Povežite se sa nama

Reagovanja

Zdravlje ili biznis

Objavljeno prije

na

Zdravlje ili biznis

(Svako svoj posao, Vesna Daković, direktorka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Monitor, br. 1352)

U prošlonedjeljnom tekstu Vesna Daković, direktorka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (UBHVFP) navodi, između ostalog, da se tema zaštite zdravlja ljudi i životinja pokreće zbog smišljenih i tendecioznih namjera. A možda je neko zaboravio da je zakonska obaveza da potrošači, kao i držaoci životinja u svakom momentu treba da dobiju tačne i pouzdane informacije koje se odnose na bezbjednost hrane ili upozorenja koja treba da dobiju držaoci životinja. Obaveza je i da svako radi svoj posao.

Lično sam, radeći svoj posao, davala konkretne pisane predloge za preventivne mjere da se zaraze ne pojave i upozorenja vezano za upotrebu mliječnih proizvoda, ali izgleda da nije bilo interesa za strukom, već isključivo za biznisom ili nečim trećim, pa se preporuke nijesu uzele u obzir. I direktorica UBHVFP radila je svoj posao, ali kao biznismenka, sa osnovnim ciljem da ne stane uvoz tj. trgovina sa zemljama gdje je zarazna bolest kvrgava koža ( nodularni dermatit) govedi potvrđena. Pri tome nije vodila računa o zakonskim pravima, obavezama i odgovornostima kojima podliježe u svom radu, i obavezi da predlaže i preduzima sve propisane, kao i naučno poznate mjere i preporuke stručnih evropskih i svjetskih institucija (OIE, EFSA i dr.) koje mora da predloži i sprovodi kao preventivne mjere zbog opasnosti od pojave naročito opasnih, egzotičnih bolesti životinja utvrđenih u zemaljama u okruženju.

Vesna Daković je znala da se bolest kvrgave kože u Srbiji pojavila 8. juna 2016. godine i o tome ćutala. Za to vrijeme uvoz iz Srbije odvijao se uobičajeno, bez ikakvih dodatnih garancija ili zabrana uvoza ili povlačenja rješenja o uvozu, kako su u TV emisijama izjavljivali odgovorni.

Ali je zato direktorica, kao pravi biznismen, 10. juna uputila kolegi Petroviću, direktoru Veterinarske uprave R.Srbije dopis (Srbija je zvanično prijavila kvrgavu kožu 14. juna, čekajući dok se „odgovorni” u susjednim državama dogovore kako da se uvoz ne prekida, to jest – kada su interesi CG u pitanju – kako da se posao „odradi” u korist naše štete) u kojem pored ostalog navodi:

„Obavještavam Vas da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja- UBHVFP, dana 9. juna 2016. godine donijelo Instrukcije za obavezno postupanje u cilju sprječavanja pojave i širenja naročito opasne zarazne bolesti kvrgave kože na teritiriji Crne Gore sa teritorije Republike Srbije. Smatramo da su mjere naložene ovom instrukcijom srazmjerne epizootiološkoj situaciji u R. Srbiji, a sa druge strane, neće izazvati veće poremećaje u prometu goveda i proizvoda koji predstavljaju rizik za prenošenje ove bolesti između naše dvije države (boldovala M. D).

Nadam se da ćete doprinijeti da pošiljke goveda namijenjenih klanju i pošiljke mlijeka i proizvoda od mlijeka koje se otpremaju za Crnu Goru prate tražene dodatne garancije.

U cilju olakšanja trgovine, molim Vas da nas blagovremeno obavijestite o novim žarištima bolesti, odnosno zonama slobodnim od ove bolesti kako bi naše uvoznike informisali o slobodnim područjima.”

Epilog – trgovina je „olakšana” i bolest uvezena u Crnu Goru. I to ne samo jedna, već dvije. Dosadašnji rezultat „stručnih” biznis mjera: od bolesti kvrgave kože usmrćeno i pokopano 589 goveda, od bolesti plavog jezika pet goveda, a od plavog jezika ovaca je oboljelo je 605 ovaca, s tim što je smrtnost kod ovaca 25-30%, a možda i veća.

Za razliku od Crne Gore, Srbija je, kada je prepoznala da je „ biznis” pripritetniji interes u odnosu na nesprovođenje propisa i zaštite zdravlja životinja i ljudi, razriješila dužnosti , po kratkom i efikasnom postupku, direktora Uprave za veterinu Petrovića, kojeg je naša direktorica Daković molila za saradnju – da slučajno uvoz ne posustane.

Savjetnik Premijera Srbije i bivši ministar poljoprivrede Dragan Glamočić svoj predlog o razrješenju direktora Veterinarske uprave obrazlaže „propstima u radu nadležne službe Ministarstva poljoprivrede. Posebno im je zamjereno što nisu blagovremeno ušli u proceduru nabavke vakcina protiv „nodularnog dermatitisa” i ranije informisali farmere o mogućnosti da se zaraza proširi na Srbiju”.

Za to vrijeme direktorica UBHVFP , inače ekonomista, mene naziva samozvanim stručnjakom i krivi me za pojavu zaraza. Može joj, izgleda, biti. Ko savjetuje našeg Premijera nije mi poznato, ali po posledicama koje svi vidimo, a većina vlasnika životinja to i praktično osjeća, bolje da nema savjetnika.

Nije „biznis” samo ugrozio stočni fond CG, već i zdravlje potrošača mliječnih proizvoda.

Takođe su ekspertice UBHVFP stalno javno saopštavale da se mlijeko ne mora prokuvavati osim u zaraženom i ugroženom području tj. u poluprečniku od 3 ili 10 km. od zaraženog dvorišta. Za razliku od takvog „znanja” Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, u Strategiji kontrole bolesti kvrgave kože (, www.veterinarstvo.hr/UserDocsImages/Zdravlje_zivotinja/BKK.) propisuju da se mlijeko i mliječni proizvodi od krava smještenih na gospodarstvima na području pod ograničenjem mogu koristiti za prehranu ljudi „isključivo nakon postupka prerade”…

Kada sam kao ekspert za bezbjednost hrane upozoravala držaoce životinja da prokuvavaju mlijeko koristila sam znanja onih koji su ispred nas, EU, OIE, njihovih naučnih komisija i komšija tj, naših susjeda Hrvata. Čija znanja su koristili odgovorni u UBHVFP nije mi poznato, ali je čudno da im nijesu poznata EU znanja jer su non-stop u pregovaračkim misijama sa EU.

Što se tiče „napada” Vesne Daković na mene u smislu da sam učila novinara Monitora šta da piše, ni to nije tačno, jer da sam ja učila novinara ne bi se potkrala greška oko toga da li je formirana ili ne Uprava za bezbjednost hrane. Da nije, a možda je bolje bilo da nije, ne bi imali Vesnu Daković i njenu ekipu i ovoliku štetu za držaoce životinja, a isto tako i visoke rizike po zdravlje potrošača od „garancija” za bezbjednost hrane ( mliječnih proizvoda) koje su saopštavali odgovorni u UBHVFP.

Ali imamo inspekcije za bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarnu inspekciju koje i dan danas rade u okviru Uprave za inspekcijske poslove, a od avgusta prošle godine trebale su biti u UBHVFP. Pravno formalno ne postojimo još uvijek, a da radimo ipak se i čuje i vidi, ali ne zbog MPRR i UBHVFP. Nema nikakvog opravdanja za bilo koga ko pravi teške sistemske greške za izuzetno složene i zahtjevne oblasti kao što su navedene tri, a posebno greške u sistemu inspekcijske kontrole za bezbjednost hrane životinjskog porijekla i veterinu.

Ocjene moje stručnosti nijesu mogla napraviti nikome štetu, osim onima koji ih daju.Ono što je pak mnogo opasnije od ocjena koje Vesna Daković davala pojedincima jeste njeno čvrsto uvjeravanje i garancije koje je saopštavala crnogorskoj javnosti da je hrana bezbjedna u sred epidemije.

Moje pitanje je vrlo prosto: kako jedan stručnjak iz oblasti biznisa može garantovati da je hrana sigurna u periodu epidemije koju smo imali? Da li ste se ikad, u prethodnom poslovnom angažmanu susreli sa bilo kojim oblikom epidemije kod ljudi ili životinja , pa ste tako čvrsto, samopouzdano i sigurno iznjeli svoje tvrdnje? Za razliku od ocjena moje stručnosti Vaše čvrste „ garancije” imaju mnogo dalekosežnije posledice što se i vidi iz rezultata dvije epidemije koje su poharale i dalje haraju Crnom Gorom.

Mirjana Drašković,
Glavna veterinarska inspektorka

Komentari

Reagovanja

Selektivno postupanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Selektivno postupanje

(Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom, Monitor, broj 1849.)

 

U konkretnom slučaju izražavam ozbiljnu sumnju u zakonitost, nepristrasnost i objektivnost postupanja nadležne tužiteljice. Smatram da postoje elementi koji ukazuju na selektivno postupanje i potrebu za dodatnom institucionalnom provjerom.

Posebno ukazujem na činjenicu da su svi službenici OB Kolašin, u vezi sa pitanjem prekovremenog rada, tretirani na isti način u relevantnom periodu. Uprkos tome, postupak je pokrenut isključivo protiv jedne službenice, iako se radi o licima istog ranga, istih ovlašćenja, iz iste organizacione jedinice. Ovakav pristup otvara pitanje selektivnosti i neujednačene primjene prava. Službenica protiv koje je pokrenut postupak  je nagrađena za rezultate u radu za 2022. godinu, za period na koji se odnosi predmet postupka, što dodatno otvara pitanje dosljednosti u postupanju.
Takođe, postoje službene zabilješke koje ukazuju na narušenu profesionalnu komunikaciju između tužiteljke i optužene službenice kao i zahtjev policijskog službenika da bude izuzet iz saradnje sa njom, što je relevantno sa aspekta nepristrasnosti i eventualnog razmatranja izuzeća.

Dodatno ukazujem na okolnost koja zahtijeva posebnu provjeru, a odnosi se na redosljed procesnih radnji, imajući u vidu da je dopis Upravi policije dostavljen prije nego što je službenica koja je predmet postupka uredno primila sudski poziv. Takav slijed radnji otvara pitanje da li se kroz prethodne radnje stvarao utisak odgovornosti prije sudske odluke.
Posebno zabrinjava javno iznošenje tvrdnji da su ‘prikupljeni brojni dokazi’, što može uticati na percepciju postupka i stvoriti pritisak na njegovo vođenje.Povodom navoda da ja vršim pritisak , postavljam pitanje: da li se pritiskom može smatrati to što sam, u okviru svojih ovlašćenja, štitio službenike od, po mom uvjerenju, neosnovanog postupanja i anonimnih prijava za koje smatram da su netačne i zahtijevaju provjeru?
Ukazujem i da su navodi da sam postupak okarakterisao kao politički netačni i da takva kvalifikacija sa moje strane nije izrečena.

Dodatno, smatram da zahtijeva objašnjenje okolnost u kojoj me je tužiteljka pozvala na razgovor nasamo, u prisustvu dva policijska službenika, pri čemu je sugerisano da ne istupam javno, uključujući i pred Odborom Skupštine, što otvara pitanje svrhe takvog postupanja. Takođe, ukazujem da je u komunikaciji isticano pozivanje na autoritet ranijeg i sadašnjeg rukovodstva, kao i da mi je prethodno najavljeno određeno profesionalno postavljenje koje se kasnije i ostvarilo, što dodatno zahtijeva razjašnjenje u institucionalnom okviru.
Policija u svom operativnom radu mora djelovati nezavisno i isključivo u skladu sa zakonom. U tom kontekstu ističem da su rezultati OB Kolašin za vrijeme mog mandata bili među najboljima u Crnoj Gori, što se može objektivno utvrditi kroz analize nadležnih organa, a koji su rezultat zakonitog i profesionalnog rada.
Posebno ističem da tokom više od 40 godina rada nijesam imao čak ni prekršajnu prijavu, što dodatno ukazuje na kontinuitet zakonitog i profesionalnog postupanja u vršenju službe.
Povodom navoda da su protiv mene podnošene prijave, ukazujem da su četiri prijave odbačene, dok je u jednom slučaju pokrenut postupak koji se odnosi na radnje koje su bile uobičajena praksa i jednako primjenjivane prema svim službenicima.
U tom smislu, postavlja se pitanje zbog čega su prethodne prijave ocijenjene kao neosnovane, dok je upravo ova  izdvojena za dalje postupanje, i to u okolnostima kada se radi o postupanju koje nije odstupalo od uobičajenog.
Ukazujem i da se radi o anonimnoj prijavi za koju smatram da je neosnovana, te da okolnosti njenog nastanka zahtijevaju dodatnu provjeru, uključujući i širi kontekst događaja koji su prethodili mom razrješenju sa mjesta načelnika OB Kolašin.
Dodatno ukazujem da su u predmetnom postupku prihvaćeni isključivo određeni dokazi i svjedoci, koje mi smatramo spornim, dok nijedan od predloga odbrane nije prihvaćen, što  zahtijeva pažljivo sagledavanje u sudskom postupku.
Takođe, ukazujem da se nijesam obraćao Tužilačkom savjetu, kako je to pogrešno predstavljeno, već isključivo Vrhovnom državnom tužilaštvu, dok ću se Tužilačkom savjetu obratiti naknadno, sa detaljnom predstavkom koja će sadržati dodatne činjenice i dokaze.
U ovom slučaju se može steći utisak da se neprovjerene informacije šire brže od činjenica, dok se istina utvrđuje kroz spor institucionalni postupak, što dodatno naglašava potrebu za oprezom i objektivnošću. Takođe, u javnosti se može otvoriti pitanje da li je u konkretnim situacijama presudno ono što treba da bude jedino mjerilo – činjenice i dokazi – ili ponekad preovlada percepcija ko vodi postupak.

U konačnom, smatram da je od ključne važnosti da se svaki postupak vodi uz puno poštovanje principa pravičnosti, nepristrasnosti i zakonitosti. Vodeći se temeljnim pravnim načelima, podsjećam na riječi profesora Perovića:„Bolje je sto krivih osloboditi, nego jednog nevinog osuditi.“

Upravo zato očekujem da nadležni organi ovaj slučaj sagledaju objektivno i bez bilo kakvog uticaja, kako bi se donijela zakonita i pravična odluka.

Zoran Braunović,
bivši načelnik CB Kolašin

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odluke tužilaštva donijete u skladu sa zakonom

„Nepodobni profesionalac“, Monitor broj 1848, 20. mart 2026.

 

Povodom teksta objavljenog u Monitoru pod naslovom „Slučaj Braunović Zorana  bivšeg načelnika Kolašinske policije“, postupci koji se vode pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Kolašinu predstavljeni su na način koji javnost može dovesti u zabludu pa u cilju objektivnog informisanja ističem:

Protiv Braunović Zorana vođeno je 5 postupka, u četiri slučaja  krivična prijava je odbačena a u jednom je podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela zloupotreba sužbenog položaja. Kako u slučajevima odbačaja krivičnih prijava tako i u slučaju podnošenja optužnog predloga odluka je donijeta isključivo na osnovu dokaza prikupljenih tokom postupka i uz poštovanje svih procesnih načela. Da je to tako potvrđuje i odluka Osnovnog suda u Kolašinu kojom je optužni akt potvrđen a da ni jedan dokaz nije izuzet kao pravno nevaljan i suprotan odredbama ZKP-a, te odluke Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju koje su donijete u postupku po pritužbama na rješenje o odbačaju.

Pominjanje postupaka protiv drugih lica i dovođenje istih u vezu sa navodnim selektivnim postupanjem samo su još jedan u nizu pokušaja profesionalne diskreditacije kojima sam u prethodnom periodu izložena od strane Braunović Zorana, obzirom da su svi postupci koji se pominju u tekstu bili predmet raznih kontrola te je ocijenjeno da je odluka u  tim predmetima bila zakonita. U konačnom o zakonitosti mog postupanja u aktuelnom predmetu protiv Braunović Zorana odluku će donijeti Tužilački savjet po pritužbi koju je Braunović uložio na moj rad te to ne može i neće uraditi Odeljenje za unutrašnju kontrolu policije od koje je kako je navedeno u novinskom tekstu zatraženo da „ izvrši potpuni nadzor slučaja koji kolašinsko tužilaštvo vodi protiv njega“.

Na kraju ističem da najnoviji pokušaj Braunović Zorana da postupanje tužilaštva u Kolašinu i mene kao rukovodioca tog organa stavi u politički kontekst navodne kampanje koja se vodi protiv njega  neće spriječiti doslednu primjenu ustava i zakona te sve odluke koje su donijete do sada a i u buduće  mogu predstavljati samo rezultat objektivne ocjene sprovedenih dokaza i dosledne primjene zakona.

Rukovodilac državnog tužilaštva
Maja
Šćepanović

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Podaci  u tekstu o ASCG su lako provjerljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podaci  u tekstu o ASCG su lako provjerljivi
 („Atlantski savez Crne Gore od 2006. godine zastupa euro-atlantske vrijednosti“,  Monitor br. 1774, 18. oktobar 2024, str: 50-51)

 

Prošlog petka je ASCG objavio reagovanje na tekst Koga i šta zastupa ASCG, navodeći da je „naslov tendenciozan“, da tekst „sadrži niz neutemeljenih insinuacija i iskrivljenih interpretacija koja štete ugledu“ ove organizacije. Dalje, autor teksta je ocijenjen kao „pristrasan“, „subjektivan“ i „iznosi ad hominem napade“… Ruska ambasada me je do sada tri puta u svojim reagovanjima optuživala za identične stvari u mojim tekstovima.  Vjerujem  da je svaka sličnost slučajna.

Međutim, ASCG reagovanje ne navodi ni jedan ad hominem citat ili primjer. Podaci objavljeni u tekstu su odavno manje ili više poznati javnosti i lako provjerljivi! Sem toga, ASCG je iznio primjedbe samo na prvi dio naslova, tj. glavni naslov. Na 2BS Forum u KGB hotelu nije bilo primjedbi niti je to ikada pominjano u publikacijama. Složiću se sa reagovanjem ASCG-a da su smještajni kapaciteti kojima raspolaže hotel ex šefa ruske državne bezbjednosti svakako za pohvalu.

U tekstu sam se samo u dva slučaja pozvao na neformalne izvore – od kojih se samo drugi direktno odnosi na ASCG, tj. da do tada (u trenutku objave) Vlada CG još nije uplatila obećani novac.

Dalje se navodi „autor je potrošio polovinu teksta pokušavajući da dođe do odgovora na pitanje zašto se 2BS Forum održava u hotelu Splendid u Budvi“. Ovo naprosto nije tačno. Skoro polovina teksta se odnosi ASCG-ove vlastite citate i objašnjenja ko su i šta su, i o 2BS Forumu, uključujući i to da je ASCG član globalne ATA, broj učesnika iz koliko zemalja i svi drugi detalji kako bih vjerno prenio stav. Na kraju „radi pojašnjenja“ sve to isto ASCG opet citira u reagovanju.

Monitor je od kad postoji (nekada izložen direktnim prijetnjama i pritiscima) uvijek radio u interesu javnosti držeći se istine a ne zvanične politike. Upravo zato je i moja malenkost dio tima, jer čvrsto vjeruje u evro-atlantske vrijednosti (namjerno ne pišem Euro zbog druge konotacije). Na sajtu Atlanstkog vijeća Rumunije se decidno navodi koje su to evro-atlantske vrijednosti: sloboda (balans individualnih sloboda i dobrobiti društva), demokratija, vladavina zakona, slobodno tržište, kolektivna bezbjednost, ljudska prava i unutrašnja stabilnost. Vjerujem da je to i stav svakog slobodoljubivog i pravdoljubivog građanina(nke) ove zemlje. Tri decenije prethodne vlasti su sve bile samo ne to.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo