Povežite se sa nama

OKO NAS

PEĆINE SPASITELJICE: Strogo čuvana tajna

Objavljeno prije

na

,,Evo mogu ti reći da se zove Mijovica i više ti ništa ne smijem otkriti”, smije se Nikola dok kamenitom stazom idemo ka pećini. Ulaz u pećinu je stvarno dobro ukriven bujnom vegetacijom koja se još zeleni iako je jesen poodmakla. Tek kada se priđe na par koraka od ulaza primijeti se tamni otvor zarastao u kupine i koprive. I onda samo – mrak.

Kroz istoriju narodnog predanja pećine i jame su povezivane sa podzemnim svijetom, nečistim i mračnim silama koje obitavaju u njihovom mraku. Neke do njih ipak su imale drugačiji tretman: nazivali su ih spasiteljicama – u vrijeme ratova, kojih nije falilo na ovim prostorima, one su bile ukrivena mjesta za preživljavanje dok prođe nevolja.

Koliko su ovakve pećine bile važne u životu crnogorskih sela i plemena najbolje govori podatak da ni danas seljani ne daju da se otkrije lokacija većine od njih. U vremenu GPS-a, satelitskog snimanja majčice Zemlje i ostalih blagodeti špijunske civilizacije, oni i dalje tvrdokorno vjeruju da za njihovu pećinu niko ne zna – osim njih samih. I vjeruju da može doći vrijeme kada će ona ponovo da ih primi u svoje tamno okrilje i spasi od ratne ili neke druge napasti.

Jednu od ovih pećina u Katunskoj nahiji posjetili smo sa mlađim naraštajem Katunjana, ali uz obavezno obećanje da nećemo otkriti mjesto u kome se nalazi, niti navesti neki toponim po kome bi se ona mogla pronaći. Nema je ni na onim JNA kartama, sa ponosom ističe naš vodič – Nikola.

,,Najvažnije kod ovakvih pećina, osim naravno da je dobro sakrivena, bilo je da je unutrašnjost suva, ali i da ima vodu za piće. To dvoje je bilo teško pronaći na jednom mjestu zato su ovakve pećine bile jako cijenjene”, objašnjava naš vodič, dok iz drvenog korita starog par stotina godina pijemo neobično hladnu vodu. Korito se nalazi u predvorju pećine, nedaleko od ulaza. U njega voda kaplje sa stropa pećine, kada se potpuno isprazni za nekih sat vremena ono je ponovo puno.

Spuštamo se niz primitivne stube napravljene od račvastog stabla koje je takođe vjerovatno zapamtilo mnoge godine i stižemo u dio pećine koji je služio za stanovanje.

Taj dio je ravan i suv čak i stijene okolo nemaju na sebi uobičajene podzemne vlage tako da je idealan za smještaj. U jednom od uglova ostaci ognjišta, mjesto gdje se ložila vatra za vrijeme davnih zbjegova.

Slaba svjetlost sa ulaza dopire i do ovog dijela, ostatak pećine je u vječnoj tami i nije korišćen, objašnjava Nikola. U ovom dijelu pod svjetlošću lampi izranjaju nevjerovatni ukrasi nastali višemilenijumskom igrom vode i krečnjaka. Ali ljepota se nije mnogo cijenila tada, druge stvari su bile važnije.

,,Najviše su se cijenile pećine sa dva izlaza, ali takvih je malo. Da u jednoj pronađeš sve i vodu i suvotu i drugi izlaz za bjekstvo – to je baš rijetko. Ova je zadnji put korišćena za vrijeme Drugog svjetskog rata i valjda neće nikada više. Ali ko zna, kako nas mudra vlast vodi ne bi me začudilo da se jako brzo i mi nađemo u pećini. Uglavnom, stariji ne daju živi da se zna za nju – kao da će sjutra zatrebati. I moramo im učiniti po volji”, priča naš vodič dok se vraćamo na dnevnu svjetlost.

U povratku do puta pažljivo pamtimo putanju do asfalta, nikad se ne zna kad Mijovica može zatrebati.

PEĆINE U BUDOŠU

Poznate su pećine u planini Budoš kraj Nikšića, kao pećina Ćivorica sa kamenicom pitke vode koja je gasila žeđ crnogorskih komita i legendarnog Radojice Nikčevića. Toliko je Radojica bio dosadio austrijskom okupatoru da je poslala jednog od svojih špijuna da otruje vodu u Ćivorici. I onda je nastala pjesma Otrovana Ćivorica, sa nje pije Radojica. Preživio je Radojica austrijsku otrov, a Ćivorica i danas gasi žeđ, za sada rijetkim planinarima koji znaju da je pronađu u vrletima Budoša. U Budošu se nalazi i takozvana Komitska pećina, jedna od rijetkih koja ima dva ulaza od kojih je jedan uvijek spreman za bjekstvo. Najinteresantnija pećina Budoša je Gubavica, veličanstveni podzemni objakat koji je ime vjerovatno dobio po svojim jedinim stanovnicima, nesrećnicima oboljelim od lepre.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KOLAŠIN U SURET LOKALNIM IZBORIMA: Doskorašnji protivnici pod istim političkim kišobranom

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Kolašinu su se odlučili da izborne liste ispune, uglavnom, novim licima. Takav pristup učesnika lokalnih izbora mogao bi  donijeti novi kvalitet, ali može biti i riskantan kada je riječ o rezultatima

 

Sastav izbornih lista učesnika lokalnih izbora u Kolašinu  svojevrsna je kombinacija  partijskog podmlađivanja i  političkih  transfera,  koji su,  u nekoliko slučajeva,  spojili čak i  doskora ljute političke  oponente. Uz to, neuobičajeno za kolašinske prillike, na listama gotovo svih partija, koalicija i pokreta dominiraju nova lica.

U izbornoj trci u Kolašinu učestvovaće  SNP, Grupa birača ,,Za naš Kolašin – dr Momčilo Vukčević”,  pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Evropa sad,  koalicija ,,Idemo ljudi” (Demokrate i Ujedninjena), DF i URA.

Željka Vuksanović, koja je bila dugogodišnja predsjednica OO SPD i bivša predsjednica Opštine našla se na listi URA, na čijem je čelu  Miodrag Vlahović,  koji do sada nije bio aktivan u političkom životu garada. Vuksanović će tako ubuduće u Opštinskom odboru URA sarađivati sa Milanom Đukićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine opštine (SO). I Đukić je, bez zvaničnog saopštenja, iz Grupe birača (GB), koja je u tom gradu dugogodišnji vjerni saveznik Demokratske partije socijalista (DPS), prešo u URA. Međutim za njega nije bilo mjesta na izbornoj listi te stranke.

Vuksanović  je, tokom minule skoro dvije decenije, najoštriji kritičar kako DPS-a, tako i GB-a, čije je lokalne lidere Mila Šukovića i pokojnog Miletu Bulatovića  optuživala za zloupotrebu, pa čak i podnosila krivične prijave protiv njih.

Kritički se osvrtala, tokom minule četiri godine, i na rad koalicije  čiji je kadar bio Đukić, kao i na način na koji je on obavljao funkciju predsjendika SO. Đukić je, pak, u drugoj polovini mandata aktuelne kolašinske vlasti (DPS, GB i Socijledmokrate)  oštro kritikovao rad nekih svojih koalicionih partnera iz izvršne vlasti. Kamen spoticanja u vladajućoj kolašinskoj koaliciji bilo je i neuspjelo osnivanje RTV-a, kao i infrastrukturni projekti za potrebe MOSI igara.

Razlaz sa GB-om u kojoj je započeo političku karijeru Đukić nikad nije objasnio, ali konflikti između njega a i lidera GB-a Šukovića traju, navodno, već više od godinu. Šuković se , međutim, odlučio da naziv, pa i vrh  izborne liste prepusti dr Momčilu Vukčeviću, koji je u lokalni parlament ušao kao odbornik DPS-a.  Odmah nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, Vukčević je napustio tu stranku i do sada djelovao kao nezavisni odbornik, mada je svojim glasom davao podršku svim predlozima izvršne vlasti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON LIKVIDACIJE JOVANA VUKOTIĆA – NAZIRE LI SE KRAJ RATU KLANOVA:  Krvavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Broj uniformisanih policajaca  i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju. Više je razloga zbog kojih se vjeruje da rat klanova nije stao

 

Da li će likvidacijom Kotoranina Jovana Vukotića biti okončan osmogodišnji krvavi rat između škaljarskog klana čiji je bio apsolutni vođa i kavačkog, čije vođe su većinom u zatvoru, pitanje je na koje ni bezbjednosne strukture nemaju odgovor.

Broj uniformisanih policajaca ali i inspektora u civilu koji su u utorak obezbjeđivali sahranu Vukotića u selu Čevo nadomak Cetinja, jasno upućuje  da službe nijesu željele da ovaj čin prepuste slučaju već se strogo vodilo računa da se i ovom prilikom očuva bezbjednost stotinak onih koji su došli da se oproste sa ubijenim.

U spisima  predmeta koji su formirani protiv pripadnika obje kriminalne grupe navedeni su njihovi planovi da određene članove suprostavljenog klana likvidiraju upravo u vrijeme sahrane Vukotića.  Do realizacije takvog plana ipak nije došlo.

S druge strane, broj oproštajnih poruka u vidu čitulja ali i sadržaj pojedinih, razlog je više da se vjeruje da će uslijediti nastavak krvavog rata. Tako se u nizu oproštajnih čitulja izdvojila i jedna kojom se poručuje da će  se nastaviti tamo gdje je Vukotić stao.

,,Škaljarski kriminalni klan jeste obezglavljen, ali to ne znači da je došao kraj likvidacijama. Ubistvom Vukotića škaljarci jesu zadobili težak udarac, ali upravo zato vjerujemo da će njegovi podanici krenuti osvetničkim putem”,  smatra sagovornik iz bezbjednosnog sektora.

Vukotić je ubijen 8. septembra u Istanbulu, a tamošnji istražitelji su za samo 8 dana uspjeli da sklope mozaik zločina i uhapse čak 14 osoba za koje se vjeruje da imaju veze sa njegovom likvidacijom. Tako su 16. septembra u opsežnoj akciji uhapšeni Radoje Živković, zvani Žuti i Zdravko Perunović, koji su, prema optužbama,  organizovali egzekuciju. Kako je zvanično saopšteno, pronađeno je i oružje iz kojeg je za milion i po eura ubijen Vukotić.

Tamošnji istražitelji su utvrdili da je, navodno, Radoje Živković platio milion i po eura lideru turske kriminalne grupe Binaliju Džamgozu za organizaciju ubistva, koji je u julu uhapšen u Crnoj Gori i nalazi se u Istražnom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO I POLICIJSKA TORTURA: Vide mučenje, ali ne i mučitelje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Službenici Uprave policije su tokom 2020. godine mučili Jovana Grujičića, Benjamina Mugošu i Marka Boljevića kako bi iznudili priznanja i dokaze za podmetanje bombe u Hotelu Grand i ispred kuće visokog policijskog funkcionera Duška Golubovića. Tužilaštvo u predmetu mučenja Grujičića vidi mučenje, ali ne i mučitelje

 

Crnogorski istražni organi od 2015. godine nijesu otkrili ko je bacio bombu na Hotel Grand i  na kuću tadašnjeg visokog policijskog službenika Duška Golubovića. Međutim, ponovo su otkrili da su službenici sistema skloni da upotrebom brutalne sile fabrikuju dokaze i iznude potrebna priznanja i svjedočenja.

Tužilaštvo je za ova krivična djela izvelo pred sudiju Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu, dok je Marko Boljević naveden kao svjedok. Sva trojica su naveli da su pod prisilom dali prvobitne izjave u policiji. Međutim, u sudskom postupku pravosnažno su oslobođeni Grujičić i Mugoša. Njihov pravni zastupnik – advokat Damir Lekić za Monitor kaže da je utvrđeno kako je Grujičić u vrijeme izvršenja krivičnih djela bio na liječenju u psihijatrijskoj ustanovi u Dobroti.

Lekić i Boljevićev advokat Novica Milošević Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli su krivične prijave za torturu nad njihovim branjenicima. Domaći i strani vještaci medicinske struke utvrdili su da su sva trojica bili mučeni i zlostavljani u policijskoj stanici onako kako su opisivali tokom postupka.

Osnovno tužilaštvo je slučaj torture razdvojilo u tri predmeta. Za svaku žrtvu odvojeni predmet. Dok se u slučajevima Mugoše i Boljevića sumnjiče policajci i očekuju suđenja, u predmetu Grujičića je osnovna tužiteljka Maja Knežević po drugi put odbacila krivičnu prijavu protiv službenika policije.

Akcija za ljudska prava (HRA) izrazila je protest zbog takve odluke. Ističu da je tada medicinskim nalazima ,,potvrđeno da je mučen da bi se od njega iznudio iskaz”.

,,Grujičić je tada primoran da ‘prizna’ izvršenje krivičnog djela koje nije učinio – postavljanje eksplozivnih naprava na kuću Duška Golubovića i lokal Grand – a u međuvremenu ga je i sud pravosnažno oslobodio te optužbe”, saopštili su iz HRA.

U toj nevladinoj organizaciji smatraju da je odluka o odbacivanju krivične prijave donijeta bez sprovođenja djelotvorne istrage, koja bi bila ,,hitna, temeljna i nepristrasna”. Punomoćnik Jovana Grujičića, advokat Damir Lekić, podnio je pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv nove odluke o odbacivanju krivične prijave, a HRA je 9. septembra po drugi put podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu zbog nesavjesnog i nezakonitog rada državnih tužilaca u tom predmetu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo