Povežite se sa nama

Reagovanja

Netačne tvrdnje

Objavljeno prije

na

Netačne tvrdnje
(Hrana bez kontrole, Monitor, 9. septembra 2016. godine)

Ako ikada izgubite temu za konverzaciju, pokrenite temu hrane.

Leigh Roy Hunt

Temu zaštite zdravlja ljudi i zdravlja životinja mediji uglavnom pokreću zbog vrlo smišljene i tendenciozne namjere. Ovog puta to je učinio nedjeljnik Monitor. Kroz vješto iskonstruisanu priču, koristeći službena dokumenta koja su dostavili državni službenici koji sprovode službenu kontrolu, i pri tom krše propisana pravila pri vršenju službenih poslova, autor teksta iznosi netačne tvrdnje.

Naslov i sadržaj teksta ne bi zavrijedio našu pažnju ako bi ga tumačili kao pokušaj da se umanje rezultati rada zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane, koji profesionalno, stručno i odgovorno preduzimaju sve korake na uspostavljanju efikasnijeg i efektivnijeg funkcionisanja sistema bezbjednosti hrane u Crnoj Gori. Međutim, kao centralni organ za bezbjednost hrane, dužni smo da reagujemo zbog potrošača i javnosti, i iznesemo činjenice, pravno i formalno utemeljene na dokazima.

Nije tačno da ne postoji Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Ne samo da postoji, već izvršava sve poslove u skladu sa nadležnostima utvrđenim zakonima. Uprava je osnovana kao organ u sastavu Ministarstva poljoprivrede Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave (Sl.list broj 80/15 od 31.12.2015.). Članom 20 ove Uredbe propisani su poslovi koje vrši, dok je članom 68k propisano da će Uprava početi sa radom u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu Uredbe. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji je Vlada usvojila 21. januara 2016. Pravilnikom su utvrđeni sektori i odsjeci sa opisom poslova u skladu sa nadležnostima, izvršen raspored službenika i namještenika dotadašnje Veterinarske i Fitosanitarne uprave.

U trenutku donošenja Uredbe, nadležnost za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad hranom i hranom za životinje bila je utvrđena i Zakonom o inspekcijskom nadzoru koji su zaposleni u Upravi za inspekcijske poslove. U cilju potpunog usaglašavanja nadležnosti za sprovođenje inspekcijskog nadzora nad hranom bilo je neophodno pokrenuti postupak donošenja Zakona o dopuni Zakona o inspekcijskom nadzoru od strane, za ove poslove nadležnog ministrstva. To je Ministarstvo ekonomije. Vlada je na sjednici od 28. decembra 2015. utvrdila Predlog ovog zakona i uputila Skupštini na dalje postupanje. Zakon o dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru je usvojen u Skupštini i objavljen u Službenom listu Crne Gore 9. avgusta i stupio na snagu 17. avgusta 2016. godine. Tek tada moglo se otpočeti sa izradom izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i pokrenuti formalni postupak za preuzimanje veterinarske, sanitarne i fitosanitarne inspekcije iz Uprave za inspekcijske poslove.

Nadzor nad bezbjednošću hrane ni jednog trenutka nije doveden u pitanje i sprovodio se na zakonom propisan način. Obezbjeđivanje visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi je odgovornost nadležnih organa i nikakve zakonske praznine ili tumačenja zluradih komentatora nijesu, i neće, dovesti bezbjednost potrošača u pitanje. Znači, Uprava za bezbjednost hrane je od početka rada do danas, tačnije od 1. juna 2016. godine donijela:

– izdala 820 rješenja za uvoz proizvoda životinjskog porijekla na osnovu utvrđene ispunjenosti propisanih uslova za uvoz;

– 556 rješenja u upisu u registar objekata u kojima se obavlja djelatnost poslovanja hranom;

– izvršila neposredni pregled objekata koji podliježu postupku odobravanja prije otpočinjanja obavljanja djelatnosti;

– organizovala studijsku posjetu i obuku za glavnog veterinarskog inspektora za kontrolu bezbjednosti školjki kao izuzetno rizične hrane;

– izvršila komisijsku procjenu planova unapređenja za sve objekte za hranu koji su nakon kategorizacije svrstani u kategoriju 3;

– organizovala i sprovodila sve aktivnosti na jačanju sistema kontrole kroz Projekat: Razvoj službi za bezbjednost hrane koji se finansira iz IPA sredstava.

Dokaz da nadležni organi rade svoj posao predstavljaju mjesečni izvještaji koje sačinjavaju glavni sanitarni, vetrinarski i fitosanitarni inspektor. Izvještaji sadrže podatke o broju izvršenih kontrola, utvrđenom stanju, nepravilnostima i preduzetim mjerama. Efekti izvršenih kontrola izmjereni su najvažnijim indikatorom – a to je da u ovoj sezoni nije bilo slučajeva obolijevanja ljudi od bolesti izazvanih hranom. Potrošači u Crnoj Gori nemaju razloga da sumnjaju u bezbjednost hrane koju kupuju u registrovanim objektima. Hrana koja je u prometu potiče iz domaćih proizvodnih objekata koji su pod nadzorom ili iz uvoza. Svaka pošiljka hrane koja se uveze u Crnu Goru prije stavljanja u promet podliježe kontrolama. Hranu životinjskog porijekla kontrolišu granični veterinarski inspektori na mjestu unosa na teritoriju Crne Gore tj. na graničnim prelazima. Hranu neživotinjskog porijekla, nakon dopremanja, a prije stavljanja u promet, kontrolišu sanitarni inspektori.

Iz dijela teksta: ,,dešavanja na graničnom prelazu Dobrakovo” ili ,,provjeru anonimne prijave da lica iz firme Pink Panter vrše prodaju mljevenog mesa i da se meso kupcima distribuira na nepropisan način” nama je jasno da podlogu za pisanje autoru teksta dostavlja glavni veterinarski inspektor Mirjana Drašković. I to nije sporno. Sporno je dovođenje potrošača u zabludu, izazivanje nepovjerenja u državne institucije i sistem kontrole.

Još više je sporno to što je rukovodilac službe odgovorne za vršenje kontrole nad hranom životinjskog porijekla upravo Mirjana Drašković. Njene obaveze i odgovornost jasno je utvrđena Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Glavni veterinarski inspektor odgovoran je za svoj rad, ali i rad svih veterinarskih inspektora koji sprovode službenu kontrolu.

Tačno je da je Biljana Blečić, pomoćnik direktora Uprave za bezbjednost hrane u skladu sa pozitivnim propisima ukazala na obavezu graničnih inspektora da postupaju u skladu sa načelima Zakona o inspekcijskom nadzoru. Jedno od osnovnih načela je načelo srazmjernosti. U navedenom slučaju, to znači da je za lice odgovorno za pošiljku mesa iz Srbije, koje nije imalo saznanja, niti je blagovremeno obaviješteno o novonastalim ograničenjima, opravdano, stručno i bez ikakvih posledica po bezbjednost primijeniti mjeru odobravanja prevoza do krajnjeg odredišta i ne nametati dodatne troškove vraćanja pošiljke. Takođe, u turističkoj sezoni, a i van sezone, dugo zadržavanje lako kvarljivih proizvoda, kao što je meso, predstavlja rizik od umanjivanja kvaliteta istog i skraćivanja održivosti istog.

Ovu preporuku Biljana Blečić dala je nakon prethodno dobijenih podataka od strane granične inspekcije da pošiljku prati sva potrebna dokumentacija i garancije da meso u pošiljci ne potiče iz objekata, niti od životinja sa ugroženih ili zaraženih područja. I svaki put kada prepoznamo maliciozna postupanja, koja posledično izazivaju nepotrebne barijere, učinićemo isto – postupiti u skladu sa pozitivnim propisima. I nikada nećemo preduzeti nijednu radnju kojom se može ugroziti bezbjednost potrošača.

Podsjetićemo da je ne tako davno, Mirjana Drašković oštro obezvrijedila i dovela u pitanje stručnost i rad graničnih inspektora na istom prelazu. Sugerišemo da počne da radi svoj posao. Uzimamo slobodu da zamolimo i novinara da radi svoj posao. Njihov zajednički rad ,,u ime zaštite zdravlja građana” samo nanosi štetu i ugled ne samo državnom organu u kojem je zaposlena, već i državi i građanima koje stalno dovodi u zabludu iznošenjem neistina o bezbjednosti hrane u prometu.

Građani od državnih organa očekuju efikasnu kontrolu i ponudu isključivo bezbjedne i kontrolisane hrane. Mi to i činimo.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Direktor Vesna Daković

Komentari

Reagovanja

Neistinite informacije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neistinite informacije
(Kad tužilaštvo radi i Nigdje nebom nema sačme kao iznad Crne Gore, Monitor br. 1590 i 1591)

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici osuđuje iznošenje neistinitih informacija, u tekstovima objavljenim, 9. i 18. aprila 2021. godine u Nedeljniku ,,Monitor“ i „Nezavisnim novinama Vijesti“, sa naslovima „Kad tužilaštvo radi” i „Nigdje nebo nema sačme kao iznad Crne Gore”, autora Predraga Nikolića, kojim se izvještava o radu državne tužiteljke Ivane Petrušić Vukašević, time narušava njen profesionalni ugled i autoritet, ali i ugled i autoritet Tužilaštva koje predstavlja.

Naime, u tekstovima, čija je tema nezakoniti lov i ribolov u nacionalnim parkovima, navedeno je da je: „Čuvarska služba NP Skadarsko jezero nedavno uhvatila dvojicu krivolovaca sa stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena. Tužilac Ivana Petrušić Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, napisala im prekršajnu prijavu i vraćeno im je oruđe za „rad” .. ”.

Od iznijetih navoda je jedino tačno da se državna tužiteljka Perušić Vukašević, a nakon što je, od strane policije, kao dežurni tužilac, upoznata da su 1. aprila 2021. godine u mjestu Aljov lug na Skadarskom jezeru, zatečena dva lica na čamcu, u kojem su bila, pretvarač i druga oprema, koja bi se mogla koristiti za nezakoniti ribolov, izjasnili da ne postoje osnovi sumnje da su učinila krivično djelo nezakonit ribolov. Ovo zbog toga što je radnja izvršena tog krivičnog djela u zakonu određena formulacijom  „Ko lovi ribu… ” ,što, po krivičnopravnoj teoriji i aktuelnoj sudskoj praksi, podrazumijeva da učinioci moraju aktivno preduzimati radnje u tom cilju (npr. polaganje mreža i agregata u vodu, upotreba osi, pušaka za ribolov i sl.) ili u svom posjedu u momentu kontrole imati ulovljenu ribu, kao neoboriv dokaz, a što u konkretnom nije slučaj. Naprotiv, radnje koje su preduzimale lica u momentu kontrole, po slovu zakona, nijesu radnje izvršenja krivičnog djela, već eventualno, pripremne radnje koje nijesu kažnjive. U prilog navedenog pravnog stanovišta je i činjenica da je u službenim ispravama nadzornika Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero (službenoj zabilješci, zapisniku o izvršenoj kontroli i potvrdi o oduzetim sredstvima) nije evidentirano postojanje, odnosno oduzimanje ulovljene ribe, niti radnje činjenja zatečenih lica koje bi predstavljale radnje krivičnog djela, pa takva odluka tužiteljke jedina pravilna i zakonita.

Stoga je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stava da je autor neistinitih tekstova prekršio više načela propisanih Kodeksom novinarske etike, jer nije ispoštovao dužnost novinara da poštuje istinu i istrajno traga za njom i da, kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, uvažava pretpostavku nevinosti, a takav njegov rad zasigurno ne može doprinijeti ostvarivanju javnog interesa, što bi trebalo da je zajednički cilj novinara i Državnog tužilaštva, naročito pri činjenici da rad Državnog tužilaštva počiva na transparentnosti, a da je želio, novinar je mogao provjeriti dobijene ili dobiti tačne informacije, što je, uostalom i njegova obaveza.

Vukas Radonjić,
državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici

Ispravka

U tekstu, koji je objavljen na portalima Monitora, CIN-CG i Vijesti, je izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa „stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena.“ U čamcu je bilo agregata ali nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika, koje nam je tužilaštvo dostavilo.

Izvinjavamo se čitaocima zbog ovog propusta.

Predrag Nikolić,
novinar Monitora

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije četiri, nego više od 50 hiljada

(Za četiri godine – 4.100 eura, Adnan Čirgić, Monitor, br. 1887)

 

Evo, da probamo, na najjednostavniji mogući način, da razjasnimo oko čega je nastao spor sa dr Adnanom Čirgićem, dekanom Fakulteta za crnogorski jezik i kulturu. Ministarstvo kulture svake godine sufinansira programe i projekte – kako se to službeno kaže – od značaja za ostvarenje javnog interesa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Na tim konkursima učestvovao je i Adnan Čirgić. U okviru samostalnih autorskih projekata i Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJIK) u okviru projekata izdavačkih kuća, gdje je takođe Čirgić priređivao zbornike i druga književna djela.

Čirgić u reagovanju kaže da je za četiri godine na konkursima Ministarstva kulture dobio samo 4.100 eura. Nije u pravu. Prema vjerodostojnim dokumentima u koje je Detektor imao uvid, od 2015. do 2020. godine na žiro- račun Adnana Čirgića kod ovdašnje komercijalne banke, Ministarstvo kulture je uplatilo 32.755 eura. Slovima: trideset dvije hiljade sedamsto pedeset pet eura.

Na račun FCJIK, od 2013. do  2020. godine – 54.920. eura. Slovima: pedeset četiri hiljade devesto dvadeset eura.  I to: 2013. godine – 11.000 eura;  2014. godine – 1.420 eura ; 2015 godine – 1.500 eura; 2016. godine – 4.500 eura; 2017. godine – 17.000 eura; 2018. godine – 7.500 eura; 2019. godine – 8.000 eura; 2020. godine – 4.000 eura.

Dakle, sve ukupno, 87.675 eura, na osnovu konkursa. Za četiri godine to je znatno više nego 50.000 koliko je navedeno u tekstu.

Čirgić je u reagovanju posebno naveo da 2017. godine nije dobio nikakav novac od Ministarstva kulture, iako je konkurisao. Dobio je. I to: na njegovo ime 2.500 eura na konkursu za knjigu Dijalektologija crnogorskog jezika, a 17.000 eura na konkursu za projekte u ime FCJIK.

Za neke od projekata, Adnan Čirgić i FCJIK su, za potrebe časopisa Linqua Montenegrina (Čirgić, glavni i odgovorni urednik), kod Ministarstva kulture konkurisali zajedno sa Miloradom Popovićem, i njegovim OKF i Arsom.

U tekstu nema ocjena kvaliteta projekata Adnana Čirgića, ni ocjena da li su oni kvalitetno realizovani. Posebno nijesam, ni na koji način, učestvovala u hajci protiv Čirgića, čiju posvećenost mom maternjem, crnogorskom jeziku, cijenim. Samo sam svjedočila, u kontekstu te sedmice aktuelne polemike Dragana Koprivice i Adnana Čirgića, o činjenicama koje javnost treba da zna.

 Stela O. KOVAČ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Za četiri godine – 4.100 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za četiri godine – 4.100 eura
(Apanaže, Stela O. Kovač, Monitor, br. 1586)

 

U posljednjem broju Monitora, na str. 27, u rubrici Detektor objavljen je autorski tekst Apanaže, koji potpisuje novinarka Stela O. Kovač.

U tome je tekstu izrečena bestidna laž: „Provjereno: za četiri godine od kada se pominje njegovo ime na konkursima, Adnan Čirgić je od Ministarstva kulture za projekte dobio 50.000 eura.“ Istina o tome koliko sam preko konkursa MK dobio novca za projekte (tj. za štampu knjiga) javno je dostupna, te nema sumnje da se novinarka Kovač pridružila javnoj satanizaciji i hajci koju protiv mene sprovodi Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bez obzira na to što su podaci javno dostupni, navešću Vam ih i na ovome mjestu:

Za godinu 2016. dobio sam na konkursu MK 1.000,00 eura za štampu knjige Pjesme Đura Milutinovića.

Za godinu 2017. nijesam dobio ništa iako sam imao knjigu.

Za godinu 2018. dobio sam 1.000,00 za svoju knjigu Natprirodna bića u crnogorskoj tradicijskoj kulturi.

Za godinu 2019. dobio sam 1.200,00 za priređivanje usmenoknjiževne peraške rukopisne pjesmarice Andrije Balovića.

Za godinu 2020. dobio sam 900,00 za priređivanje usmenoknjiževne pjesmarice Ivana Kolovića.

Dakle, za četiri godine 4.100,00 eura.

Napominjem da su sve knjige uredno objavljene, obavezni primjerci dostavljeni Nacionalnoj biblioteci, a potonja je u štampi. Da je i ona završena, može se provjeriti preko CIP-a koji je izdala Nacionalna biblioteka na Cetinju.

S poštovanjem,

Adnan Čirgić
(Odgovor u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo