeli Mitropolija-crnogorsko-primorska i da je to spomenik kulture treće kategorije.
Prema jednom dokumentu iz 1992. godine, uz južni zid crkve Sv. Nikole sahranjen je iguman Josip Vujačić, rodom iz Crmnice. Po nepisanim pravilima uz ckrvu se može nalaziti samo jedan grob.
,,Umrli su ranije u Crnoj Gori sahranjivani oko i ispred crkava, pa ko zna koliko ih je sahranjeno i kod crkve Sv. Nikole. Znači, čim se tu udari krampom povrijeđen je nečiji grob”, objašnjava Jovanović zašto je u današnje vrijeme nedospustivo bilo koga sahranjivati u blizini crkava.
Povodom Jovanovićeve inicijative obratili smo se Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore. Dobili smo ovaj odgovor:
,,Upravi se u ime mještana Brčela, dopisom od marta 2014. godine, obratio predsjednik Mjesne zajednice Crmnica Đuro Marković, navodeći da stanovnici ovog sela smatraju da igumana Gligorija Trailovića nije trebalo sahraniti uz temelje crkve Svetog Nikole, te da su ogorčeni postupkom Mitropolije crnogorsko-primorske koja je, kako su naveli, najvjerovatnije dala saglasnost za ovakav postupak.
Odmah po prijemu dopisa Uprava za zaštitu kulturnih dobara je obavijestila predsjednika Mjesne zajednice Crmnica Đura Markovića da će stručni tim ove institucije, u cilju utvrđivanja navoda iz dopisa, izaći na lice mjesta. Prilikom obilaska manastirskog kompleksa Donji Brčeli sa crkvom Svetog Nikole stručni tim je konstatovao da je na mjestu gdje je iguman Gligorije sahranjen postojalo grobno mjesto sa ostacima starijeg pokojnika. Grobno mjesto nalazi se jugo-zapadno od temelja crkve. Sama raka oivičena je kamenim pločama nepravilnog oblika, a odozgo prekrivena zaravnjenom zemljom. Zaglavlje groba obilježeno je drvenim krstom. Stručni tim je ocjenio da sa aspekta zaštite kulturnih dobara ovim postupkom nije narušen integritet kulturnog dobra, uz napomenu da se ovakva praksa bez saglasnosti Uprave ne smije ponoviti”.
Nedavno je završen elaborat o stanju kulturne baštine Crne Gore. Pregledano je 1.338 nepokretnih i 562 pokretna kulturna dobra. Zaključeno je da je crnogorska kulturna baština prilično devastirana.
Elaboratom nisu obuhvaćeni primjeri iz Crmnice, a evo i iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kažu da grobom arhimandrita Grigorija ,,nije narušen integritet kulturnog dobra”. Da li je baš tako?
O caru ni pomena
,,Nigdje nema obilježja ili putokaza da su Brčeli bili prijestonica ne samo u vrijeme crnogorskih vladika već i Carevine Crne Gore – cara Šćepana Malog od 1767. do 1774. godine. U školama se ne izučava prvi crnogorski car – ili marginalno spominje. Srpska crkva grob je zabetonirala da se za njega ne zna”, napisao je Miodrag Iličković na sajtu Montengrina. Željko Jovanović kaže da Stefan Mali nema ni spomenika niti spomen-ploče na crkvi Sv. Nikole. Jovanović je predložio da se ulica u Donjim Brčelima, koja inače nema naziva, nazove po Stefanu Malom, jer, kako kaže, postoje brojne indicije da je on bio porijeklom Crmničanin.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti, osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina
Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka. Kako su saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano. Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za zaštitu životne sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.
Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.
“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.
Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.
Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim, cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.
Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje. Za to bi bile neophodne cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.
Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani, ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta. Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima, kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati sistemom za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.
Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi, 110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg i kada.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada
Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.
Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane. „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.
On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .
Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.
„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.
Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“
Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.
Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.
Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.
Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.
Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.
Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.
Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.
Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično