Povežite se sa nama

Reagovanja

Netačne tvrdnje

Objavljeno prije

na

Netačne tvrdnje
(Hrana bez kontrole, Monitor, 9. septembra 2016. godine)

Ako ikada izgubite temu za konverzaciju, pokrenite temu hrane.

Leigh Roy Hunt

Temu zaštite zdravlja ljudi i zdravlja životinja mediji uglavnom pokreću zbog vrlo smišljene i tendenciozne namjere. Ovog puta to je učinio nedjeljnik Monitor. Kroz vješto iskonstruisanu priču, koristeći službena dokumenta koja su dostavili državni službenici koji sprovode službenu kontrolu, i pri tom krše propisana pravila pri vršenju službenih poslova, autor teksta iznosi netačne tvrdnje.

Naslov i sadržaj teksta ne bi zavrijedio našu pažnju ako bi ga tumačili kao pokušaj da se umanje rezultati rada zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane, koji profesionalno, stručno i odgovorno preduzimaju sve korake na uspostavljanju efikasnijeg i efektivnijeg funkcionisanja sistema bezbjednosti hrane u Crnoj Gori. Međutim, kao centralni organ za bezbjednost hrane, dužni smo da reagujemo zbog potrošača i javnosti, i iznesemo činjenice, pravno i formalno utemeljene na dokazima.

Nije tačno da ne postoji Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Ne samo da postoji, već izvršava sve poslove u skladu sa nadležnostima utvrđenim zakonima. Uprava je osnovana kao organ u sastavu Ministarstva poljoprivrede Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave (Sl.list broj 80/15 od 31.12.2015.). Članom 20 ove Uredbe propisani su poslovi koje vrši, dok je članom 68k propisano da će Uprava početi sa radom u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu Uredbe. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji je Vlada usvojila 21. januara 2016. Pravilnikom su utvrđeni sektori i odsjeci sa opisom poslova u skladu sa nadležnostima, izvršen raspored službenika i namještenika dotadašnje Veterinarske i Fitosanitarne uprave.

U trenutku donošenja Uredbe, nadležnost za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad hranom i hranom za životinje bila je utvrđena i Zakonom o inspekcijskom nadzoru koji su zaposleni u Upravi za inspekcijske poslove. U cilju potpunog usaglašavanja nadležnosti za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad hranom bilo je neophodno pokrenuti postupak donošenja Zakona o dopuni Zakona o inspekcijskom nadzoru od strane, za ove poslove nadležnog ministrstva. To je Ministarstvo ekonomije. Vlada je na sjednici od 28. decembra 2015. utvrdila Predlog ovog zakona i uputila Skupštini na dalje postupanje. Zakon o dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru je usvojen u Skupštini i objavljen u Službenom listu Crne Gore 9. avgusta i stupio na snagu 17. avgusta 2016. godine. Tek tada moglo se otpočeti sa izradom izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i pokrenuti formalni postupak za preuzimanje veterinarske, sanitarne i fitosanitarne inspekcije iz Uprave za inspekcijske poslove.

Nadzor nad bezbjednošću hrane ni jednog trenutka nije doveden u pitanje i sprovodio se na zakonom propisan način. Obezbjeđivanje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi je odgovornost nadležnih organa i nikakve zakonske praznine ili tumačenja zluradih komentatora nijesu, i neće, dovesti bezbjednost potrošača u pitanje. Znači, Uprava za bezbjednost hrane je od početka rada do danas, tačnije od 1. juna 2016. godine donijela:

– izdala 820 rješenja za uvoz proizvoda životinjskog porijekla na osnovu utvrđene ispunjenosti propisanih uslova za uvoz;

– 556 rješenja u upisu u registar objekata u kojima se obavlja djelatnost poslovanja hranom;

– izvršila neposredni pregled objekata koji podliježu postupku odobravanja prije otpočinjanja obavljanja djelatnosti;

– organizovala studijsku posjetu i obuku za glavnog veterinarskog inspektora za kontrolu bezbjednosti školjki kao izuzetno rizične hrane;

– izvršila komisijsku procjenu planova unapređenja za sve objekte za hranu koji su nakon kategorizacije svrstani u kategoriju 3;

– organizovala i sprovodila sve aktivnosti na jačanju sistema kontrole kroz Projekat: Razvoj službi za bezbjednost hrane koji se finansira iz IPA sredstava.

Dokaz da nadležni organi rade svoj posao predstavljaju mjesečni izvještaji koje sačinjavaju glavni sanitarni, vetrinarski i fitosanitarni inspektor. Izvještaji sadrže podatke o broju izvršenih kontrola, utvrđenom stanju, nepravilnostima i preduzetim mjerama. Efekti izvršenih kontrola izmjereni su najvažnijim indikatorom – a to je da u ovoj sezoni nije bilo slučajeva obolijevanja ljudi od bolesti izazvanih hranom. Potrošači u Crnoj Gori nemaju razloga da sumnjaju u bezbjednost hrane koju kupuju u registrovanim objektima. Hrana koja je u prometu potiče iz domaćih proizvodnih objekata koji su pod nadzorom ili iz uvoza. Svaka pošiljka hrane koja se uveze u Crnu Goru prije stavljanja u promet podliježe kontrolama. Hranu životinjskog porijekla kontrolišu granični veterinarski inspektori na mjestu unosa na teritoriju Crne Gore tj. na graničnim prelazima. Hranu neživotinjskog porijekla, nakon dopremanja, a prije stavljanja u promet, kontrolišu sanitarni inspektori.

Iz dijela teksta: ,,dešavanja na graničnom prelazu Dobrakovo” ili ,,provjeru anonimne prijave da lica iz firme Pink Panter vrše prodaju mljevenog mesa i da se meso kupcima distribuira na nepropisan način” nama je jasno da podlogu za pisanje autoru teksta dostavlja glavni veterinarski inspektor Mirjana Drašković. I to nije sporno. Sporno je dovođenje potrošača u zabludu, izazivanje nepovjerenja u državne institucije i sistem kontrole.

Još više je sporno to što je rukovodilac službe odgovorne za vršenje kontrole nad hranom životinjskog porijekla upravo Mirjana Drašković. Njene obaveze i odgovornost jasno je utvrđena Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Glavni veterinarski inspektor odgovoran je za svoj rad, ali i rad svih veterinarskih inspektora koji sprovode službenu kontrolu.

Tačno je da je Biljana Blečić, pomoćnik direktora Uprave za bezbjednost hrane u skladu sa pozitivnim propisima ukazala na obavezu graničnih inspektora da postupaju u skladu sa načelima Zakona o inspekcijskom nadzoru. Jedno od osnovnih načela je načelo srazmjernosti. U navedenom slučaju, to znači da je za lice odgovorno za pošiljku mesa iz Srbije, koje nije imalo saznanja, niti je blagovremeno obaviješteno o novonastalim ograničenjima, opravdano, stručno i bez ikakvih posledica po bezbjednost primijeniti mjeru odobravanja prevoza do krajnjeg odredišta i ne nametati dodatne troškove vraćanja pošiljke. Takođe, u turističkoj sezoni, a i van sezone, dugo zadržavanje lako kvarljivih proizvoda, kao što je meso, predstavlja rizik od umanjivanja kvaliteta istog i skraćivanja održivosti istog.

Ovu preporuku Biljana Blečić dala je nakon prethodno dobijenih podataka od strane granične inspekcije da pošiljku prati sva potrebna dokumentacija i garancije da meso u pošiljci ne potiče iz objekata, niti od životinja sa ugroženih ili zaraženih područja. I svaki put kada prepoznamo maliciozna postupanja, koja posledično izazivaju nepotrebne barijere, učinićemo isto – postupiti u skladu sa pozitivnim propisima. I nikada nećemo preduzeti nijednu radnju kojom se može ugroziti bezbjednost potrošača.

Podsjetićemo da je ne tako davno, Mirjana Drašković oštro obezvrijedila i dovela u pitanje stručnost i rad graničnih inspektora na istom prelazu. Sugerišemo da počne da radi svoj posao. Uzimamo slobodu da zamolimo i novinara da radi svoj posao. Njihov zajednički rad ,,u ime zaštite zdravlja građana” samo nanosi štetu i ugled ne samo državnom organu u kojem je zaposlena, već i državi i građanima koje stalno dovodi u zabludu iznošenjem neistina o bezbjednosti hrane u prometu.

Građani od državnih organa očekuju efikasnu kontrolu i ponudu isključivo bezbjedne i kontrolisane hrane. Mi to i činimo.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Direktor Vesna Daković

Komentari

Reagovanja

Navedno ipak oslikava realno stanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

(Krsto Kovačević , predsjednik Komore fizioterapeuta CG: Navedeno ne oslikava realno stanje, Monitor, broj 1530)

Poštovani, najblaže rečeno iznenađena sam potrebom mladog  kolege da javno demantuje intervju sa čijim sadržajem je bio upoznat i prije slanja redakciji Monitora. Iz samo njemu znanih razloga nije iskoristio mogućnost da to učini u direktnoj komunikakciji sa mnom.

Prvo želim  da se gospodinu Kovačeviću zahvalim na veoma korisnim informacijama o stanju na Fakultetu primijenjene fizioterapije, koje, moram priznati, nijesam imala.

Tvrdnja kolege da se događaj o izboru direktora koji pominjem u intervjuu desio 2010. godine nije istinita. Tada jeste između četiri kandidata socijalni radnik sa preko dvadeset godina radnog iskustva, specijalista primijenjene fizioterapije sa osam godina radnog iskustva, i kandidatkinje koja se više od deceniju bavi pravima osoba sa invaliditetom, izabrana profesorica srpskohrvatskog, ali tu odluku nije potpisao ljekar, jer tada nije ni bio na čelu Upravnog odbora te ustanove. Riječ je o izboru koji se desio kasnije kada odluku potpisuje ljekar, a ako jedan ljekar ne prepoznaje značaj da se na čelu takve ustanove nađe neko iz struke, a kako će onda naš rad uvažiti neko drugi.

Moram napomenuti da se na rukovodećem mjestu 11 dnevnih centara, a nadam se da ne griješim, ne nalazi nijedan specijalista ili magistar fizioterapije kao što ih nema ni na čelu zdravstvenih ustanova, jer po konkursima ta mogućnost i ne postoji. Može i pravnik i ekonomista, ali mi ne.

Što se tiče navoda koji se odnose na centre za djecu sa posebnim potrebama, bilo da su u pitanju dnevni centri ili centri pri domovima zdravlja, nesporno je da fizioterapeuti nijesu zastupljeni u mjeri u kojoj bi trebalo. Prema prošlogodišnjem Izvještaju o stanju mentalnog zdravlja djece u Crnoj Gori u centrima za djecu u Beranama, Herceg Novom, Rožajama i Pljevljima nema fizioterapeuta! Takođe mislim da profesoru fizičkog vaspitanja pripada neko drugo mjesto, a da višak ne bi bio ni dva, tri terapeuta u svakom centru s obzirom na to da su korisnici djeca sa najtežim oblicima smetnji, koja pravo na banjsko liječenje imaju samo jednom godišnje, a kućne posjete fizioterapeuta su samo lijepa ideja koja još nije zaživjela.

Mladog kolegu u potpunosti razumijem, jer je ipak  prekratko radio u praksi tako da nije mogao u cjelosti spoznati probleme sa kojima se susrijeću fizioterapeuti. Kroz praksu se uče i međusobno uvažavanje i kolegijalnost, saradnja kroz ljudski razgovor.

Moj prijateljski i krajnje dobronamjeran savjet jeda svoju energiju usmjeri  ka realizaciji ciljeva zbog kojih je tu gdje jeste – zaštita struke i promocija značaja i uloge fizioterapeuta u sistemu zdravstvene zaštite. Nije Komora osnovana da cenzuriše svaku izjavu kolega i ograđivanje od istih. Sloboda govora, odgovornost i spremnost da se stane iza izrečenog se podrazumijevaju.

                                                Anka Vukićević,
magistar fizikalne medicine

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Navedeno ne oslikava realno stanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

(Intervju: Anka Vukićević, magistar fizikalne medicine: Značaj fizioterapeuta se ne prepoznaje, Monitor, broj 1529)

 

Ovim putem upućujem demanti i zahtjev za objašnjenje par detalja navedenih u tekstu objavljenom 7. februara 2020.

Na stranici 24. se navodi: ,,Kada se za direktora dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama između specijaliste primijenjene fizioterapije i profesora srpskohrvatskog jezika bira profesor, i još kad takvo rješenje potpiše ljekar specijalista sa višegodišnjim iskustvom, koji je na čelu upravnog odbora te ustanove jasno je koliko smo uvaženi kao stručnjaci”.

Milom Vas za opravdanost da se u februaru 2020. godine u pomenutom tekstu navodi događaj iz decembra 2010. godine a da pritom podatak o datumu kada se taj događaj dogodio nije naveden i zbog kojega čitalac i vjerovatno i novinar zaključuje kako i glasi naslov intervjua. Navedeno opravdano ne oslikava realno stanje.

Ovim putem demantujem podatak naveden na 26. stranici istaknut ispod fotografije, akoji glasi: ,,U pojedinim dnevnim centrima za djecu nemamo fizioterapeute, a imamo profesore fizičkog vaspitanja”. Navedeni podatak je netačan. Naprotiv, u svim dnevnim centrima (boravcima) za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Crnoj Gori su zaposleni i zastupljeni fizioterapeuti kao stručni saradnici, u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i standardima za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim se utvrđuju stručni poslovi u socijalnoj i dječjoj zaštiti kao i bliži uslovi i standardi za njihovo obavljanje.

Komora fizioterapeuta Crne Gore stoji na raspolaganju za sve aktivnosti i radnje koje budete planirali, a koje se tiču fizioterapeuta i fizioterapije.

Magistar fizikalne terapije Krsto Kovačević, predsjednik Komore fizioterapeuta CG

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nijesmo zatečeni 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nijesmo zatečeni

(Zatečeni smo, Ministarstvo kulture, Monitor, br. 1522)

 

Na naš tekst o raskalašnom rasipništvu u ministarstvima Vlade Crne Gore, reagovali su iz Ministarstva kulture. U štivu, koje niko nije potpisao, brižljivo su vodili računa da konkretno ne demantuju ni jedan od brojnih podataka. Samo su zatečeni. Posebno ih je zateklo to što smo objavili da je jedna noć ministra Aeksandra Bogdanovića u rimskom hotelu koštala 1600 eura. Kažu: ,,Dakle, ne samo što informacija koju je u najnovijem broju Monitor donio nije tačna – već nikad nijedno jedino noćenje, bilo ministra kulture ili nekoga iz delegacije Ministarstva kulture, nije iznosilo ni približno toliko.”

Odrešito je to sročio anonimni pisac ministarskog reagovanja, ali netačno. Monitor zna: noć ministra Aleksandra Bogdanovića 31. maja ove godine u rimskom hotelu Grand Hotel de la Minerve, soba de lux superiore koštala je 1.559 eura. Plus boravišna taksa. Kad se zbroji – više od 1600 eura. Ali, da ne sitničarimo. To potvrđuju naši tradicionalno pouzdani izvori i dokumenta.

Pozivajući se na zvanične izvore objavili smo da je brojna delegacija Ministarstva kulture učestvovala u Bogoti na konferenciji Komiteta UNESCO-a za nematerijalnu baštinu od 9. do 14. decembra. Da preciziramo. Konferencija jeste trajala toliko, ali je izlet ministarsko-direktorskog tima u glavnom gradu Kolumbije trajao devet dana. Od 7. do 16. decembra. Ministarstvo kulture, prethodno je izvuklo iz institucija koje su pod njegovom upravom 191.000 eura. Da im se nađe.

Povrh svega, anonimni ministarski pisac nas je strogo prekorio zbog neprofesionalizma. Ovako: ,,Umjesto iznošenja netačnih podataka uvijek možete da postavite pitanja onome od koga su vam oni potrebni”.

Pitanje o novcu za službena putovanja smo postavili četiri dana prije objavljivanja teksta. Kao i mnogo puta do sada, odgovor nijesmo dobili.

Niti smo pisali samo o ministarstvu kulture, niti se ono nešto razlikuje od ostalih. Praksa bahaćenja i rasipništva je univarzalno pravilo vladanja ove vlasti. Mi nijesmo zatečeni. Naše je da svjedočimo i da u ime javnosti tražimo da vlast ispostavi, nekrivotvorene, račune o tome kako, kao tuđe, troši naše pare.

Ministarstvo kulture nije odgovorilo na pismo glavnog urednika Monitora, da, u skladu s profesioinalnim pravilima i dobrim običajima, potpiše svoje reagovanje. Ipak smo ga objavili. Ono, i ovako, svjedoči. O njima.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo