Povežite se sa nama

OKO NAS

PEĆINE SPASITELJICE: Strogo čuvana tajna

Objavljeno prije

na

,,Evo mogu ti reći da se zove Mijovica i više ti ništa ne smijem otkriti”, smije se Nikola dok kamenitom stazom idemo ka pećini. Ulaz u pećinu je stvarno dobro ukriven bujnom vegetacijom koja se još zeleni iako je jesen poodmakla. Tek kada se priđe na par koraka od ulaza primijeti se tamni otvor zarastao u kupine i koprive. I onda samo – mrak.

Kroz istoriju narodnog predanja pećine i jame su povezivane sa podzemnim svijetom, nečistim i mračnim silama koje obitavaju u njihovom mraku. Neke do njih ipak su imale drugačiji tretman: nazivali su ih spasiteljicama – u vrijeme ratova, kojih nije falilo na ovim prostorima, one su bile ukrivena mjesta za preživljavanje dok prođe nevolja.

Koliko su ovakve pećine bile važne u životu crnogorskih sela i plemena najbolje govori podatak da ni danas seljani ne daju da se otkrije lokacija većine od njih. U vremenu GPS-a, satelitskog snimanja majčice Zemlje i ostalih blagodeti špijunske civilizacije, oni i dalje tvrdokorno vjeruju da za njihovu pećinu niko ne zna – osim njih samih. I vjeruju da može doći vrijeme kada će ona ponovo da ih primi u svoje tamno okrilje i spasi od ratne ili neke druge napasti.

Jednu od ovih pećina u Katunskoj nahiji posjetili smo sa mlađim naraštajem Katunjana, ali uz obavezno obećanje da nećemo otkriti mjesto u kome se nalazi, niti navesti neki toponim po kome bi se ona mogla pronaći. Nema je ni na onim JNA kartama, sa ponosom ističe naš vodič – Nikola.

,,Najvažnije kod ovakvih pećina, osim naravno da je dobro sakrivena, bilo je da je unutrašnjost suva, ali i da ima vodu za piće. To dvoje je bilo teško pronaći na jednom mjestu zato su ovakve pećine bile jako cijenjene”, objašnjava naš vodič, dok iz drvenog korita starog par stotina godina pijemo neobično hladnu vodu. Korito se nalazi u predvorju pećine, nedaleko od ulaza. U njega voda kaplje sa stropa pećine, kada se potpuno isprazni za nekih sat vremena ono je ponovo puno.

Spuštamo se niz primitivne stube napravljene od račvastog stabla koje je takođe vjerovatno zapamtilo mnoge godine i stižemo u dio pećine koji je služio za stanovanje.

Taj dio je ravan i suv čak i stijene okolo nemaju na sebi uobičajene podzemne vlage tako da je idealan za smještaj. U jednom od uglova ostaci ognjišta, mjesto gdje se ložila vatra za vrijeme davnih zbjegova.

Slaba svjetlost sa ulaza dopire i do ovog dijela, ostatak pećine je u vječnoj tami i nije korišćen, objašnjava Nikola. U ovom dijelu pod svjetlošću lampi izranjaju nevjerovatni ukrasi nastali višemilenijumskom igrom vode i krečnjaka. Ali ljepota se nije mnogo cijenila tada, druge stvari su bile važnije.

,,Najviše su se cijenile pećine sa dva izlaza, ali takvih je malo. Da u jednoj pronađeš sve i vodu i suvotu i drugi izlaz za bjekstvo – to je baš rijetko. Ova je zadnji put korišćena za vrijeme Drugog svjetskog rata i valjda neće nikada više. Ali ko zna, kako nas mudra vlast vodi ne bi me začudilo da se jako brzo i mi nađemo u pećini. Uglavnom, stariji ne daju živi da se zna za nju – kao da će sjutra zatrebati. I moramo im učiniti po volji”, priča naš vodič dok se vraćamo na dnevnu svjetlost.

U povratku do puta pažljivo pamtimo putanju do asfalta, nikad se ne zna kad Mijovica može zatrebati.

PEĆINE U BUDOŠU

Poznate su pećine u planini Budoš kraj Nikšića, kao pećina Ćivorica sa kamenicom pitke vode koja je gasila žeđ crnogorskih komita i legendarnog Radojice Nikčevića. Toliko je Radojica bio dosadio austrijskom okupatoru da je poslala jednog od svojih špijuna da otruje vodu u Ćivorici. I onda je nastala pjesma Otrovana Ćivorica, sa nje pije Radojica. Preživio je Radojica austrijsku otrov, a Ćivorica i danas gasi žeđ, za sada rijetkim planinarima koji znaju da je pronađu u vrletima Budoša. U Budošu se nalazi i takozvana Komitska pećina, jedna od rijetkih koja ima dva ulaza od kojih je jedan uvijek spreman za bjekstvo. Najinteresantnija pećina Budoša je Gubavica, veličanstveni podzemni objakat koji je ime vjerovatno dobio po svojim jedinim stanovnicima, nesrećnicima oboljelim od lepre.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo